Upoznati s uspjesima na području mljekarstva u mnogim evropskim zemljama, želeći da se slični uspjesi postignu i u nas, nekolicina dobronamjernika pokreće najprije list "MLJEKAR", koji ubrzo prestaje izlaziti, a njegove pretplatnike preuzima "Mljekarski list", mjesečnik za mljekarstvo, mljekarsku industriju i trgovinu. Prvi broj lista izašao je iz tiska prije 65. godina, odnosno 26. VII. 1926. godine. Vlasnik i izdavač lista je Zadružna sveza u Zagrebu, a odgovorni urednik Vjekoslav Gortan, ravnatelj Zadružne sveze. Glavni stručni urednik je dr. S. Filipović, a tehnički urednik Blaško Štitić

Matej Markeš

Markeš, Matej

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

M. Markeš: 65-godišnja tradicija... Mljekarstvo 41 (10) 260—267,1991. 65-godišnja tradicija izlaženja mljelcarskih časopisa u Hrvatsicoj UDK :637.1 Matej MARKEŠ, dipl. inž., Zagreb Nakon završetka prvoga svjetskog rata u gradovima u Hrvatskoj, a na­pose u Zagrebu, naglo se povećavao broj stanovnika. Za njih su bile potrebne sve veće količine namirnica, među kojima i mlijeka i mliječnih proizvoda. Istovremeno su seoska domaćinstva iznosila na prodaju sve veće kulići-ne mlijeka. Proizvođači iz bliže okolice gradova nosili su mlijeko na gradske tržnice ili u kuće potrošača, a u mjestima udaljenijim od gradova otvorene su mnogobrojne, uglavnom privatne »mljekare«. Neke od nfih su otkupljivale mlijeko i vozile ga u Zagreb, a druge su ga prerađivale. Bilo je i mnogo onih koji su doneseno mlijeko »vrcali« separatorom. Donosiocu su odmah vraćali obrano mlijeko, a preuzimali samo vrhnje i prerađivali ga u maslac. Mnoge od tih »mljekara« bile su i tehnički i kadrovski vrlo oskudno opremljene i sto­ga kratka vijeka. Jedna od najmodernijih i tada najsuvremenije opremljenih bila je mlje­kara Centralne seljačke mljekarske zadruge »SAMOPOMOĆ« u Zagrebu, os­novana 1923. godine. Oko nje su se okupili tadašnji mljekarski stručnjaci na čelu sa dr. S. Filipovićem, docentom i profesorom na zagrebačkom Poljopriv-redno-šumarskom fakultetu. Upoznati s uspjesima na području mljekarstva u mnogim evropskim zemljama, želeći da se slični uspjesi postignu i u nas, nekolicina dobronam-jemika pokreće najprije list »MLJEKAR«, koji ubrzo prestaje izlaziti, a njego­ve pretplatnike preuzima »Mljekarski lisU, mjesečnik za mljekarstvo, mlje­karsku industriju i trgovinu. Prvi broj lista izašao je iz tiska prije 65. godina, odnosno 26. VII. 1926. godine. Vlasnik i izdavač lista je Zadružna sveza u Za­grebu, a odgovorni urednik Vjekoslav Gortan, ravnatelj Zadružne sveze. Glavni stručni urednik je dr. S. Filipović, a tehnički urednik Blaško Štitić. Zadružna sveza 10 godina — do kraja 1935. — ostaje vlasnik i izdavatelj »Mljekarskog lista« pod uredništvom dr. Vjekoslava Gortana. Od početka 1936. pa do kraja 1937. godine vlasnik i izdavač je Konzorcij »Mljekarskog lista*, kojemu je na čelu dr. Ferdo Fuchs. Odgovorni urednik lista postaje Blaško Štitić. Nakon dvije godine — početkom 1938. godine osniva se novi konzorcij »Mljekarskog lista«. Tek u prvom broju »Mljekarskog lista« 1939. obznanjeno je da je na čelu konzorcija Stjepan Pavlić, a odgovorni urednik i nadalje je bio Blaško Štitić. »GOSPODARSKA SLOGA«, razgranata i gotovo sveobuhvatna privred­na organizacija na području novoformirane Banovine Hrvatske, zahvaća od 1936. godine sve pore gospodarskog života na selu, pa tako i mljekarstvo. Za­hvaljujući agilnosti, domišljatosti i smjelosti predvodnika mljekarske akcije Ivana Derežića, provedene su u Hrvatskoj mnogobrojne organizacijske pro­mjene u mljekarstvu, napose u opskrbi Zagreba mlijekom. U cilju što veće popularizacije »mljekarske akcije*, pojavila su se od stu­denoga 1937. do travnja 1938. godine četiri broja glasnika Središnje mljekar­ske zadruge u Zagrebu pod naslovom »Mljekarski glasnik* prilog »Gospodar ske sloge*. 260 M. Markeš: 65-godišnja tradicija... Mljekarstvo 41 (10) 260—267,1991. Nakon prestanka izlaženja »Mljekarskog glasnika« njegova se tematika uključuje u sadržaj »Mljekarskog lista«. Godine 1940. »Mljekarski list« dobiva novog vlasnika, novo uredništvo te smanjeni format. Vlasnik i izdavač lista je Savez mljekarskih zadruga Gospo­darske sloge u Zagrebu, a odgovorni urednik lista je Velimir Devčić. U 1941. godini izlazi samo jedan broj »Mljekarskog lista«, i to tek u lip­nju. Vlasnik i izdavač je i nadalje Savez mljekarskih zadruga Gospodarske sloge, a glavni i odgovorni urednik lista je Ivan Derežič. Godinu dana nakon prestanka izlaženja »Mljekarskog lista« (u lipnju 1942. godine) počelo je izlaziti »Mljekarstvo« kao mjesečni prilog »Gospodar­stva«, odnosno »Gospodarskog lista«. »Mljekarstvo« je izlazilo redovito svaki mjesec do travnja 1944. Ureduje ga Savez mljekarskih zadruga Gospodarske sloge kao pouke i obavijesti za članove mljekarskih zadruga i seljačke gospo­dare. Ime urednika nije naznačeno za svo vrijeme izlaženja ovog lista. Ogromne promjene u Hrvatskoj na vojnom, političkom, gospodarskom, organizacijskom i svim drugim područjima života u razdoblju od 1944.—1948. godine dovele su do prekida kontinuiteta u izlaženju mljekarskih časopisa na području Hrvatske. U veljači (II) 1949. pojavljuje se kao mjesečnik »Bilten Glavne direkcije za mlijeko« u Zagrebu. Nakon što je izlazio pet mjeseci te nakon ukidanja spo­menute direkcije, prestaje se pojavljivati i ovaj šapirografirani bilten. Dvije godine potom pojavljuje se također šapirografirani »Mjesečnik« Udruženja mljekarskih radnika Hrvatske, koji izlazi redovito od lipnja do ko­lovoza (VI—VIII) 1951.. godine. Spomenuti »Mjesečnik« prerastao je u »MLJEKARSTVO«, kojega se prvi broj pojavio u listopadu (X) 1951. godine, a koji kontinuirano izlazi 40 godina, sve do danas. Iz ovog novog »Mljekarstva« je izrastao 1964. godine i suvremeni »MLJE­KARSKI LIST«, namijenjen isključivo proizvođačima mlijeka. Dok je tematika industrijske obrade i prerade mlijeka i priopćenja o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti na području mljekarstva ostala u domeni »Mljekarstva«, proble­matika proizvodnje i primame obrade mlijeka prešla je u »Mljekarski list«, koji već 28 godina izlazi redovito kao mjesečnik, a vlasnik i izdavač mu je UD­RUŽENJE MUEKARSKIH RADNIKA HRVATSKE U ZAGREBU. Gornji letimičan kronološki pregled pokazuje vitalnost struke, opravda­nost stručnog tiska i gotovo tvrdoglavu upornost naših mljekarskih stručnja­ka, koji su — usprkos burnim vremenima — održavali, a nakon kraćih ili du-Ijih prekida tokom minulih 65 godina revitalizirali mljekarski tisak u Hrvat­skoj. »Mljekarski list« od 1926. do 1939. godine, kao i »Mljekarstvo«, prilog »Gosp. lista 1942.-1944. godine, tiskani su na papiru velikog formata (C4), dok je »Mljekarski list« 1940. i 1941. godine sveden na format B5. Službena obavi­jest zajednice za mljekarstvo (1942), Bilten Gl. direkcije za mlijeko i ml. proiz­vode 1949, kao i Mjesečnik Udruženja mljekarskih poduzeća Hrvatske (1951) razmnažani su na šapirografu ili ciklostilu na papiru formata A4. Izuzetak je pri tom br. 1 Biltena, koji je tiskan u tiskari u formatu B5. Iako mljekarski časopisi koji su izlazili na tlu Hrvatske nisu imali poli­tički značaj, ipak se kroz njih mogu pratiti najvažnija gospodarska i politička zbivanja u nas i u svijetu. 261 M. Markeš: 65-godišnja tradicija... Mljekarstvo 41 (10) 260—267,1991. Po završetku prvoga svjetskoga rata postupno se obnavljaju industrija, zanatstvo, trgovina, poljoprivreda i druge djelatnosti u čitavoj Evropi, pa i u novonastaloj kraljevini SHS. Povećana proizvodnja i prerada mlijeka u seos­kim domaćinstvima u Hrvatskoj — uz povećanu potražnju u gradovima — po­tiče razvoj prerade i prometa mlijekom i mliječnim proizvodima. Nakon krat­kotrajnog poleta nastupa opća gospodarska kriza s teškim posljedicama u svijetu i u nas, koju prati katastrofalni pad cijena poljoprivrednih proizvoda, zaduživanje seljačkih gospodarstava, financijska propast mnogih privatnih poduzeća, zadruga, banaka i štedionica. Uništavanje ogromnih količina hra­ne u svijetu: mesa, pšenice, riže, mlijeka, kave, stoke i dr. odvija se usporedo s dramom u siromašnim zemljama, gdje milijuni ljudi umiru od gladi. Pretpostavljalo se je da će se političko i gospodarsko stanje u Hrvatskoj poboljšati djelovanjem Gospodarske sloge. »Sio^a« razvija od 1936. godine snažni zadružni pokret na području čita­ve banovine. Postojeće mljekarske zadruge njenom se akcijom udružuju u Središnju mljekarsku zadrugu, koja doskora prerasta u Savez mljekarskih za­druga. Pod utjecajem Gospodarske sloge većina privatnih mljekara koje proda­ju mlijeko u Zagrebu, udružuju se u Mljekarsku nabavljačku zadrugu (21. XI. 1937). Zadruga je dužna da organizira otkup mlijeka iz okolice Zagreba, i to preko novoosnovane Seljačke mljekarske zadruge (osnov. 3. III. 1938), u koju se izravno udružuju svi davaoci mlijeka u okolici Zagreba, kao i povjereništva Gospodarske sloge koja su do sada surađivala sa Savezom mljekarskih za­druga. Kroz »Mljekarstvo* je vidljivo da se u Evropi priprema novi gospodarski politički poredak kojem se postupno priklanja i stara Jugoslavija. Slijedi 1941. godina s ratom na našem području, s osnutkom »Nezavisne Države Hrvat­ske«, i dirigiranim gospodarstvom, uključujući i mljekarstvo preko Zajednice za mljekarstvo, njene Poslovne središnjice za »Lacte« kao organizacije svih mljekara. No uslijed ratnih operacija već potkraj 1943. godine prestaje rad svih mljekara te organizirani otkup i prerada mlijeka na području Hrvatske. Po završetku drugoga svjetskog rata i organiziranju nove, Titove Jugos­lavije, nastavlja se dirigirana privreda kroz razne direkcije i uprave. Rezultati organiziranog otkupa i prerade mlijeka nisu nigdje objavljiva­ni — bili su tajni — pa se tek u biltenu Glavne direkcije za mlijeko 1949. godi­ne mogu vidjeti obrisi rada tadašnjih mljekarskih poduzeća. Tek iz »Mjesečni­ka« udr. mljek. pod. Hrvatske (VI—VIII 1951) i dalje od »Mljekarstva^' (X. 1951) možemo pratiti dalji razvoj ove privredne djelatnosti sve do današnjih dana. »Mljekarski list« i »Mjekarstvo* kao prilog Gosp. listu svojim brojnim obavijestima o tržištu mlijeka i ml. proizvodima, informiraju o širokom asorti­manu mliječnih proizvoda domaćih proizvođača i proizvoda iz uvoza. Tako doznajemo već 1926. godine I. hrv. — slav. središnja maslarna Pavao Stubbe — Đakovo proizvodi čajni maslac »Mira«. Parna mljekara i sirarna Josip Ma-cašek, Vel. Zdenci proizvodi prvorazredni poluementalac, zatim domaći tra­pist i maslac. Centralna seljačka mljekarska zadruga »Samopomoć* proizvo­di u svojoj parnoj sirani u Poljani (Pakračkoj) trapist-sir »Croatia« (Slike), koji je isprva nosio etiketu i zaštitnu marku s nacrtanim fratrom trapistom, ali je kasnije (od ožujka (III) 1927), na intervenciju samostana »Marija Zvijezda« iz 262 M. Markeš: 65-godišnja tradicija. PoSfarina plačeSh u gotovom. Mljekarstvo 41 (10) 260—267, 1991. MuEKARSKß LIST Pre±pLcM±CL yx>cUšnJii Dirt, 2^ God. I. Ü Zagrebu, dne 27. jula 1926. Broj 1 Prvi broj »Mljekarskog lista<', mjesečnika za mljekarstvo, mljekarsku industri­ju i trgovinu, izašao je iz tiska prije 65 godina PIJTE SVI K A O M l MUJEKO^QD SAHDPDnact Efektna reklama — plakat — za povećanu potrošnju mlijeka »Samopomoći* u povodu »Mlječnog tjedna* (29. IV — 6. V1928) i I Mljekarskog kongresa u Za­grebu (6. V1928) 263 M. Markeš: 65-godišnja tradicija. Mljekarstvo 41 (10) 260—267,1991. Banja Luke, ovaj znak morao biti izmijenjen. Od 1928. godine nudi svoje proiz­vode »Prva jugoslavenska tvornica mlječnog praška i koncentriranih mlječ-nih proizvoda u kutijama« Mljekara »Slavlja«, Staro Petrovo Selo, a »Prva hrvatska i slavonska parna mljekara i sirana Ljudevit Modly, Končanica, rek­lamira svoje specijalitete mlječnih proizvoda-. »Sokol« — ementaler desert u kutijama po 6 obroka i u blokovima po 1 kg, zatim trapist krem-desert sir, ro-madur desert sir, jugo-ementaleru hljebovima od 50—70 kg, »Sokol« maslac i dr. »Mljekarski list« je bio pokretač vrlo značajnih akcija, kao što su: — osnivanje mljekarskog društva Kraljevine SHS; konstituirajuća skup­ština bila je sazvana za 15. IX. 1929., a sazivači su bili: Ljudevit Modly i Vjekos-lav Gortan. — akciju za donošenje zakona o prometu mlijekom i mlječnim proizvo­dima, — potiče otvaranje mljekarskih izložbi, kao i izlaganje mlječnih proizvo­da na zagrebačkom zboru, — jačanje zadružnog pokreta u mljekarstvu uz brojne prikaze uspješ­nog rada domaćih i inozemnih zadruga, — uvođenje nove tehnike i tehnologije u mljekarstvu kod primarne ob­rade i čuvanja mlijeka kod rada i opremanja sabirališta, kod prerade mlijeka, čuvanja mlječnih proizvoda i dr., Centralna seljačka mljekarska zadruga »Samopomoć«, Zagreb proizvodila je u svojoj parnoj sirani u Pakračkoj Poljani »najfiniji 1 najbolji« sir trapist. Svoju prvotnu etiketu na siru (lijevo) zamijenila je u travnju 1927. god. novom (des­no) jer su se banjalučki trapisti žalili na nelojalnu konkurenciju Izvornom si­ru 264 M. Markeš: 65-godišnja tradicija... Mljekarstvo 41 (10) 260—267, 1991. — pokreće akciju za poboljšanje uvjeta rada mljekara i predlaže sma­njenje želj. tarifa za prevoz mlijeka i mlj. proizvoda, subvencioniranje izgrad­nje i poslovanja zadružnih mljekara, zakonsku regulaciju opremanja i rada prodavaonica, kao i mljekara, zakonsku zaštitu domaće proizvodnje, stimula­ciju izvoza i dr. .poslije 1936. provodi žive akcije za zadružno organiziranje proizvođača mlijeka, za centraliziranu opskrbu mlijekom Zagreba, Osijeka i drugih gradova, registrira kretanje proizvodnje, otkupa i potrošnje mlijeka u ino­zemstvu, u Jugoslaviji i Hrvatskoj, napose u Zagrebu, i informira o moguć­nostima izvoza domaćih mlječnih proizvoda u pojedine zemlje te o njihovim cijenama, carinama, zabranama uvoza, zahtjevima za kvalitetu i dr. r > o$<^*<ai>^4i^* l»4S>«< «-•<; !> «'<l^^<^'»'4S>4'<9-% < ^ ^ ' 4 ^ > ' ^ «43^« ^ ^ < ^ *'-^^^' *«»90*<X Prva hrvatska slavonska središnja maslama P. stubbe, Đakovo, reklamira svoj maslac »Mira* u »Mljekarskom listu* 1927. god., a ujedno kupcima stavlja do znanja da Je poduzeće utemeljeno Još 1903. god. 265 M. Markeš: 65-godišnja tradicija... Mljeka r s tvo 41 (10) 260—267, 1991 S T A R O F E T R a V O S E L a ( S l a v o n i j a S . H. S. ) PRWA JUGOSLAVENSKA TVORNICA mliječnori iii«.-»5i<si tTfpr.!tc.7nii»ch) i kondenz iranih mlijećnih i iro izvod« u kiitiiama (Kondcnsmi l ch ) . Zaslupstüo u Zuijroliii, SPITZES [IlIliHil, Prerudoulćcua 20 Telefon 33.« Zastiipsivo II ßcogrinln : P. D o l i ć a s , Beoarad Hilciidarska iil. 20 Davno prije UNICEF-ovih »praškara* proradila je još 1927. god. Prva jugos­lavenska tvornica mliječnog praška i kondenziranih mliječnih proizvoda — Mljekara »Slavlja^, Staro Petrovo Selo Sve vrijeme izlaženja mljekar­skih časopisa u Hrvatskoj, od 1926. do 1951. godine u njima se naizmjenično objavljuju članci koji razmatraju pro­blematiku proizvodnje kao i proble­matiku industrijske obrade i prerade mlijeka. Težište je ipak na problemati­ci prerade i prometa, što ima posebno značenje za mljekarsku industriju — glavnog financijera časopisa. O tome svjedoče brojni članci i rasprave o pro­izvodnji raznovrsnih sireva, o masla­cu, mikroorganizmima, laboratorijskoj kontroli mlijeka i proizvoda, o kiselo--mlječnim proizvodima, kazeinu, pas­terizaciji, hlađenju mlijeka i dr. No i brojni su članci koji informi­raju o govedarstvu i ovčarstvu, o pas­minama, uzgoju i selekciji stoke, o re­kordima u proizvodnji mlijeka, o stoč­noj hrani i hranidbi, o mužnji i postup­ku s mlijekom u domaćinstvu, o gospo­darskom značenju mlijeka u domaćin­stvu seljaka i države, o mlijeku kao hrani i mogućem izvoru bolesti, o sas­tavu i sastojcima mlijeka, o pogreška­ma i patvorbi mlijeka i mnogo drugog poučnog štiva za proizvođače mlijeka i domaćice. Mljekarsko zadrugarstvo ima zasebno mjesto u našim mljekarskim ča­sopisima. Česti su prikazi rada uspješnih mljekarskih zadruga u Hrvatskoj, Sloveniji ili Srbiji, kao i uspjeha zadrugarstva u Danskoj, Švajcarskoj, Austriji i drugdje. U časopisima objavljenim od 1936. do 1944. godine posebni se značaj pridaje akcijama »Gospodarske sloge« na organizaciji seljaka — proizvođača mlijeka, učlanjivanju postojećih u Savez mljekarskih zadruga, te nastupu Sa­veza kao predstavnika i zastupnika interesa proizvođača mlijeka. Savez mlje­karskih zadruga je otkupio zgrade, postrojenja i poslovanja svih privatnika, kao i mljekarske zadruge »Samopomoć«, koji su imali svoje mljekare u Zagre­bu. Otkupljena su istovremeno i sva njihova sabirališta u selima. Time je stvo­ren preduvjet za izgradnju suvremene središnje mljekare u Zagrebu. Rat i prvo poratno razdoblje prekinulo je provedbu zacrtanih planova, pa je tek ak­cijom UNICEF-a poslije rata (1952) izgrađena nova, tehnički dobro opremljena zagrebačka mljekara. U našim mljekarskim časopisima od 1926. do 1951. godine ima mali broj znanstvenih priloga. To ujedno svjedoči i o razini znanstveno-istraživačkog rada i broja visokoobrazovanih mljekarskih stručnjaka onoga vremena. No, bilo je i takvih priloga. 266 M. Markeš: 65-godišnja tradicija... Mljekarstvo 41 (10) 260—267,1991. PRVA HRVAniCA I SLAVONSKA PARNA miEKARA I SIRANA LlUDEVIf nODLY. Konionka Proizvadja u svojoj renomiranoj sirari prvorazredne specijalitete mliječnih proizvoda i to : »Sokole Ementaler-dessert-sir u kutijama po 6 obroka »Sokol« Ementaler-dessert-sir u blokovima po I kg. Trapist-Crem dcssert-sir u kutijama po 100 gr. Romadur-dessert-sir u kutijama po 100 gr. »Sokol« Trapist-sir punomastan u hljebovima po 1.20 kg. Jugo-Ementaler sir u hljebovima od 50—70 kg. »Sokol« čajni maslac u svim veličinama omota. Tražite svagdje domaće mliječne proizvode Modly iz Končanice. Razašilje poštom i željeznicom. Zatražite cijenik! Posjetite izložbeni prostor na Zagrebačkom Zbora a paviljona „B" llljekarsko ođjelenje od 29. iV. đo 6. V. 1928. Topljeni sir u kutijama i bloku, kao i druge sireve, proizvodila je pred više od 60 godina Prva hrvatska i slavonska parna mljekara i sirana Ljudevit Modly, Končanica Zaslužuje posebnu pozornost rasprava između ing. /. Reitera i dr. R. Ra-doševića o određivanju suhe tvari mlijeka u nas i diskutabilnoj vrijednosti Fleischmann-ove formule. Prilozi dr. Rogine izvješćuju o rezultatima ispitiva­nja specifične težine mlijeka u okolici Zagreba i suhoj tvari mlijeka. Samo uk­ratko se izvješćuje o istraživanjima dr. 5. Filipovića, koja obaraju teoriju o tzv. »drugoj fazi« tvorbe mlijeka u vimenu. Vrijedni su i stručni članci o proizvod­nji kačkavalja, posavskih sireva, podravskih sireva, o proizvodnji izvornog trapist sira, o travničkom i somborskom siru i dr. Dodamo li svemu tome još i to da su u mnogim brojevima časopisa bile i male šale i kar ikature i po koja mljekarska pjesmica, možemo reći da oni od­ražavaju i oslikavaju prilike svog vremena i da su vrijedna bašt ina naše gos­podarske i kul turne stvarnosti. 267 

65-godišnja tradicija izlaženja mljekarskih časopisa u Hrvatskoj

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia