Fluoridi su važna sredstva u prevenciji karijesa. Međutim, kao i drugi 
lijekovi mogu uz svoj poželjni preventivni (terapijski učinak) izazvati 
i neke neželjene učinke poput fluoroze zubi. Granica između korisnih 
učinaka i prvih toksičnih reakcija je mala, te se količine fluorida koje 
se unose u organizam moraju precizno odrediti. Pravilnim doziranjem 
i odgovarajućim mjerama opreza moguće je izbjeći neželjene učinke i 
tako iskoristiti dokazanu djelotvornost fluorida u prevenciji karijesa.Fluorides are important means in the prevention o f caries. However, 
as other medications, apart from the desired therapeutic effect, they 
can cause certain undesired effects, such as dental fluorosis. The orderline between useful effects and the first toxic reaction is small, and
therefore the amount of fluorides taken into the organism must be accurately determined. By correct dosing and adequate measures of precaution it is possible to avoid such undesired effects and thus utilize 
the verified effectiveness of fluorides in the prevention of caries

Ileana Linčir

Kata Rošin-Grget

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Doziranje fluorida u prevenciji karijesaDoses of Fluorides in the Prevention of CariesKata Rošin-Grget Ileana LinčirKatedra za farmakologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u ZagrebuSažetakFluoridi su važna sredstva u prevenciji karijesa. Međutim, kao i dru­gi lijekovi mogu uz svoj poželjni preventivni (terapijski učinak) izazva­ti i neke neželjene učinke poput fluoroze zubi. Granica između korisnih učinaka i prvih toksičnih reakcija je mala, te se količine fluorida koje se unose u organizam moraju precizno odrediti. Pravilnim doziranjem i odgovarajućim mjerama opreza moguće je izbjeći neželjene učinke i tako iskoristiti dokazanu djelotvornost fluorida u prevenciji karijesa.Ključne riječi: fluoridi, doziranje, prevencija karijesaActa Stomatol Croat 1996; 197—200PREGLEDNI RAD Rad je predstavljen na X. kongresu hrvatskih liječnika; Zadar, 25-28. rujna 1996.Fluoridi šu važna sredstva u prevenciji karijesa. Endogenim i topikalnim metodama fluoridacije po­stignuto je da se je znatno smanjio zubni karijes u mnogim zemljama svijeta, pa tako i u nas. No flu­oridi, kao i drugi lijekovi, mogu uz svoj poželjni pre­ventivni/terapijski učinak izazvati i neželjene učin­ke poput fluoroze zuba, promjena u permeabilitetu i strukturi želučane sluznice, te promjene u funkciji bubrega. Svi ti učinci, osim fluoroze zuba, prolazni su i reverzibilni (1).Sigurna granica između korisnih učinaka i prvih toksičnih reakcija mala je tako da se količina fluo­rida koje se upotrebljavaju u prevenciji karijesa i ko­je se namjerno ili nenamjerno gutaju moraju preci­zno odrediti. Općenito se smatra da je “optimalna” dnevna doza fluorida u prevenciji karijesa 0,05-0,07 mg F/kg tjelesne težine (2), a prema Fejerskovu (3) unos fluorida veći od 0,03-0,1 mg F/kg tjelesne te­žine može izazvati fluorozu zuba.Posljednih godina sve je više izvješća u kojima se navodi veća čestoća vrlo blagih i blagih oblikafluoroze zuba u SAD i u Europi (4,5). Takav je po­rast fluoroze zuba opisan u mjestima gdje se fluori- dira voda za piće, ali i u onima mjestima gdje se flu- oridacija vode ne provodi. Fluoroza zuba je sistem­ski toksični učinak fluorida i nastaje zbog preko­mjernog unosa fluorida u organizam za vrijeme ra­zvoja zuba. Promjene u izgledu zubne cakline (pje­gava caklina) ovise o dozi i vremenu izlaganja flu- oridima. Pjegava caklina na trajnim zubima nastaje pri prekomjernom unosu fluorida između 11. mje­seca i 7. godine djetetova života (6). Kada se razma­traju čimbenici koji pridonose nastanku fluoroze moraju se uzeti u obzir svi izvori fluorida koji se unose u organizam. Zbog ubikvitamosti fluorida u našoj okolini i znatnih varijacija njihovih koncen­tracija u hrani to je teško utvrditi. Prema izvješći­ma iz literature kao rizični čimbenici za nastanak fluoroze zuba navode se tablete s fluorom i zubne paste. No i pri topikalnoj uporabi fluorida u obliku želea, otopina, voda za usta, postoji nenamjerno gu- tanje fluorida i resorpcija u sustavnu cirkulaciju teActa Stomatol Croat, Vol. 30, br. 3, 1996. 197K. Rošin-Grget i sur. Doziranje fluorida u prevenciji karijesase tako povećava ukupni unos fluorida u organizam, iako nema studija koje bi potvrdile povezanost ta­kve uporabe i fluoroze zuba (7).Na Tablici 1. prikazan je unos fluorida iz triju glavnih izvora fluorida: hrane (uključena je voda i napitci), tableta i zubnih pasta za djecu od 2 godine (8).Iz tablice je vidljivo da postoji određeni raspon unosa fluorida za svaki pojedini izvor i za ukupni unos fluorida u organizam iz svih izvora. Budući da djeca iste dobi mogu imati znatne razlike u tjelesnoj težini, postoji mogućnost da neka djeca unesu dozu fluorida u mg/kg tjelesne težine veću od doze od ko­je nastaje fluoroza. Iako prosječni unos fluorida za dvogodišnju djecu (prosječne težine 13 kg) iz sva tri navedena izvora ne prelazi znatno “optimalni” ra­spon unosa fluorida od 0,6-0,9 mg/na dan, gornji krajevi raspona ipak znatno premašuju taj iznos. Ta­ko određeni postotak djece (navodi se podatak od 10-20%) može unijeti količinu fluorida nekoliko pu­ta veću od prosjeka. Četkanjem zuba zubnim pasta­ma više puta na dan i upotrebom vodä za usta ili že­lea povećao bi se taj ukupni unos fluorida u organi­zam (9). U novije vrijeme pokušava se odrediti naj­veći dopušteni unos fluorida kako bi se spriječio na­stanak umjerene fluoroze (10).Tablica 1. Procjena unosa fluorida za dvogodišnju djecu iz hrane, tableta i zubnih pastaTable 1. Estimate o f fluoride intake from diet, supple­ments, and dentifrice among two-year children (prema Pendrys i Stamm, 1990.)Tablete s fluoromU svijetu se služe različitim shemama doziranja fluorida u tabletama i to uglavnom prema dobi i sa- Iržaju fluorida u vodi za piće. Prema sadašnjoj she­mi doziranja, koju je prihvatilo Američko stomato­loško društvo (ADA), a slična shema rabi se i u nas, djeci do 2 godine daje se 0,25 mg F, od 2-3 godine0,5 mg F, a djeci starijoj od 3 godine 1 mg F na dan ako je sadržaj fluora u vodi za piće manji od 0,3 mg/ L. Ako unos fluorida od 0,05 mg F/kg tjelesne teži­ne može uzrokovati pojavu fluoroze, tada bi djeca od 3 do 6 godine (prosječne težine 14,5, 16,5, 19,1 i 21,5 kg) uzimala dozu fluorida u tabletama koja je veća ili vrlo bliza dozi fluorida koja može prou­zročiti fluorozu zuba. Tako ostaje malo prostora za druge izvore fluorida kojima su djeca izložena. Pre­dloženo je da se smanje doze fluorida za djecu od 3 do 6 godina (Tablica 2), no nema konsensusa o pri­hvaćanju i provedbi toga prijedloga (11). To su do­ze koje odgovaraju onima koje se od godine 1966. upotrebljavaju u Švicarskoj (12), a u nas ih navodi Tomić (13).Tablica 2. Predložene doze fluora u tabletama (mg/dan) prema koncentraciji fluora u vodi za pićeTable 2. Proposed supplemental fluoride dosage schedule (mg/day) according to fluoride concentration o f drinking water (prema Newbrun, 1992.)Težina(kg)Dob(godine)Koncentracija fluorida u vodi za piće mg/L< 0,3 0,3 - 0,7 > 0,73,4-12,4 rod. - 2 0,25 0 012,4-16,4 2-4 0,5 0,25 016,4-21,5 4-6 0,75 0,5 0>21,5 > 6 1 , 0 0,75 0Preparati za topikalnu primjenuZubne pasteNenamjerno gutanje fluorida iz zubnih pasta mo­že znatno povećati ukupni dnevni unos fluorida u organizam. Mala djeca u dobi od 3 do 5 godina mo­gu progutati 0,25 - 0,5 g paste, što odgovara količi­ni od 0,25 - 0,5 mg F, ako pasta sadrži 0,1% F.Ripa (14) je na temelju nekoliko studija utvrdio daje prosječni dnevni unos fluorida iz zubnih pasta s 0,1% F u predškolske djece 0,27 mg F. Sličan unos od 0,3 mg F navode i Pendrys i Stamm (8) za dvo­godišnju djecu. Fluoridi iz zubnih pasta vrlo se brzoProcjena ukupnog dnevnog unosa fluorida (mg)Izvorifluoridavoda za piće 1 mg F/Lvoda za piće 0 mg F/Lprosjek raspon prosjek rasponhrana 0 , 6 0,5-0, 6 0,3 0 ,2 -0 ,3tablete - - 0,5 0,5zubne paste 0,3 0 ,0 -2 , 0 0,3 0 ,0 -2 , 0Ukupno 0,9 0,5-2, 6 1 , 1 0,7-2, 8198 Acta Stomatol Croat, Vol. 30, br. 3, 1996.K. Rošin-Grget i sur. Doziranje fluorida u prevenciji karijesaresorbiraju i razina fluorida u plazmi naglo se po­većava (15).Starija djeca gutaju manje količine zubne paste. U dobi od 8 do 10 godina gutaju oko 0,12 mg F. Zbog mogućeg utjecaja zubnih pasta na nastanak fluoroze zuba, zubne paste s visokom koncentraci­jom fluorida (većom od 0,1% F) ne bi trebala upo­trebljavati djeca do 6 godina. Ispitivana je djelotvor­nost zubnih pasta s nižim koncentracijama (0,025% F, 0,04%F, 0,05%F) i rezultati nekih studija su ohra­brujući (11).Otopine, želei, lakoviTopikalnu fluoridaciju provodi stomatolog, dje­ca sama ili pod nadzorom roditelja. Topikalna pri­mjena fluorida u stomatološkoj ordinaciji u obliku otopina, želea, lakova, 1-2 puta u godini vjerojatno neće izazvati fluorozu zuba, premda postoje velike razlike u količinama koje se pritom gutaju i mogu iznositi do 30 mg F, ako se ne ispljune suvišak (16). U jednoj studiji uporaba želea s 1,23% F u petogo­dišnjeg je djeteta uzrokovala porast koncentracije fluorida u plazmi od 53|iimol/L (kontrolne vrijedno­sti l|umol/L) (17), a to je koncentracija koja može izazvati defekt u sposobnosti bubrega da koncentri­raju urin. U studijama na zdravim dobrovoljcima uo­čeno je da progutane i relativno niske koncentraci­je fluorida (0,42% APF) izazivaju promjene na epi- telu želučane sluznice (petehije, erozije) (18). Zato stomatolog mora slijediti određene mjere opreza ko­jima se smanjuje količina progutanih fluorida. Glav­nu pozornost treba posvetiti onim preparatima koji se upotrebljavaju kod kuće (svakoga dana, tjedna) bez stručnoga nadzora. U nas se na tržištu prodaje žele s visokom koncentracijom fluora (1,25% F, aminfluorid žele). Namijenjen je četkanju zuba je­danput na tjedan i to za djecu stariju od 4 godine.Zbog mogućega rizika za nastanak neželjenih uči­naka pri upotrebi takvih preparata, postoje sugesti­je da ih se djeci ograniči upotrebljavati do dobi od 7 godina (7).Vode za ustaKoncentracija fluorida u vodama za usta iznose 0,025-0,05% F za dnevnu odnosno tjednu uporabu. Sigurno je da se jedan dio fluorida iz voda za usta proguta, no ti su pripravci namijenjeni školskoj djeci u koje prekomjerni unos više neće izazvati fluoro­zu zuba. U znanstvenim je istraživanjima dokazano da predškolska djeca gutaju - ovisno o upotrijeblje­nom volumenu otopine, duljini ispiranja i dobi - od0,24 do 0,44 mg F. Bez obzira na dob proguta se 20-25% upotrijebljenoga volumena (19).Pravilnim doziranjem fluorida i provedbom od­govarajući mjera opreza moguće je izbjeći neželje­ne učinke fluorida i tako iskoristiti njihovu dokaza­nu djelotvornost u prevenciji karijesa. U toj namje­ri donesene su i određene preporuke (7,20):1. U male djece do 6 godina ne treba istodobno provoditi više metoda fluoridacije.2. Pripravke s visokim koncentracijama fluori­da (većim od 1% F) ne treba davati djeci mlađoj od6 godina.3. Pri primjeni želea u stomatološkoj ordinaci­ji, osobito pri primjeni u udlagama, treba redovito upotrebljavati sisaljku i tražiti da se ispljune osta­tak.4. Zubne paste za djecu mlađu od 6 godina ne bi trebale sadržavati više od 0,11% F.5. Roditelji bi morali nadgledati pranje zuba u male djece, davati im manje količine paste, te ih po­ticati da ispljunu suvišak.Acta Stomatol Croat, Vol. 30, br. 3, 1996. 199K. Rošin-Grget i sur. Doziranje fluorida u prevenciji karijesaDOSES OF FLUORIDES IN THE PREVENTION OF CARIESSummaryFluorides are important means in the prevention o f caries. Howe­ver, as other medications, apart from the desired therapeutic effect, they can cause certain undesired effects, such as dental fluorosis. The bor­derline between useful effects and the first toxic reaction is small, and therefore the amount o f fluorides taken into the organism must be ac­curately determined. By correct dosing and adequate measures o f pre­caution it is possible to avoid such undesired effects and thus utilize the verified effectiveness o f fluorides in the prevention o f caries.Key words: fluorides, dosing, prevention o f cariesAdresa za dopisivanje: Address for correspondence:Doc.dr.sc. Kata Rošin-Grget Katedra za farmakologiju Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu,Salata 11, 10000 ZagrebLiteratura1. WHITFORD G M. The physiological and toxicologi- cal characteristics of fluoride. J Dent Res 1990; 69:539- -549.2. BURT B A. The Changing patterns of systemic fluori­de intake. J Dent Res 1992;71:1228-1237.3. FEJERSKOV O, STEPHEN K W, RICHARDS A, SPEIRS R. Combined effect of systemic and topical flu­oride treatments on human deciduous teeth. Case stu­dies. Caries Res 1987; 21:452-459.4. SZPUNAR S M, BURT B A, Trends in prevalence of dental fluorosis in the United States: a review. J Public Health Dent 1987;47:71-79.5. LEVERETT D H. Prevalence of fluorosis in fluorida­ted and nonfluoridated communities-a preliminary inve­stigation. J Public Health Dent 1986;46:184-187.6 . ISHI T, SUCKLING G. The severity of dental fluoro­sis in children exposed to water with a high fluoride content for various periods of time. J Dent Res 1991;70:952-956.7. BAWDEN J W, ed. Proceedings of the workshop: Changing patterns of fluoride intake. J Dent Res 1992;71:1212-1265.8 . PENDRYS D G and STAMM J W. Relationship of to­tal fluoride intake to beneficial effects and enamel flu­orosis. J Dent Res 1990;69 (spec iss):529-538.9. LEVY S M. Review of fluoride exposures and ingesti­on. Community Dent Oral Epidemiol 1994;22:173-180.10. LEWIS D W, BANTING D W, BURGESS R C, ISMAIL A, CLARK D C, LEAKE J L. Recommenda­tions regarding total daily fluoride intake for Canadi­ans. J Can Dent Assoc 1994:60:1050-1060.11. NEWBRUN E. Current regulations and recommenda­tions concerning water fluoridation, fluoride supple­ments, and topical fluoride agents. J Dent Res 1992;71:1255-1265.12. MARTHALER T M. Age-adjusted limits of fluoride in­take to minimize the prevalence of fluorosis. J de Bio­logie Buccale 1992;20:121-127.13. TOMIĆ D. Farmakoterapija. Zagreb-Beograd. Medicin­ska knjiga 1981.14. RIPA L W. A critique of topical fluoride methods (den­tifrices, mouthrinses, operator-, and self-applied gels) in an area of decreased caries and increased fluorosis prevalence. J Public Health Dent 1991; 51:23-41.15. TRAUTNER K and EINWAG J. Human plasma fluo­ride levels following intake of dentifrices containing aminefluoride of monofluorophosphate. Arch Oral Bi­ol 1988;33:543-546.16. JOHNSTON D W. Current status of professionally ap­plied topical fluorides. Community Dent Oral Epide­miol 1994;22:159-163.17. EKSTRAND J, KOCH G, LINDGREN L E, PETER­SON L G. Pharmacokinetics of fluoride gels in children and adults. Caries Res 1981;15:213-220.18. SPACK C-J, SJÖSTEDT S, ELEBORG L, VERESS B, PERBECK L, EKSTRAND J. Studies of human gas­tric mucosa after application of 0.42% fluoride gel. J Dent Res 1990;69:426-429.19. STOOKEY G K. Review of fluorosis risk of self-ap­plied topical fluorides: dentifrices, mouthrinses and gels. Community Dent Oral Epidemiol 1994;22:181- 186.20. LINČIR I, ROŠIN-GRGET K. Topikalna fluoridacija- mogući nepoželjni učinci. Acta Stomatol Croat 1989;23:75-84.200 Acta Stomatol Croat, Vol. 30, br. 3, 1996.

Doses of Fluorides in the Prevention of Caries

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia