Antica Bregović

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

MUZEJSKI VJESNIKGLASILO MUZEJSKOG DRUSTVA SJEVEROZAPADNET{R.VATSI(E(eakovec, Grabrovnica, Kalinovec, Koprivnica, KriZevci, Trako5ian,VaraZdin, VaraZdinske Toplice i Virje)UFEEDNISTVOMarina Simek (glavni i odgovorni urednik), Darko Sadii, MiroslavKlemrn, Dragutin Feletar, Marijan Spoljar, Branimir Simek(tehnidki urednil )Muzejski vjesnik izlazi povremeno, a najmanje jednom godi5nje.Rukopise ne honoriramo i ne vraiamo. easopis solidarno financi-raju muzeji sjeve:ozapadne Hrvatske.NAKLADNIKGradski muzej VaraZdinZA NAKLADI\IIKAJasna TomididTNSAKNX6R.O Varaidin, naklada 800 kornadaBR.O.y 5 - VET,JACA 1982.GOD. V.s':nil:ixi l'lil"f:' i \!i?alli;!3F'ii:ii-lil ;)ii' i i'i:':" ;', i '. ' . tr/ (t('t.1t,Za sadrlaj priloga odgovaraju autoriSADRZAJMUZEJ I SKOLA- Marijan Spoljar: Muzej i Skola . 3- Antun Kozina: Etnografsko blago u osnovnim Skolamakrapinskog kraja i njegova za5tita 6STRUENI ELANCI- Zorko Marozapadnerkovii: Nekoliko arheolo5kih bilieZaka iz sieve-Hrvatske- Zoran Homen: Novi kasnobrondanodobni lokalitet u Kri-Zevcima 18- Marina Simek: Nekoliko nalaza iz hal5tatske zemunice uSigecu- Josip Vidovii: ArheoloSko istraZivanje starijeg Leljeznogdoba u Medimurju 34- Zeljko Tomidii: Arheolo5ka istraZivanja antidke nekropolekod sela Trnovdaka u Medimurju 4L- Zeljko Tomidii: Rezultati arheolo5kih terenskih rekognos-ciranja Medimurja u 1981. godini (antika i srednji vijek) . 48- Tomislav Durii: Stanje srednjovjekovnih gradina u sje-verozapadnoj Hrvatskoj (II) 55- Antun Kozina: Numizmatidki nalaz iz ru5evina Trikraljskekapele na Tkalcima - Krapina . 6I- Ljubica Ramu5dak: Ansambl ruralne arhitekture u Selnici 63- Libu5e Ka5par: Neki etnoloSki izvori iz dnevnika IvanaKukuljeviia- Vladimir Kidi5evii: Konzervacija slika iz fundusa va:."aL-dinskog muzeja 7lLIENOSTI- Antica Bregovii: Franjo Ko5iec - osnivad Entomolo5kogodjela Gradskog muzeja VaraZdin- Marijan Spoljar: In memoriam Stjepan Kukec- Zorko Markovii: In memoriam Dr. Stojan Dimitrijevii .- Tomislav Durii: Umiesto "In memoriam" Dasenu Vrsa-loviiu1t256777808183- Marina Simek: Sjeianje - Dragutin Galina 85VIJESTI- Zeljkoodjela- Damirvjekov- Jasnapur- Miroslav Klemm: IzIoLba ,Osam stolieia VaraZdinan uGradskom muzeju VaraZdin- Franjo Horvatii: Zbirka NOB-a u Velikom Pogancunekim knjigama izdanim- Dragutin Feletar: Informacija ou Podravini 1981.Marijan Spoljar: U povodu savjetovanja >Suvremenostkao muzeolo5ka tema za buduinost< 101Zorko Markovii: Uz simpozij o Vojnoj krajini i njezinomsjedinjenju s graelanskom Hrvatskom . 102Libu5e Ka5par: Savjetovanje etnologa u OrmoZu 104Libu5e Ka5par: XVII savjetovanje etnologa u Neumu 105AKCIJE- pripremili Miroslav Klemm i Marina SimekTomidii: Novosti u antidkoj zbirci Arheolo5kogMuzeja Medimurja eakovecBrzovii - Branko Begovii: Novootkriveni sreclnjo-ni lokalitet kod OtrovancaTomidii: Galerija slika VaraZdin otvorena po treii919697109Antica Bregovi1, Gradski muzej VaraidinFRANJO KOSCEC OSNIVAE ENTOMOLOSKOG ODJELAGRADSKOG MTJZEJA VARAZDINPostojanje Sedinog prirodoslovnog odjela Gradskog muzeja|araZciin nerazdvojno je vezano s lidno5iu i djelom Franje KoS--:ca (18$2-196$, profesora predratne Velike gimnazije u Yaral-,,nu. Kako je upravo ove godine sto godina od njegovog ro-:cnja, prilika je da se ne5to vi5e kaZe i napi5e o tom izuzetnom_.r.,,jcku.Osnorrna pokretadka snaga Lt njegovu radu bila je neizmjernolclilia ljubav prema prirodi i ujedno Lelja da se proudavaju od-nosi u pojedinim iivotnim zajednicama. Tako je joi kao djedakboravio sate i sate u okolici rodnog Paukovca kraj Donje Zaline,tumarao livaclama, poljskim stazama i Sumarcima i donosio kuiiprimjerke pojedinih biljnih i Zivotinjskih vrsta. i(asnije, nakonzavrSene mature 1903. godi,ne, upisao se na studij biologije iliemije na Mudroslovnonr fakultetu u Zagrebu, 5to je definitivnopotvrdilo njegovo Zivotno opredjeljenje i dalo mu solidnu stt:ucnuosnovu za daljna proudavanja. Nakon zavrSenog studija kratkoje vrijeme radio u Zagrebu na Gornjogradskoj gimnaziji, a za-rim je 1909. godine premjeiten u VaraZdin. Iako nije bio roileniVaraZdi,nac postao je to svoj,irn radom i bogatom ostav5tinom,diji je najvredniji dio, kao Sto je vei spomenuto, osnivanje En-tornolo5kog odjela na5eg muzeja.Zivot poljskog Sturka i njegovu biocenozu prikazao je i izradio Franjo KoSCec78DakukacaprijediodekinjumlnacrJuKukce je podeo sakupljati joS na podetku ovog stoljeia.Njegova se zbirka mjerila desecitna tisuia primjeraka. NaZalost,dosta je materijala propalo za vrijeme rata, kada se nije moglonabaviti sredstvo za zaititw od zbirko5tetnika, a odjel danas ras-polaZe s oko 35000 primjeraka kukaca, njihovih gnijezdiSta, raz-liditih bu5otina i slidnog materijala. Franjo l(o5iec se nije bavioraritetima, nego je s,istematski istraZivao i kolekcionirao vrstekoje pripadaju entomofauni na5eg uZeg podrudja tj. okolici Va-raidina. Zbog toga fundus na5eg odjela rnoLe posluZiti kao kom-parativni materijal za proudavanja vrsta odreilenog biotopa uvremenskom intervalu od nekoliko desetaka godina.bi mogao uredivati zbirku i proudavati pojedine vrsteiznalazio je nove metode prepariranja. Znatno je una-prepariranje manjih kukaca koje je podeo lijepiti nausactenu u kartondii Sto ie olak5avalo njihovu deter-jer im ventralna strana nije zaklonjena. Time je iestetska vriiednost zbirke koja djeluje unificirano'Vrlo su interesantna razlidita pomagala koja je upotrebljavaou toku svog rada. Sam ih je izradivao koristeii najdeSie drvo,kao i razlidite predmete iz kuianstva: Stirpaljke, stakalca, daSe,poveiala. . . Upravo fascinira kako je tim stvarima pronalazio no-ve namjene upotrijebivii ih u konstruiranju naprava za hvatanjei prepariranje kukaca.Prvi postav odjela jo5 1954. godi,ne uredio je tako da moZeudovoljiti zahtjevima dana5nje moderne muzeografije. IzloLio jesamo dio svoje bogate zbirke, veiim dijelom u vidu ekolo5kih pri-kaza vrsta. Pri tome je, osim prepariranih kukaca u svim razvoj-nim stadijima, izradivao i uveiane modele kukaca, potpuno vjerneuzorcima iz prirode.U toku vzivota posvetio je Sezdeset godina istraZivanju pri-rode, izradio mno5tvo radnih zabiljei.aka, opaZanja s terena, cr-teZa i skica, ali usprkos tome objavio je vrlo malo, svega nekolikoseparata. S druge strane stvarao je, nabavljanjem knjiga kodiras i u inozemstvu, vr,ijednu biblioteku s podrudja biologije, na-rodito entomologije, u kojoj se nalaze i neka rijetka, stara iz-clanja.Iako nije spomenuto sve dime se bavio i $to je proudavaoFranjo Ko5iec, a to je podrudje botanike i mineralogije, moZe.c zakljuditi koliko je bio svestrana lidnost. Svakako je svojimz!r'otnim djelom dao doprinos na5oj kulturnoj baStini.79

Franjo Košćec. Osnivač Entomološkog odjela Gradskog muzeja Varaždin

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia