Prikaz: Božidar ŠEKULARAC, "Crna gora u doba Balšića", \u27Obod\u27, Cetinje, 2011., 318 str

Vasilj Jovović

Croatian

Prikaz: Božidar ŠEKULARAC, "Crna gora u doba Balšića", 'Obod', Cetinje, 2011., 318 str

Jovović, Vasilj

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

OSVRTI  I  PRIKAZIOSVRT NA KNJIGU O CRNOJ GORI U DOBA BALŠIĆABožidar ŠEKULARAC, Crna gora u doba Balšića, "Obod", Cetinje, 2011., 318 str.U proljeće 2011. godine iz tiska je izašla monografska publikacija akademika DANU, prof. dr. sc. Božidara Šekularca  Crna Gora u doba Balšića, u izdanju "Oboda" iz Cetinja. Ovo je prvi  put da je u Crnoj Gori  napisana cjelovita monografija o ovoj crnogorskoj (zetskoj) dinastiji koja je obnovila zetsku (crnogorsku) državu sredinom XIV. stoljeća i koja je dala velik doprinos njenim povijesnim temeljima, trajanju, kulturi, Crkvi i narodu. Ovo je, poslije studije o Vojislavljevićima, autorova druga knjiga koja obrađuje srednjovjekovne crnogorske dinastije. Recenzenti knjige su eminentna imena iz područja medievalistike i povijesti umjetnosti: prof. dr. sc. Petar Rokai, prof. dr. sc. Rajko Vujičić i mr. sc. Vesna Vičević. Ovom monografijom autor je osvijetlio osnovne činitelje pod čijim je utjecajem nastajala povijest Crne Gore u doba Balšića. Crna Gora u doba Balšića priča je o izuzetnoj složenosti povijesti Balkanskog poluotoka. Povijest Zete predstavlja nastavak povijesti dukljanske države koja je krajem XII. stoljeća Nemanjinim osvajanjem potpala pod vlast Raške. Ulazeći u njen sastav u obliku koji su nametnuli Nemanjići, uvijek je čuvala dio političke samostalnosti, a podčinjavajući mu se, s vremena je na vrijeme sa svoje strane iskazivala utjecaj na srpsko carstvo, čime je potvrdila svoju individualnost i u doba njegove najveće moći. Zeta je u nemanjićkoj državi uživala posebne povlastice, slične onima Walesa pod engleskom vlašću. Monografija Crna Gora u doba Balšića djeluje integrirano. Veze među pojedinim cjelinama su čvrste kako bi se formirala jasnija slika o najznačajnijim povijesnim procesima u doba Balšića. Važno je istaći da je monografija koncepcijski, sadržajno i terminološki u dobroj mjeri optimizirana. Za razliku od mnogih monografija, ova je oslobođena viška faktografije, nepotrebnih fraza i detaljnije i suhoparne deskripcije, a njen se tekst u stilskom i jezičkom smislu odlikuje odnjegovanom rečeničnom formom te ujednačenom i usklađenom ritmičnošću leksičkih konotacija.Autor je dao kvalitetnu sadržajnu strukturu s naslovima i podnaslovima. Navedeni su izvori s namjerom da se čitatelji upute na literaturu, ali i da se potkrijepe ključni stavovi vjerodostojnim činjenicama. Upravo je to autoru omogućilo da istovremeno konstatira, priopćava i upućuje na povezanost i uvjetovanost svega materijalnog i etabliranog u prostoru. Knjiga se sastoji  od uvodnoga dijela,  jedanaest poglavlja, priloga te izvora i  literature. Monografija ima ukupno 318 stranica, dobro je opremljena i bogato ilustrirana s 27 slika, 4 skice, 50 grafikona, 3 tabele i 7 zemljovida. Izvore i literaturu čini 165 jedinica, među kojima su i do sada neobjavljivani spisi iz Arhiva Albanije u Tirani. U uvodnom dijelu autor predstavlja opću geopolitičku situaciju u Zeti toga vremena, dajući nam podatke o njenim granicama, imenu, položaju i osobenostima u državi Nemanjića, istovremeno praveći paralelu s vladavinom Balšića. Poglavlja se sastoje od sljedećih naslova: "Ime i porijeklo Balšića", "Vladavina Balšića", "Balšići i Venecija", "Balšići i Kotor", "Crkvene prilike u Zeti u doba Balšića", "Društveno-ekonomski i privredni odnosi u Zeti Balšića",  "Društveno-pravni odnosi u Zeti Balšića", "Simboli Balšića – grb, zastava, pečat", "Dinastička porodica Balšića", "Kulturne prilike u Zeti Balšića" i "Zetski arhiv". Govoreći o imenu i podrijetlu Balšića, autor kazuje da je to pitanje kod povjesničara izazivalo velik interes, brojne dileme i pretpostavke s tim u vezi, a ponekad i improvizacije. Navodeći činjenice, autor zaključuje da je ime Balša autohtono na crnogorskom prostoru, da je njegova romanska osnova imala analogije i u drugim, posebno zapadnim zemljama, zbog čega je  i  podrijetlo  dinastije  Balšić  dovođeno u vezu s  Francuskom. U sljedećem poglavlju autor kronološki prikazuje vladavinu Balšića od njihova rodonačelnika Balše I. do zadnjeg vladara dinastije Balše III., iznoseći njihovu titulaciju i političke prilike u njihovo doba. Posebno je poglavlje posvećeno odnosu Balšića i Mletaka, koji se manifestirao kroz (ne)prijateljstva tijekom cijelog razdoblja njihove vladavine. Mleci su, kao velika pomorska i trgovačka sila, imali u svojoj interesnoj sferi i zetsko ozemlje Balšićevih. U mletačkim je i dubrovačkim pismohranama sačuvano najviše gradiva kojim se u velikoj mjeri osvjetljava 351Osvrti i prikaziukupna djelatnost i vladavina ove crnogorske (zetske) dinastije. Balšići su tijekom cijelog vremena svoje vladavine zetskom državom težili steći posjed nad velikim i bogatim pomorskim i trgovačkim gradom Kotorom, sukobljavajući se pritom s Mletačkom Republikom, oblasnim gospodarima u zaleđu i bosanskim vladarima. Autor  ističe  da  je  tradicija  katoličanstva  na  području  Crne  Gore,  i  pored  širenja pravoslavlja u doba Nemanjića, nastavljena u punom smislu i u doba Balšića – tradicija koja, uostalom, proistječe i iz njihova podrijetla. Balšići su iskoristili raspad srpskog carstva ne samo za obnovu zetske (dukljanske) države nego i za obnovu Katoličke crkve u svojoj državi, odnosno za djelomičnu uspostavu moći Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije, i to uz pomoć pape. U poglavlju o društveno-ekonomskim i privrednim odnosima u Zeti u vrijeme Balšića autor ukazuje na činjenicu da su gradovi sa svojim posjedima u okolici bili nositelji društvenog i gospodarskog razvoja te da su snažno utjecali na privredni razvoj stanovništva. Posebno ističe Skadarsku oblast kao privredno-gospodarski najrazvijeniji dio države Balšićevih.  Istaknute su trgovačke veze s  Dubrovčanima,  a posebno je obrađen novac Balšićevih u Zeti. Kao posebno poglavlje izdvojeni su i društveno-pravni odnosi u onodobnoj Zeti, pri čemu su istaknuti karakter vlasti  Balšićevih i njihove kancelarije te društveni slojevi i državne funkcije, kao i njihove prijestolnice. U poglavlju o simbolima Balšića obrađeni su njihov grb, zastava i pečati, koji predstavljaju logičan nastavak tradicije posjedovanja znamenja državnosti i vlasti. Inače, iz doba Balšića sačuvan je samo jedan stijeg države Zete.  Pod utjecajem Zapada,  u  grbu Balšićevih pojavila  se vučja  glava s razjapljenim čeljustima. Ovaj lik iz grba Balšići su upotrebljavali kao svoj znak na pečatima i novcu. Vladari kuće Balšića imali su i svoje pečate, što je jedan od pokazatelja vladarske nezavisnosti (do sada je poznato desetak sačuvanih raznovrsnih njihovih pečata).U poglavlju  o  dinastičkoj  porodici  Balšića  pojedinačno su  predstavljeni  vladari  ove kuće: Balša I., Stracimir Balšić, Đurađ I. Balšić, Balša II., Đurađ II. Stracimirović Balšić, Balša III. Balšić, Konstantin Balšić Đurđević, Stefan Balšić Maramonte, Jelena Balšić,  Jevdokija Balšić i  Ruđina Balšić. Ističući obilježja vladavine,  autor ukazuje i  na povijest njihova  vremena,  potkrjepljujući  podatke  izvornim  činjenicama.  Na  kraju  je  dato  i  rodoslovno stablo Balšića. Balšići su iza sebe ostavili veliku kulturnu ostavštinu, naročito u obliku vladarskih zadužbina. U samostanima Balšićevih osnovani su mnogi skriptoriji u kojima su prepisivane i ukrašavane knjige. Tom vidnom doprinosu u području arhitekture, slikarstva  i  književnosti  autor  je  posvetio  cijelo  poglavlje.  Samostani  Starčeva  Gorica, Beška, Moračnik i Praskvica, odnosno Vranjinsko-Zetsko četveroevanđelje, Cetinjski psaltir i Gorički zbornik, samo su neki primjeri spomenutih kulturnih stečevina koje je autor opisao u  ovom  poglavlju.  U  zadnjem,  jedanaestom  poglavlju  autor  u  okviru  Zetskoga  arhiva objavljuje 41 dokument, a u prilogu donosi i šest preslika povelja Balšićevih. Ovim djelom autor je obavio impozantan posao koji ima višestruku dimenziju i specifičnu znanstvenu i nacionalnu težinu. Objavljujući knjigu Crna Gora u doba Balšića, prof. dr. sc. Božidar Šekularac dao je velik doprinos povijesnoj znanosti i medievalistici u Crnoj Gori i šire.Mr. sc. Vasilj  J o v o v i ćDUBROVAČKI POVJESNIČARI U OBRANI HRVATSKE GRANICENA POLUOTOKU KLEKU I U MALOSTONSKOM ZALJEVUStjepan ĆOSIĆ, Niko KAPETANIĆ i Nenad VEKARIĆ, Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka, vlastita naklada N. Vekarića, tiskanje knjige podržali: Društvo prijatelja dubrovačke starine, Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Dubrovnik, Općina Dubrovačko primorje i Općina Ston, Dubrovnik, 2012., 158 str.Dana 30. srpnja 1999. godine potpisan je u Sarajevu Ugovor o državnoj granici između  Republike  Hrvatske  i  Bosne  i  Hercegovine,  kojim  je  na  području  poluotoka  Kleka  i Malostonskog zaljeva pogrješno utvrđena državna granica na hrvatsku štetu, čime je sasvim 352

Osvrt na knjigu o Crnoj Gori u doba Balšića

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia