Faculty of Law, University of Zagreb, Department of Social Work
Abstract
Kvalitetni podaci i dobro praćenje slučajeva nasilja nad djecom su snažno oružje koje pridonosi planiranju i primjeni općih i specifičnih politika za djecu. U ovom radu analizirana je kvaliteta postojećeg sustava dokumentiranja prijavljenih događaja nasilja nad djecom u sustavu socijalne skrbi pod vidom njihove relevantnosti, jasnoće i osjetljivosti na specifičnosti pojedinih slučajeva u odnosu na međunarodne preporuke, ali i standarde evidencije i dokumentacije u hrvatskim propisima. Istraživanje je provedeno kao dio međunarodnog projekta BECAN. Populaciju istraživanja predstavljali su prijavljeni događaji nasilja nad djecom u obitelji u dobi od 11 do 16 godina koji su evidentirani u centrima za socijalnu skrb u 2010. godini. Uzorak je konstruiran kao dvoetapni probabilistički uzorak i obuhvaćao je 368 prijavljenih događaja nasilja nad djecom u obitelji u 37 CZSS. Analiza prijavljenih događaja nasilja nad djecom temeljila se na podacima koji su prikupljeni pomoću dvije provjerne liste: jedna se odnosila na obilježja odabranih slučajeva nasilja nad djecom u obitelji, a druga na dinamiku i načine postupanja nadležnih institucija u prijavljenim slučajevima.
Analiza je pokazala da se u CZSS-ima sustavno ne bilježi niz značajnih podataka. Kad se radi o obilježjima počinitelja, u dokumentaciji se ne evidentira sustavno: stupanj obrazovanja, zloupotreba alkohola i psihoaktivnih supstanci, zdravstveni status, materijalni status, doživljeno zlostavljanje u djetinjstvu, prethodne prijave za slično djelo (za 35% do 90% počinitelja za to ne postoje podaci). Kad se radi o djeci žrtvama obiteljskog nasilja, ne evidentiraju se sustavno informacije o: poteškoćama vezanim uz obrazovanje, zdravstvenim problemima uključujući mentalno zdravlje, problemima u ponašanju, prethodnom iskustvu zlostavljanju (za 45% do 60% djece žrtava za to ne postoje podaci). Posebna pozornost posvećena je podatku da je kod 35% djece u uzorku bilo evidentirano prethodno iskustvo zlostavljanja što se povezalo s kritičkom analizom djelotvornosti poduzetih intervencija.
Polazeći od analiziranih podataka te Smjernica za evidentiranje i praćenje zlostavljanja djece (ChildONEurope, 2009.) u završnom dijelu rada razrađeno je kako uspostaviti kvalitetan informacijski sustav o nasilju nad djecom te kako unaprijediti vođenje dokumentacije CZSS-a u području nasilja nad djecom.Quality data and efficient monitoring of cases of child abuse are essential tools for planning implementation of general and specific children-related policies. This paper analyses quality of the existing system of monitoring reported incidents of child abuse in the social care system in relation to its relevance, clarity and sensitivity to specificities of individual cases taking into account international guidelines, and registering and documenting standards stipulated by Croatian regulations. The research was conducted within the international project BECAN. The population consisted of reported incidents of child abuse aged 11-16 registered in social care centres in 2010. Two-stage probability sample of 368 registered incidents of violence on children in 37 social care centres was used. The analysis was based on data collected by two extraction forms, whereby the first one referred to the characteristics of the incident of family abuse of children, and the second reported dynamics and interventions implemented by relevant institutions.
The analysis revealed that social care centres fail to systematically register a series of important data. As far as perpetrators’ characteristics are concerned, the documentation fails to systematically register the following data: level of education, alcohol and drug abuse, previous reports of similar behaviour (these data are not available for 35%-90% of perpetrators). As far as children are concerned, documentation fails to systematically register data on education-related problems, health (including mental health) problems, behaviour problems, previous abuse (these data are not available for 45%-60% of children). Special attention is given to the fact that previous abuse was registered among 35% of children from the sample and a critical analysis of the efficiency of undertaken interventions was provided.
Based on the analysed data and Guidelines on Data Collection and Monitoring Systems on Child Abuse (ChildONEurope, 2009) the final section of the paper elaborates on how to establish a good information system on child abuse and how to improve the managing social care centres’ documentation in the field of violence on children
