Boris Lukšić

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

/MVWcrkva u svijetuPOGLEDILJETNE MARGINALIJE O HRVATSKOM KULTURNOM TRENUTKUB o r i s  L u k š i ćSuočeni smo sa stanjem  bitne ukorijenjenosti aktualnog kulturnog tre ­nutka u  povijesna zbivanja i suvremene dileme bića nacionaliiteta. Koli­ko god je  medij kulture po svojoj naravi univerzalan i upućen na supra-■ nacionalnost ■— na zajednicu vrednota civilizacije, i izrazito je proces koagulacije, suradnje, pa  i  sučeljavanja širokog kruga narodnosti — u bitno povijesnom i duhovnom  smislu uvijek je  esencijalno proživljavao i izražavao sudbinu određenog, personalnog nacionaliteta. Ta klasična i poznata istina osobito je  povijesno bila potkrijepljena u kulturam a malih i ugroženih naroda; i ona je  u njih pretežno imala obrambeni značaj, prateći njihove krize i dijaspore, postajući bivstveni činitelj n ji­hova integriteta i etničke koherencije.Mislimo da je posljednja godina speoifično dimenzionirala i re ljefno iska­zala tu  značajku u hrvatskoj k u ltu ri i društvu. Mnogi današnji trenu tak  Hrvatske nazivaju prijelom nim, obnoviteljskim, preporodnim; karakte- riziranim  m tegrirajućim  procesom, kao i iznalaženjem profila društve­nog, ekonomskog, etničkog i kulturnog identiteta. Ali isto tako on  je zaokret iz jednog stanja depresije, ozbiljnih znakova složenih teškoća i zapreka rasta, svega onoga što je  stajalo na putu  hum anističke i soci­jalističke emancipacije Hrvatske. Vizija sadašnjeg trenutka mnogoznačna je, i  još uvijek je  u znaku neprebrođene krize; svjetlo i sjenka drastično se isprapliću, i u  zamkam a dijaspore prijetn je još nisu uklonjene, jav lja­jući se čas u obliku sila vanjskoga pritiska i ucjena, čas opet kao farsa domaće provincijalnosti i činovničkog, konzervativnog khuenovskog m en­taliteta. U rasponu uskogrudnih egoizama, podzemne opsjednutosti voljom za moći, partukaliristiokih strašR, kastinskih i oligarhijskih provenijencija i nezajažljive obijesti silnika, uvijek se događao i danas se zbiva organon nacionalnog i društvenog opstojanja, povijesni rast, u m ukam a i trenu tn im  osvjetljenjim a malih i geopolitički izloženih zajednica.311Za današnji «hrvatski kulturni trenutak vidan je  pokret pronalaženja entiteta tradicije i kontinuiteta, tendencija cjelovitosti rasta, koherentnosti duha, prvenstveno izgradnjom kreativnog i autohtonog jezika kom unika­cija. Istodobno, kreativni individualitet u korespodenciji je sa suvremenim strukturam a i sm jernicama moderne kulture, znanosti i um jetnosti; to se na prim jer ogleda u nekim znanstvenim edicijama, tendencijam a u likov­noj grafici, dizajnu, konstruktivizmu, a u književnosti fizionomijom perio­dike, suvremenim  djelima i prijevodima. Mislim da ni scenska um jetnost i film nisu iz ovih tokova izuzeti.Navedene dram atične alternative rasta, ali i zapreka, neophodnost zajed­ničke konstante nacionalne kulture, u kontekstu obnove cijelog narodnog života, izaizvale su pleibisciitarniu želju, zahtjev, o sazlirwanju kongresa hrvat­ske kulture. Iniidijflitbirii ite ideje (nisu samo ugledne i viitaline k u ltam e insti­tucije naroda, kao na prim jer Matica hrvatska, Društvo književnika, već i velik broj ku ltu rn ih  radnika, intelektualaca, pisaca; dakle: kvalificirano hrvatsko općinstvo.Uoči saziva tog velikog događaja nacionalnog života, još nam  se većma čini izglednijim m otiv revalorizacije kulturnog i društvenog trenutka današnjice. Kada promišljamo o dosezima, kao bljeskovima kreativne koncentracije, imamo na um u neke značajne izložbene datum e hrvatske likovne suvremenosti u svijetu i domovini, ili neke problem ski i izričajno zapažene knjige, pomišljamo na određene znanstvene i književne priloge, na prim jer iz lingvističke, estetsko-esejističke, historiografske i gospodar­stvene oblasti, vidljive posebno u časopisima KRITIKA i KOLO. Mogli bismo tu ubrojiti i neka kvalitetna scenska i muzička ostvarenja u Zagre­bu, Splitu i na dubrovačkom festivalu,, a možda su vrijedna pažnje jedno ili dva djela filmske produkcije.Međutim, radi se o isječcima, fragm entim a rasta, ali i stagnantnih trenu­taka, u kojima osim volje zajedništva teško možemo prepoznati konstante cjelovitosti i kontinuiteta u  gro-planu. One iste zapreke, centrifugalne sile, koje su djelovale dezintegrirajuće i obeshrabrujuće, dapače dijaboli­čno, u bitnim  strukturam a nacionalnog života i gospodarstva, na planu etničkih dijaspora, ometale su dosta efektivno i slobodno oblikovanje kul­turne sfere stvaralaštva. Poznato je da u Hrvatskoj nije postojala duže vremena novina za ku lturna i društvena pitanja, da je jedini takav list, Telegram, bio uigašen, a  radamje li djelovanje nedavinio poikirenultog Hrvat­skog tjednika ocMIja se u  listiim okolnostima kao i nad nekiih (temeljnih nacionalnih ku lturn ih  institucija; to znači u atm osferi određenih omalo­važavanja i pritiska.U povoljnijim uvjetim a i sa znatnim  učinkom u javnosti djelovao je i dje­luje hrvatski katolički tisak, dijelom kao posljedak veće liberalizacije javnog života, i još većma kao izraz zdravog hum anizm a i blagodat »proto­kola«. Među blagotvorne efekte osvježavanja, revitalizacije društvenog, nacionalnog i kulturnog života, kao dio snaga narodnog preporoda, zasno­vanog i na podršci X plenumu SKH i historijskih ustavnih  amandmana, ističemo hrvatski studentski pokret, njegovu masovnu pučku osnovu i dru- štveno-kulturnu progresivnost. Koliko su studenti, darovite individualno­sti među njima, stvaralački i dinamički naraštaj, pokazuju prim jeri veoma312perspektivnih m ladih um jetnika, pisaca i intelektualaca, kao i m ladih poiiltličara ; a  ito se ogleda i u  toonsitanitnoj kvaliteti Studentskog lista, u (po­sljednje dvije godine, bez obzira na sm jenu uredništva.Sabirući ova im provizirana zapažanja o aktualnom trenu tku  H rvatske možemo biti ohrabreni obnovljenim i vitalnim bljeskovima, koji više ozna­čuju (potencijale, nego sintetičku viziju koherentne cjeliine. Zadatak fizio­nomije kulture, narodne i opće istodobno, patriotske u tom smislu što je više europska i otvorena suradnji, m andat dograđenog i izdiferenciranog jezičnog entiteta, integracija regija i nad vlada van je provincijalizm a — sve je to nemogućno ostvariti van razine potpune društvene, političke i gospo­darske emancipacije Hrvatske, u zajednici ravnopravnih i suverenih naro­da. To znači živjeti ovaj trenutak  sabrano i bistro, bez iluzija, ali ne defetistički.313

Ljetne marginalije o hrvatskom kulturnom trenutku

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals