A set of spaceborne synthetic aperture radar (SAR) images and geographic information system (GIS) can significantly contribute to monitoring and identification of oil spills floating on the sea surface. Initially, the GIS has been proven as an excellent management tool for resources assessment, oil spill response and planning, and damage assessment, but the possibilities of GIS mapping also integrate geographical, remote sensing, oil & gas production/infrastructure data and slick signatures detected by SAR. Data from different sources such as nautical charts, geo-databases, ground truth and remote sensing data combined in GIS reveal offshore/onshore oil sources, and estimate the intensity and evolution of oil pollution. SAR and GIS together can significantly improve identification and classification of oil spills, leading to the product - oil spill distribution maps. This approach, applied successfully in different water basins, can also be applied to oil spill monitoring/ mapping in Croatian waters of the Adriatic Sea – it can contribute to understanding the spatio-temporal distribution of oil spills in the Adriatic Sea and be an ideal tool for an oil spill monitoring system. In the framework of the Croatian initiative towards regional cooperation in the Adriatic Sea, such an approach represents a good national opportunity. In this paper, the properties of SAR imagery, as the most reliable source of oil spill information, are described. The possibilities of a combined SAR-GIS approach to oil spill monitoring and GIS databases as a management tools for the protection of the Adriatic Sea are discussed.Kombinacija SAR (synthetic aperture radar) satelitskih snimaka i geografskog informacijskog sustava (GIS) može znatno doprinjeti pračenju i prepoznavanju tankog filma ulja koji pliva na površini mora. U početku, GIS se pokazao odličnim sredstvom u gospodarenju resursa i planiranju zaštite od uljnih mrlja, ali mogućnosti GIS-a postoje i u integriranju geografskih informacija o infrastrukturi za preradu/transport nafte sa satelitskim informacijama od SAR snimaka. Podaci različitih izvora kao što su nautičke mape, geografske baze podataka, mjerenja in-situ te podaci daljinskih mjerenja u kombinaciji sa GIS-om mogu otkriti obalne i morske izvore ulja i odrediti intenzitet i razvoj uljnog zagađenja. SAR i GIS zajedno mogu znatno poboljšati identifikaciju i klasifikaciju uljnog zagađenja, dovodeći do produkta – mapa raspodjele uljnih mrlja na Jadranu. Ovaj pristup, uspješno primijenjen u različitim morskim bazenima može se primijeniti i za monitoring i mapiranje u hrvatskim obalnim vodama na Jadranu, a također može doprinjeti razumijevanju prostorno vremenske raspodjele uljnih mrlja na Jadranu te biti idealan alat nacionalnog sustava monitoriga. U okviru hrvatske inicijative prema regionalnoj suradnji na Jadranu ovaj pristup može predstavljati dodatnu mogućnost.
U ovom su radu opisane osobine SAR snimaka, kao najpouzdanijeg izvora informacija o uljnim mrljama. Raspravljene su i mogućnosti kombiniranog SAR-GIS pristupa nadzoru uljnih mrlja te baza podataka u GIS-u kao sredstva korisnog u zaštiti Jadrana
