Mirjana Kontestabile Rovis

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

446OSVRTI, PRIKAZI, VIJESTI / VIA svezak 18PERIODIKA ARHIVSKOG DRUŠTVA SLOVENIJE GODINE 2010.,aRHIvI I vIRISlovensko arhivsko društvo je 2010. godine objavilo dva broja revije Arhivi i dva broja zbirke Viri. Prvi broj arhiva 33. godišta, 2010., na 208 stranica donosi standarne sadržaje. U prvom dijelu »Članci i razprave« objavljena su tri rada. Prvi članak mr. Aide Škoro Babić iz Arhiva Republike Slovenije predstavlja bosansko-dubrovačke odnose. Slijedi članak mr. Metke Bukovšek iz Povijesnog arhiva Celje o stanju celjskih sudova 1945. godine. Zadnji članak u tom sklopu je autorice dr. Maje Gombač iz Arhiva Republike Slovenije i predstavlja kulturne posrednike – novinarke, modistke, krojače, trgovce, fotografe i ilustratore.U drugom je sklopu Arhiva 33 »Iz prakse za praksu« prevoditeljica Maja Kološa predstavila slovensko-englesko-njemački rječnik arhivske terminologije. Nina Gostenčnik iz Pokrajinskog arhiva Maribor izvijestila je o radu stručne grupe za fondove i stvaratelje iz područja gospodarstva u godini 2009.U standardnom dijelu imenovanom »Iz arhivskih fondova i zbirki« predstavljaju se pojedinačni arhivski fondovi i zbirke te objavljuje važnija arhivska građa. U ovom broju objavljena su četiri članka. Tanja Martelanc iz Umetnostnozgodovinskega inštituta Franceta Steleta ZRC SAZU piše o inventaru plemićke obitelji Attems-Heiligenkreutz koji se nalazi u Državnom arhivu u Gorici. Slijede radovi stručnjaka iz Arhiva Republike Slovenije. Dr. Matevž Košir otkriva Zapise Ivana Gorjupa iz Opčina kraj Trsta u razdoblju 1914. – 1919. Jernej Križaj opisuje rad komisije za registraciju obaveza za narodnooslobodilačku vojsku 1954. – 1956. Ovaj sklop zaključuje Katja Šturm, studentica Filozofskog fakulteta Ljubljana, koja predstavlja Katoličku crkvu u emisijama TV Slovenije između 1968. – 1990. godine.U drugoj polovici revije nalaze se: izvještaj o radu arhiva i raznih domaćih i međunarodnih savjetovanja te ocjene i različita izvješća o domaćim (15) i inozemnim (2) publikacijama, odnosno izložbama.Drugi broj arhiva 33. godišta, 2010., obuhvaća 272 stranice standardnog formata A4. Ima jednake standardne rubrike kao i prvi broj. U prvom sklopu »Članci i razprave« slijedi pet autora. Dr. Boris Golec iz Zgodovinskega inštituta Milka Kosa ZRC SAZU predstavlja zanimljivu temu o krštenju otomanskih podanika (muslimana) na teritoriju Slovenije od kraja 16. do kraja 17. stoljeća. Dr. Ana Lavrič iz Umetnostnozgodovinskega inštituta Franceta Steleta ZRC SAZU predstavlja ljubljanske bratovštine i njihove umjetničke narudžbe iz razdoblja baroka, u prvom dijelu objavljenog članka predstavljene su isusovačke kongregacije. Temu iz devetnaestog stoljeća pripremila je dr. Katarina Keber iz Zgodovinskega inštituta Milka Kosa ZRC SAZU koja predstavlja liječnika Moriza Gausterja, koji se iz Beča doselio u Kamnik te njegovu liječničku statistiku iz 1859. godine. Članak mr. Marka Žuraja predstavlja najčešće delikte protiv tjelesnog integriteta iz akta Okružnog suda Maribor između 1930. i 1941. godine. Sklop zaključuje dr. Matevž Košir 447OSVRTI, PRIKAZI, VIJESTI / VIA svezak 18iz Arhiva Republike Slovenije koji predstavlja opću deklaraciju o arhivima i modernu arhivsku paradigmu.U drugom sklopu »Iz prakse za praksu« objavljena su dva članka. U prvom članku mr. Natalija Glažar iz Arhiva Republike Slovenije govori o izvozu i uvozu arhivske građe te o restituciji kulturne baštine na osnovama slovenskog zakonodavstva te međunarodnog prava. Drugi sklop završava izvješćem stručne komisije za školstvo 2008. – 2010. godine, koji su napisale Mirjana Kontestabile Rovis i dr. Ivanka Zajc Cizelj.U trećem dijelu, »Iz arhivskih fondova i zbirki«, nalaze se tri članka petoro autora. Dr. Boris Golec predstavlja drugi dio temeljite i opsežne analize o zemljišnim katastrima 18. i 19. stoljeća iz vidika graditeljske, urbanistične i arhitekturne povijesti slovenskog teritorija. Dvije arhivistice u mirovini iz Bosne, Samija Sarić i Vera Štimac, opisuju kolonizaciju Slovenaca u Bosni i Hercegovini između 1878. i 1918. Barbara Pešak Mikec i Rado Vodenik iz Povijesnog arhiva Ljubljana u preglednom članku izvještavaju o arhivskoj građi i nastanku Cestnog poduzeća Ljubljana. Na kraju Arhiva nalaze se još izvješća o radu Arhivskog društva Slovenije (5) i o radu drugih arhiva i savjetovanja (6), ocjene novih publikacija (4), revija (1) i izložbi (2), od kojih je dr. Darinka Drnovšek predstavila Arhivski vjesnik (52/2009) Hrvatskog državnog arhiva. Na samom kraju spomenut je ljubilej kolege iz Austrije, Waltera Brunnera, uz njegovu sedamdesetgodišnjicu rođenja, slijedi popis novih fondova preuzetih po slovenskim arhivima i bibliografija slovenskih arhivista u godini 2009.30. broj zbirke viri, autora Matjaža Ambrožiča, Uspomene prelata Ignacija Nadraha i kronika ljubljanskog bogoslovnog sjemeništa 1941. – 1944. obuhvaća 220 stranica standardnog formata A4. Nadrahove uspomene i kronika sjemeništa čuvaju se u Bogoslovnom sjemeništu u Ljubljani. Autor doc. dr. Matjaž Ambrožič u pratećoj studiji (str. 9 –  28) predstavlja život i djelo apostolskog protonotarja, generalnog vikara i sjemenišnog ravnatelja i stolnog prošta Ignacija Nadraha (1868. – 1944.), slijede Uspomene i Sjemeniška kronika (1941. – 1944.). Autor je opisao sadržaj obaju objavljenih izvora. Posebno opsežno poglavlje namijenjeno je predstavljanju objavljenog gradiva i tehničkim objašnjenjima o načinu objavljanja gradiva. Veći dio zbirke (29 – 202) namijenjen je originalima arhivskog gradiva. Članak odlikuje velik broj autorovih preciznih bilježaka, tako postaje sam izvor dostupan i čitateljima koji nedovoljno poznaju crkvenu terminologiju. U popisu kratica detaljno su pojašnjene kratice iza njih slijedi imenski, stvarni te lokalni indeks.31. broj zbirke viri autora Jure Volčjaka s naslovom Ordinacijski protokol Goričke nadbiskupije 1750. – 1824., 1. dio: 1750. – 1764. jednako je standardnog formata A4 i ima 280 stranica. Gradivo je pohranjeno u Nadbiskupijskom arhivu u Gorici (Archivio Archivescovile di Gorizia). U uvodu autor predstavlja život goričkog biskupa Karla Michaela Attemsa te predstavlja samo gradivo. Uz to je detaljnije predstavio niže i više crkvene redove, koje su svećenički kandidati zaprimili prije konačnog posvećenja. U posebnom poglavlju opisano je upotrebljeno gradivo i literatura (9 – 10). Slijede opsežni imenski i lokalni indeksi (207 – 279). Objavljeno gradivo od velikog je značenja jer je Gorička nadbiskupija između 1751. i 1787. godine obuhvaćala cijeli prostor današnje Slovenije 448OSVRTI, PRIKAZI, VIJESTI / VIA svezak 18s iznimkom venecijanske Istre, Tršćanske biskupije i razdrobljenih dijelova Ljubljanske nadbiskupije. U protokolu se tako nalazi više od 1870 pojedinca. Većina ordinadov bila je iz Goričke nadbiskupije, najviše su dolazili iz Furlanije, Koruške, Štajerske i Kranjske. Pojedinci su dolazili iz austrijske Koruške, iz Dalmacije i iz drugih krajeva. Objavljeno gradivo dopunjuje već objavljene vizitacijske zapisnike nadbiskupa Attemsa i velika je pomoć brojnim istraživačima.Mirjana Kontestabile Rovis

Periodika arhivskog društva Slovenije godine 2010., Arhivi i Viri

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia