Čovjek je smrtno biće iz čega proizlazi da je kao zemaljsko tjelesno biće propadljiv, konačan. Bolest i smrt će uvijek biti neizbježni i integralni dio ljudskog iskustva. Način kojim nastojimo utvrditi i odgovoriti na jedinstvene i individualne potrebe umirućih pokazatelj je naše zrelosti kao društva. Broj osoba koje trebaju palijativnu skrb raste. Palijativnom skrbi se ne namjerava ni ubrzati niti odgađati smrt, ona naglašava život i gleda na umiranje kao na normalan proces. To je aktivni oblik skrbi za bolesnike s uznapredovalim, progresivnim bolestima, a s ciljem suzbijanja boli i drugih simptoma, uz pružanje psihološke, socijalne i duhovne potpore čime se postiže najbolja moguća kvaliteta života za bolesnika i njegovu obitelj. Stoga palijativna skrb zahtijeva koordinirani doprinos interdisciplinarnog tima. Raznolikost profesija u timu je fleksibilna, a određuju je potrebe bolesnika. Treba biti spreman pružiti fizičku, psihološku, socijalnu i duhovnu potporu pomoću metoda koje proizlaze iz interdisciplinarnog, kolaborativnog timskog pristupa. Razvoj holističkih pristupa i svijesti u medicinskim i srodnim strukama doveo je do obnavljanja zanimanja za uključivanje glazbe i ostalih ekspresivnih medija u suvremene koncepte palijativne skrbi, koji su u skladu s problemskim područjem, kliničkom slikom i potrebama bolesnika. Glazba nudi direktan i nekompliciran medij bliskosti, živi u čovjeku koji je sluša, ima svoje mjesto tamo gdje riječi gube svoju moć. Glazba je kao i naša egzistencija, stalno polarizirajuća i emocionalno poticajna, ona kao medij dotiče najranije slojeve našeg postajanja. Korištenje glazbe u palijativnoj skrbi pokazalo se vrlo vrijednim zbog različitih učinaka koje glazba stvara kod bolesnika. Ti se učinci postižu korištenjem različitih glazbenih tehnika poput glazbene improvizacije, pisanja pjesama, receptivno-kreativnih tehnika te vođenja imaginacije glazbom. Navedene tehnike omogućuju raznolikost ciljeva u tretiranju bolesnika kao što su smanjenje anksioznosti i stresa, opuštanje, kontrola boli, ublažavanje duhovne rastrojenosti, izražavanje emocija, iskustvo samospoznaje, ohrabrivanje kreativnog samoizražavanja, izazivanje promjene raspoloženja - emocionalne, kognitivne i bihevioralne, pobuđivanje bolesnikove imaginacije, omogućavanje bolesniku kronološko razvrstavanje životnih iskustava, te proradu neriješenih boli, žalosti ili pogrešaka. Adekvatan izbor i primjena glazbenih tehnika u palijativnoj skrbi je u službi postizanja najbolje moguće kvalitete života bolesnika na kraju života.Man is mortal, which means that as the earthly body perishes being, final. Disease and death will always be an inevitable and integral part of human experience. The way in which we try to identify and respond to the unique and individual needs of the dying is an indication of our maturity as a society. The number of people requiring palliative care is growing. Palliative care does not intend to either accelerate or postpone death she emphasizes the life and looks at dying as a normal process. It is an active form of care for patients with advanced, progressive illness, with the aim of suppressing pain and other symptoms in addition to providing psychological, social and spiritual support which ensures the best possible quality of life for patients and their families. Therefore requires a coordinated and interdisciplinary contribution team. The variety of professions in a team, and determine the needs of patients should be ready to provide physical, psychological, social and spiritual support using methods that result from an interdisciplinary, collaborative team approach. Development of a holistic approach and awareness in the medical and allied professions has led to a renewal of interest in the inclusion of music and other expressive media in contemporary concepts of palliative care, which are consistent with problem areas, clinical manifestations and the needs of patients. Music offers a direct and uncomplicated medium of intimacy, living in a man who listens to her, has a place where words lose their power. Music is like our existence, constantly polarizing and emotionally stimulating, as it touches the medium of the earliest layers of our becoming. The use of music in palliative care has proved very effective for a variety of effects that music creates in patients. These effects are achieved through the use of various musical techniques, such as musical improvisation, songwriting, receiving creative techniques, guided by imagination and music. These techniques allow the diversity of objectives in treating patients such as reducing anxiety and stress, relaxation, pain control, reducing confusion spiritual, emotional expression, experience, self-awareness, encourage creative expression, causing mood swings - emotional, cognitive and behavioral, inducing the patient’s imagination, enabling patient’s chronological classification of life experiences, and the elaboration of unresolved pain, sorrow or errors. Adequate selection and use of musical techniques in palliative care in the service of achieving the best possible quality of life for patients at the end of life
