TASKS AND PERSPECTIVES OF THE LANGUAGE ANALYSIS OF THE ŠIMUN KOŽIČIĆ BENJA\u27S GLAGOLITIC PUBLICATIONS (ALONGSIDE THE CRITICAL EDITION OF MISAL HRUACKI)

Abstract

Ovim radom nastojim pokazati strategije priređivanja kritičkoga izdanja Misala hruackoga Šimuna Kožičića Benje. Navedeni su osnovni problemi vezani za kritičku obradu jezika hrvatskoglagoljskih tekstova XVI. st, kao i teškoće koje izaziva izrazito autorski pristup uređivanju biblijskoga teksta koji je provodio Š. Kožičić Benja. U dosadašnjem istraživanju prepoznali smo neke njegove namjere: izrazitu usmjerenost prema doslovnu poravnavanju teksta prema Vulgati, čvrsto određen omjer između crkvenoslavenskih i hrvatskih oblika i riječi, te skrb za razumljivost. Jasno se pokazalo kako se Posveta Tomi Nigeru iz Knižica odь žitiê svojim sadržajem zapravo tiče prijevoda liturgijskih tekstova, poglavito Misala. Kožičićeve se intervencije također tumače kao otklon od trojne artikulacije hrvatskoga jezika u glagoljskim tekstovima, kakva je vrijedila od druge polovice XIV. st. Zaključuje se kako je Kožičić funkciju svoga „hrvatskoga jezika“ identificirao s funkcijom latinskoga (na drugom kulturološkom polu), te kako isticanje njegove hrvatske dimenzije u naslovu uopće nije značilo naglašavanje elemenata hrvatskoga jezika u odnosu na crkvenoslavenske.The purpose of this text is to demonstrate the strategies employed while preparing the critical edition of Misal hruacki by Šimun Kožičić Benja. The paper identifies the basic problems of critical approach to the language of the Croatian Glagolitic texts of the 16th century, as well as the difficulties caused by Kožičić Benja\u27s distinct authorial approach to editing a Biblical text. In our research we have been able to identify some of his intentions: a distinct orientation towards a literal alignment of the text and the Vulgate, a steady ratio of Church Slavonic and Croatian forms and words, as well as the concern for intelligibility. The analysis has clearly shown that the content of Posveta to Toma Niger from the Knižica odь žitiê actually refers to the translation of liturgical texts, Misal in particular. Kožičić\u27s interventions are also interpreted as a deviation from the tripartite articulation of the Croatian language in Glagolitic texts which was in use from the second half of the 14th century. In conclusion, Kožičić identified the function of his „Croatian language“ with the function of Latin (on the other side of the cultural pole) and the emphasis on the Croatian dimension found in the title by no means implies the primacy of the elements of the Croatian language in comparison to the Church Slavonic