Mlijeko je visokokvalitetna živežna namirnica koja sadrži sve hranjive tvari potrebne za razvoj čovječjeg organizma, ali pod uvjetom da je dobiveno od krava sa zdravim vimenom i da je na higijenski način prerađeno. Radi toga ulažu se veliki napori da se s higijenskom proizvodnjom mlijeka počinje prije nego što je mlijeko dobiveno. Naime, suviše je kasno početi s primjenom higijenskih postulata kada je već mlijeko u prometu

B. Tabaković

D. Kubelka

N. Živić

Š. Kadić

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

ZDRAVO VIME PRIMARNI UVJET HIGIJENSKE KVALITETE MLIJEKA I MLIJEČNIH PRERAĐEVINA Mr KUBELKA D., mr KADlC Š., mr TABAKOViC B., Istraživački institut vet. fakulteta, Sarajevo mr ZiViC N., Mljekara, Banja Luka Mlijeko je visokokvalitetna živežna namirnica koja sadrži sve hranjive tvari potrebne za razvoj čovječjeg organizma, ali pod uvjetom da je dobiveno od krava sa zdravim vimenom i da je na higijenski način prerađeno. Radi toga ulažu se veliki napori da se s higijenskom proizvodnjom mlijeka počinje prije nego što je mlijeko dobiveno. Naime, suviše je kasno početi s primjenom higijenskih postulata kada je već mlijeko u prometu. U posljednje vrijeme kronične zarazne bolesti kao što su tuberkuloza i bruceloza goveda, nisu više tako značajne, dok se mastitisi, naročito kronični oblici, sve više razvijaju u specifični zdravstveni problem u visoko produk­tivnih mlječnih krava. Intenziviranjem proizvodnje mlijeka na našim velikim mljekarskim gos­podarstvima, mastitisi, kao zdravstveni problem -mlječnih krava, dobivaju prvorazredni značaj. Tako je Batis 1962 godine na većim farmama u Sloveniji ustanovio mas­titis u 22V0 od ukupno 50Vo krava, a Šipka i Krejaković 1964 godine smatraju taj postotak za naše prilike uobičajenim. Novi podaci ukazuju da je broj oboljelih krava od mastitisa kod nas da­leko veći. Kubelka i Kadić u 1971. u stadu od 947 muznih krava našli da je broj infi­ciranih grla iznosio preko 50''/o, dok su Vera Krstić i saradnici 1973. od 478 pretraženih krava utvrdili da je broj inficiranih krava uzročnicima mastitisa iznosio čak 60,8*̂ /0. Sigurno je da se higijenska kvaliteta mlijeka u proizvodnji održava i na higijensku kvalitetu mlječnih prerađevina. Hađidedić 1 saradnici (1968) iznose da su u mlijeku i proizvodima od mli­jeka našli piogene stafilolcoke i to u sirovom mlijeku kod 20 od ukupno 39 istraženih uzoraka, a u pasteriziranom mlijeku kod 3 od 21 uzoraka i u slat­kom vrhnju kod 3 od 10 istraženih uzoraka. Materijal i metode rada Naša ispitivanja provodimo na farmi crno-šarih krava, AIPK »Bosanska Krajina<s Govedarska farma, Nova Topola, koju karakterizira velika aglo­meracija goveda na jednom mjestu. Ona nosi sobom niz, iako ne novih, ono po svom intenzitetu teško rješivih zoohigijensko-epizootioloških problema ve­zanih za zamor objekata ambijentalnim mikrobizmom. Da bismo stekli uvid u zdravstveno stanje vimena krava cijelog stada, morali bismo prethodno istražiti promjene na kravama nakon teljenja, u lak­taciji i prije prelaska u suhostajski period, kako bismo, dobivene rezultate iskoristili u komparativnom ocjenjivanju vrijednosti primjene sredstava desin-fekciju tzv. teat-deep sistemu. 256 Mljekarstvo 25 (11) 1975. Dva mjeseca nakon početka našeg ispitivanja kod svih krava primjenili smo u profilaksi mastitisa organske preparate klora ( 1 % otopina Halamida proizvodnje PLIVA Zagreb kojemu je dodan glicerol 1:100, losan CCT-33°/o proizvodnje Ciba Geigi). Mlijeko svih krava 6 dana nakon teljenja bakteriološki smo pretraživali i tek nakon uspjele usmjerene terapije (antibiogrami) grla su odlazila u eks­ploataciju. Laktacija mlječnih krava, tzv. eksploatacioni period, neosporno je najos­jetljivija faza o kojoj uveliko ovisi higijenski kvalitet mlijeka i mlječnih pre­rađevina. Radi toga smo u 5 navrata pretražili sve krave u laktaciji, a sekre-te vimena s povećanim vrijednostima u MR testu i bakteriološki ispitali. Suhostajski period je neosporno najpogodnije vrijeme za saniranje obo­ljelih četvrti i preventiranje mastitisa u laktaciji antibiotskom »sterilizaci­jom« vimena. Zbog toga smo sekrete svih krava pred fiziološko zasušenje bak­teriološki pretražili i usmjereno terapirali. Na taj način nastojali smo steći kompletan uvid u efikasnost ovakvog tretiranja za dobivanje higijenski kva­litetnog mlijeka. Da bismo utvrdili koliki je utjecaj profilaktičkih, terapeutskih i higijen­skih mjera u primarnoj proizvodnji na higijensku kvalitetu sirovog mlijeka i mlječmh prerađevina, bakteriološki smo ispitivali 347 uzoraka sirovog mli­jeka i prerađevina uzetih u banjalučkoj Mljekari. Sirovina potječe s farme na kojoj smo vršili naša ispitivanja. Rezultati Rezultati bakterioloških pretraga sekreta vimena krava nakon teljenja, krava u laktaciji s organoleptički izmijenjenim sekretom, sekreta vimena kra­va pred zasušenje u 1974 godini. Nakon preuzimanja profilaktičkih i higijenskih mjera u primarnoj pro­izvodnji mlijeka, uspjeli smo broj oboljelih krava nakon teljenja sa 38,4*/o svesti na 6,l"/o. Od ukupno 347 uzoraka sirovog mlijeka i prerađevina od mlijeka koji potječu iz banjalučke Mljekare, niti kod jednog uzorka nismo izolirali koagu-lat pozitivnih stafilokoka. Diskusija Uzročnici mastitisa i njihovi toksini izlučuju se mlijekom koje potječe od oboljelih grla. Enormno mogući veliki broj upalih stanica, koje se stva­raju u oboljeloj četvrti, izlučuje se također mlijeko, nekada u obliku gnoja. Ovakav sekret vimena kontaminira i higijenski ispravne količine mlijeka, onemogućavajući mu osnovni zahtjev da ne smije ugroziti zdravlje potroša­ča. Pored opasnosti od betahemolitičkih streptokoka i patogenih stafilokoka vanrednu opasnost predstavljaju toksini koagulata pozitivnih stafilokoka, ta­ko da, ne samo mlijeko, nego i mlječni proizvodi, ugrožavaju zdravlje ljudi. Upravo zbog toga saniranje mlječnih grla oboljelih vimena i provođe­nje odgovarajuće profilakse mastitisa predstavlja imperativ i od interesa je ne samo za potrošače, nego i za proizvođače. Mljekarstvo 25 (11) 1975. 257 Naime, mli jeko k rava s bolesnim v imenom manje ili više je kemijski i fizički izmjenjeno, pa se takvo mli jeko ne može nazvat i p r e h r a m b e n i m ar t ik ­lom. Iako smo poduzimanjem prof i lakt ičkih i h igi jenskih mje ra u p r imarno j proizvodnj i ml i jeka uspjeli znatno smanj i t i bro j oboljelih gr la od masti t isa, m o r a m o podvući da smo tek nakon p r imjene t ea t -deep s is tema (mart 1974) u s ­pjeli broj oboljelih k rava nakon tel jenja sa 38,4Vo svesti na 6,1^/0, što p red­s tavl ja vel ik nap redak u p reven t i r an ju mast i t isa , a t ime i s tva ran je p redu­vjeta za proizvodnju higijenski kva l i te tnog ml i jeka . Značajno je istaći da smo u vr i jeme, kad su Hađidel ić i saradnici u t v r ­dili p iogene stafilokoke u mli jeku i p ro izvodima od mli jeka uzet im u banja­lučkoj Mljekar i , a sirovina je potjecala s f a rme na kojoj smo vršil i naša ispi­t ivanja, u tv rd i l i da je broj inficiranih gr la n a toj farmi iznosio preko 50Vo. Nakon preuz imanja profi lakt ičkih t e r apeu t sk ih i h igi jenskih mjera u p r i ­marno j proizvodnj i na istoj farmi broj oboljelih gr la sveden je na 13,86Vo, a od u k u p n o 347 uzoraka sirovog mli jeka i p r e r a đ e v i n a od mli jeka, koji potječu iz ban ja lučke Mljekare (a s irovina je s iste farme), ni t i kod jednog uzorka nismo izolirali koagula t pozit ivnih stafi lokoka. Istina, ovu izrazitu razl iku u higi jenskoj kval i te t i mlječnih p r e r a đ e v i n a ne možemo pr ip isa t i samo sana­ciji oboljelog s t ada od masti t isa, jer su u mnogome higi jena i tehnologija p r e r a d e u banjalučkoj Mljekari poboljšani, ali je jasno da su sanacija obo­ljelog s tada i higijenske mjere imali iskl jučivi utjecaj n a izrazi tu razl iku u higi jenskoj kval i te t i sirovog mli jeka u p r imarno j proizvodnji , što se odrazilo i na h ig i jensku kval i te tu mlječnih p re rađev ina . P r i m a r n a proizvodnja mli jeka i n jegova p r e r a d a su nedjel j iva cjelina, a ml j eka re mora ju biti nosioci mjera za h ig i jensku proizvodnju s irovina i ne mogu očekivat i da tu ulogu za nj ih p reuz ima neko treći . U tom smislu ban ja ­lučka Ml jeka ra d i rektno učestvuje u t roškov ima p reven t i r an ja mast i t isa na Govedarsko j fa rmi kako bi dobila higi jenski kva l i t e tnu sirovinu. Mljekara je na taj nač in osigurala da u k u p n a kol ičina ml i j eka za proizvodnju fe rmen­t i ran ih proizvoda potječe samo od k r a v a bez mast i t isa , a t ime i bez ant ibioka što, bez obzira n a brzu mogućnost, o tk r ivan ja ant ibiot ika, ima veliko znače­nje za tehnološki proces proizvodnje. Zaključak P r e d u z i m a n j e m kompleksnih higi jenskih i prof i lakt ičkih mjera od 1971 do 1974 godine n a Govedarskoj farmi Nova Topola uspjeli smo broj oboljelih k r a v a od mas t i t i sa svesti na 13,86^^/0. Tek nakon pr imjene desinficientnih s reds tava (Halamid, losan CCT) u tzv. t ea t -deep s is temu broj oboljelih h r a v a nakon tel jenja od 38,4^/0 sveden je na 6,l«/o. P ro izvodnja higijenski kva l i te tne s i rovine i poboljšanje tehnološkog p r o ­cesa p r e r a d e u Mljekar i uvjetovali su da od 347 uzoraka sirovog mlijeka i p r e r a đ e v i n a ni kod jednog uzorka nisu izolirani koagula t i pozi t ivnih stafilo­koka. I naš i rezu l ta t i pokazuju da su p r i m a r n a proizvodnja i p r e r a d a mli jeka nedjel j iva cjelina, a ml jekare mora ju bi t i nosioci mjera za proizvodnju higi­jenski kva l i t e tn ih sirovina. 258 Mljekarstvo 25 (11) 1975. 

Croatian

Zdravo vime - primarni uvjet higijenske kvalitete mlijeka i mliječnih prerađevina

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

ZDRAVO VIME PRIMARNI UVJET HIGIJENSKE KVALITETE MLIJEKA I MLIJEČNIH PRERAĐEVINA Mr KUBELKA D., mr KADlC Š., mr TABAKOViC B., Istraživački institut vet. fakulteta, Sarajevo mr ZiViC N., Mljekara, Banja Luka Mlijeko je visokokvalitetna živežna namirnica koja sadrži sve hranjive tvari potrebne za razvoj čovječjeg organizma, ali pod uvjetom da je dobiveno od krava sa zdravim vimenom i da je na higijenski način prerađeno. Radi toga ulažu se veliki napori da se s higijenskom proizvodnjom mlijeka počinje prije nego što je mlijeko dobiveno. Naime, suviše je kasno početi s primjenom higijenskih postulata kada je već mlijeko u prometu. U posljednje vrijeme kronične zarazne bolesti kao što su tuberkuloza i bruceloza goveda, nisu više tako značajne, dok se mastitisi, naročito kronični oblici, sve više razvijaju u specifični zdravstveni problem u visoko produk­tivnih mlječnih krava. Intenziviranjem proizvodnje mlijeka na našim velikim mljekarskim gos­podarstvima, mastitisi, kao zdravstveni problem -mlječnih krava, dobivaju prvorazredni značaj. Tako je Batis 1962 godine na većim farmama u Sloveniji ustanovio mas­titis u 22V0 od ukupno 50Vo krava, a Šipka i Krejaković 1964 godine smatraju taj postotak za naše prilike uobičajenim. Novi podaci ukazuju da je broj oboljelih krava od mastitisa kod nas da­leko veći. Kubelka i Kadić u 1971. u stadu od 947 muznih krava našli da je broj infi­ciranih grla iznosio preko 50''/o, dok su Vera Krstić i saradnici 1973. od 478 pretraženih krava utvrdili da je broj inficiranih krava uzročnicima mastitisa iznosio čak 60,8*^ /0. Sigurno je da se higijenska kvaliteta mlijeka u proizvodnji održava i na higijensku kvalitetu mlječnih prerađevina. Hađidedić 1 saradnici (1968) iznose da su u mlijeku i proizvodima od mli­jeka našli piogene stafilolcoke i to u sirovom mlijeku kod 20 od ukupno 39 istraženih uzoraka, a u pasteriziranom mlijeku kod 3 od 21 uzoraka i u slat­kom vrhnju kod 3 od 10 istraženih uzoraka. Materijal i metode rada Naša ispitivanja provodimo na farmi crno-šarih krava, AIPK »Bosanska Krajina<s Govedarska farma, Nova Topola, koju karakterizira velika aglo­meracija goveda na jednom mjestu. Ona nosi sobom niz, iako ne novih, ono po svom intenzitetu teško rješivih zoohigijensko-epizootioloških problema ve­zanih za zamor objekata ambijentalnim mikrobizmom. Da bismo stekli uvid u zdravstveno stanje vimena krava cijelog stada, morali bismo prethodno istražiti promjene na kravama nakon teljenja, u lak­taciji i prije prelaska u suhostajski period, kako bismo, dobivene rezultate iskoristili u komparativnom ocjenjivanju vrijednosti primjene sredstava desin-fekciju tzv. teat-deep sistemu. 256 Mljekarstvo 25 (11) 1975. Dva mjeseca nakon početka našeg ispitivanja kod svih krava primjenili smo u profilaksi mastitisa organske preparate klora ( 1 % otopina Halamida proizvodnje PLIVA Zagreb kojemu je dodan glicerol 1:100, losan CCT-33°/o proizvodnje Ciba Geigi). Mlijeko svih krava 6 dana nakon teljenja bakteriološki smo pretraživali i tek nakon uspjele usmjerene terapije (antibiogrami) grla su odlazila u eks­ploataciju. Laktacija mlječnih krava, tzv. eksploatacioni period, neosporno je najos­jetljivija faza o kojoj uveliko ovisi higijenski kvalitet mlijeka i mlječnih pre­rađevina. Radi toga smo u 5 navrata pretražili sve krave u laktaciji, a sekre-te vimena s povećanim vrijednostima u MR testu i bakteriološki ispitali. Suhostajski period je neosporno najpogodnije vrijeme za saniranje obo­ljelih četvrti i preventiranje mastitisa u laktaciji antibiotskom »sterilizaci­jom« vimena. Zbog toga smo sekrete svih krava pred fiziološko zasušenje bak­teriološki pretražili i usmjereno terapirali. Na taj način nastojali smo steći kompletan uvid u efikasnost ovakvog tretiranja za dobivanje higijenski kva­litetnog mlijeka. Da bismo utvrdili koliki je utjecaj profilaktičkih, terapeutskih i higijen­skih mjera u primarnoj proizvodnji na higijensku kvalitetu sirovog mlijeka i mlječmh prerađevina, bakteriološki smo ispitivali 347 uzoraka sirovog mli­jeka i prerađevina uzetih u banjalučkoj Mljekari. Sirovina potječe s farme na kojoj smo vršili naša ispitivanja. Rezultati Rezultati bakterioloških pretraga sekreta vimena krava nakon teljenja, krava u laktaciji s organoleptički izmijenjenim sekretom, sekreta vimena kra­va pred zasušenje u 1974 godini. Nakon preuzimanja profilaktičkih i higijenskih mjera u primarnoj pro­izvodnji mlijeka, uspjeli smo broj oboljelih krava nakon teljenja sa 38,4*/o svesti na 6,l"/o. Od ukupno 347 uzoraka sirovog mlijeka i prerađevina od mlijeka koji potječu iz banjalučke Mljekare, niti kod jednog uzorka nismo izolirali koagu-lat pozitivnih stafilokoka. Diskusija Uzročnici mastitisa i njihovi toksini izlučuju se mlijekom koje potječe od oboljelih grla. Enormno mogući veliki broj upalih stanica, koje se stva­raju u oboljeloj četvrti, izlučuje se također mlijeko, nekada u obliku gnoja. Ovakav sekret vimena kontaminira i higijenski ispravne količine mlijeka, onemogućavajući mu osnovni zahtjev da ne smije ugroziti zdravlje potroša­ča. Pored opasnosti od betahemolitičkih streptokoka i patogenih stafilokoka vanrednu opasnost predstavljaju toksini koagulata pozitivnih stafilokoka, ta­ko da, ne samo mlijeko, nego i mlječni proizvodi, ugrožavaju zdravlje ljudi. Upravo zbog toga saniranje mlječnih grla oboljelih vimena i provođe­nje odgovarajuće profilakse mastitisa predstavlja imperativ i od interesa je ne samo za potrošače, nego i za proizvođače. Mljekarstvo 25 (11) 1975. 257 Naime, mli jeko k rava s bolesnim v imenom manje ili više je kemijski i fizički izmjenjeno, pa se takvo mli jeko ne može nazvat i p r e h r a m b e n i m ar t ik ­lom. Iako smo poduzimanjem prof i lakt ičkih i h igi jenskih mje ra u p r imarno j proizvodnj i ml i jeka uspjeli znatno smanj i t i bro j oboljelih gr la od masti t isa, m o r a m o podvući da smo tek nakon p r imjene t ea t -deep s is tema (mart 1974) u s ­pjeli broj oboljelih k rava nakon tel jenja sa 38,4Vo svesti na 6,1^/0, što p red­s tavl ja vel ik nap redak u p reven t i r an ju mast i t isa , a t ime i s tva ran je p redu­vjeta za proizvodnju higijenski kva l i te tnog ml i jeka . Značajno je istaći da smo u vr i jeme, kad su Hađidel ić i saradnici u t v r ­dili p iogene stafilokoke u mli jeku i p ro izvodima od mli jeka uzet im u banja­lučkoj Mljekar i , a sirovina je potjecala s f a rme na kojoj smo vršil i naša ispi­t ivanja, u tv rd i l i da je broj inficiranih gr la n a toj farmi iznosio preko 50Vo. Nakon preuz imanja profi lakt ičkih t e r apeu t sk ih i h igi jenskih mjera u p r i ­marno j proizvodnj i na istoj farmi broj oboljelih gr la sveden je na 13,86Vo, a od u k u p n o 347 uzoraka sirovog mli jeka i p r e r a đ e v i n a od mli jeka, koji potječu iz ban ja lučke Mljekare (a s irovina je s iste farme), ni t i kod jednog uzorka nismo izolirali koagula t pozit ivnih stafi lokoka. Istina, ovu izrazitu razl iku u higi jenskoj kval i te t i mlječnih p r e r a đ e v i n a ne možemo pr ip isa t i samo sana­ciji oboljelog s t ada od masti t isa, jer su u mnogome higi jena i tehnologija p r e r a d e u banjalučkoj Mljekari poboljšani, ali je jasno da su sanacija obo­ljelog s tada i higijenske mjere imali iskl jučivi utjecaj n a izrazi tu razl iku u higi jenskoj kval i te t i sirovog mli jeka u p r imarno j proizvodnji , što se odrazilo i na h ig i jensku kval i te tu mlječnih p re rađev ina . P r i m a r n a proizvodnja mli jeka i n jegova p r e r a d a su nedjel j iva cjelina, a ml j eka re mora ju biti nosioci mjera za h ig i jensku proizvodnju s irovina i ne mogu očekivat i da tu ulogu za nj ih p reuz ima neko treći . U tom smislu ban ja ­lučka Ml jeka ra d i rektno učestvuje u t roškov ima p reven t i r an ja mast i t isa na Govedarsko j fa rmi kako bi dobila higi jenski kva l i t e tnu sirovinu. Mljekara je na taj nač in osigurala da u k u p n a kol ičina ml i j eka za proizvodnju fe rmen­t i ran ih proizvoda potječe samo od k r a v a bez mast i t isa , a t ime i bez ant ibioka što, bez obzira n a brzu mogućnost, o tk r ivan ja ant ibiot ika, ima veliko znače­nje za tehnološki proces proizvodnje. Zaključak P r e d u z i m a n j e m kompleksnih higi jenskih i prof i lakt ičkih mjera od 1971 do 1974 godine n a Govedarskoj farmi Nova Topola uspjeli smo broj oboljelih k r a v a od mas t i t i sa svesti na 13,86^^/0. Tek nakon pr imjene desinficientnih s reds tava (Halamid, losan CCT) u tzv. t ea t -deep s is temu broj oboljelih h r a v a nakon tel jenja od 38,4^/0 sveden je na 6,l«/o. P ro izvodnja higijenski kva l i te tne s i rovine i poboljšanje tehnološkog p r o ­cesa p r e r a d e u Mljekar i uvjetovali su da od 347 uzoraka sirovog mlijeka i p r e r a đ e v i n a ni kod jednog uzorka nisu izolirani koagula t i pozi t ivnih stafilo­koka. I naš i rezu l ta t i pokazuju da su p r i m a r n a proizvodnja i p r e r a d a mli jeka nedjel j iva cjelina, a ml jekare mora ju bi t i nosioci mjera za proizvodnju higi­jenski kva l i t e tn ih sirovina. 258 Mljekarstvo 25 (11) 1975. 

Zdravo vime - primarni uvjet higijenske kvalitete mlijeka i mliječnih prerađevina

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia