University of Zagreb, Faculty of Political Science and Croatian Communication Association
Abstract
General consensus among policymakers and academics is that media literacy is the ability to access, analyse, and evaluate media in multiple forms and communicate competently within these forms. Yet this seemingly straightforward definition presents methodological challenges in measurement, especially within a national context. Conceptually, approaches to measuring media literacy are often broadly inclusive, without necessarily considering how media literacy is enacted or identifying specific examples of media literate actors within daily contexts. Logistically, indicators are often defined in terms of existing data or data that can be easily collected, rather than choosing stronger measures identified through empirical research. This article examines the methodological challenges associated with measuring national levels of media literacy using the recent Testing and Refining Criteria to Assess Media Literacy Levels in All EU Member States as a case study. The article concludes by recommending more focused measures that account for practices, contexts, and shifting policy priorities.Političari i znanstvenici dijele mišljenje da je medijska pismenost sposobnost pristupanja, analize i vrednovanja medija u različitim formama te kompetentna komunikacija unutar tih formi. Ipak, ta definicija koja se čini preciznom predstavlja metodološke izazove u mjerenju, posebno unutar nacionalnog konteksta. Na razini teorije pristupi mjerenju medijske pismenosti često uključuju mnoge aspekte i elemente, bez nužnog razmatranja kako je medijska pismenost usvojena ili identificiranja konkretnih primjera medijski pismenih aktera u svakodnevnim kontekstima. U praksi su pokazatelji često definirani postojećim podacima ili podacima koji se mogu lako prikupiti, a ne odabirom jačih mjera koje su identificirane kroz empirijsko istraživanje. Ovaj članak istražuje metodološke izazove povezane s mjerenjem medijske pismenosti na nacionalnoj razini koristeći kao studiju slučaja nedavno objavljeno “Ispitivanje i ponovno definiranje kriterija za procjenu razine medijske pismenosti u svim zemljama članicama EU”. Na kraju se predlažu preciznije mjere koje se odnose na praksu, kontekste i promjenu političkih prioriteta
