Željko Tomičić

Croatian

Tomičić, Željko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

MUZEJSKI VJESNIKGLASILO MUZEJSKOG DRUSTVA SJEVEROZAPADNET{R.VATSI(E(eakovec, Grabrovnica, Kalinovec, Koprivnica, KriZevci, Trako5ian,VaraZdin, VaraZdinske Toplice i Virje)UFEEDNISTVOMarina Simek (glavni i odgovorni urednik), Darko Sadii, MiroslavKlemrn, Dragutin Feletar, Marijan Spoljar, Branimir Simek(tehnidki urednil )Muzejski vjesnik izlazi povremeno, a najmanje jednom godi5nje.Rukopise ne honoriramo i ne vraiamo. easopis solidarno financi-raju muzeji sjeve:ozapadne Hrvatske.NAKLADNIKGradski muzej VaraZdinZA NAKLADI\IIKAJasna TomididTNSAKNX6R.O Varaidin, naklada 800 kornadaBR.O.y 5 - VET,JACA 1982.GOD. V.s':nil:ixi l'lil"f:' i \!i?alli;!3F'ii:ii-lil ;)ii' i i'i:':" ;', i '. ' . tr/ (t('t.1t,Za sadrlaj priloga odgovaraju autoriSADRZAJMUZEJ I SKOLA- Marijan Spoljar: Muzej i Skola . 3- Antun Kozina: Etnografsko blago u osnovnim Skolamakrapinskog kraja i njegova za5tita 6STRUENI ELANCI- Zorko Marozapadnerkovii: Nekoliko arheolo5kih bilieZaka iz sieve-Hrvatske- Zoran Homen: Novi kasnobrondanodobni lokalitet u Kri-Zevcima 18- Marina Simek: Nekoliko nalaza iz hal5tatske zemunice uSigecu- Josip Vidovii: ArheoloSko istraZivanje starijeg Leljeznogdoba u Medimurju 34- Zeljko Tomidii: Arheolo5ka istraZivanja antidke nekropolekod sela Trnovdaka u Medimurju 4L- Zeljko Tomidii: Rezultati arheolo5kih terenskih rekognos-ciranja Medimurja u 1981. godini (antika i srednji vijek) . 48- Tomislav Durii: Stanje srednjovjekovnih gradina u sje-verozapadnoj Hrvatskoj (II) 55- Antun Kozina: Numizmatidki nalaz iz ru5evina Trikraljskekapele na Tkalcima - Krapina . 6I- Ljubica Ramu5dak: Ansambl ruralne arhitekture u Selnici 63- Libu5e Ka5par: Neki etnoloSki izvori iz dnevnika IvanaKukuljeviia- Vladimir Kidi5evii: Konzervacija slika iz fundusa va:."aL-dinskog muzeja 7lLIENOSTI- Antica Bregovii: Franjo Ko5iec - osnivad Entomolo5kogodjela Gradskog muzeja VaraZdin- Marijan Spoljar: In memoriam Stjepan Kukec- Zorko Markovii: In memoriam Dr. Stojan Dimitrijevii .- Tomislav Durii: Umiesto "In memoriam" Dasenu Vrsa-loviiu1t256777808183- Marina Simek: Sjeianje - Dragutin Galina 85VIJESTI- Zeljkoodjela- Damirvjekov- Jasnapur- Miroslav Klemm: IzIoLba ,Osam stolieia VaraZdinan uGradskom muzeju VaraZdin- Franjo Horvatii: Zbirka NOB-a u Velikom Pogancunekim knjigama izdanim- Dragutin Feletar: Informacija ou Podravini 1981.Marijan Spoljar: U povodu savjetovanja >Suvremenostkao muzeolo5ka tema za buduinost< 101Zorko Markovii: Uz simpozij o Vojnoj krajini i njezinomsjedinjenju s graelanskom Hrvatskom . 102Libu5e Ka5par: Savjetovanje etnologa u OrmoZu 104Libu5e Ka5par: XVII savjetovanje etnologa u Neumu 105AKCIJE- pripremili Miroslav Klemm i Marina SimekTomidii: Novosti u antidkoj zbirci Arheolo5kogMuzeja Medimurja eakovecBrzovii - Branko Begovii: Novootkriveni sreclnjo-ni lokalitet kod OtrovancaTomidii: Galerija slika VaraZdin otvorena po treii919697109Zeljko Tomitit, Muzej MedinturjcL aakovecREZULTATX AR.TIEOLOSKTH TERENSKIHREKOGI{OSCTETANJA MEEIMUR.JA U 198I. GODINI(antika i rani srednJi viiek)U i981. godini posveiena je puna palnja arireolo5korn te-renskom rekognosciranju antidkih i ranosrednjovjekovnih nala-zifta na prostoru rnedurijedja Nlure i Drave. Terenska reambulira-nja dio su dugorodnog programa u okviru obrade znanstvenih te-ma relevantnih za pro5lost Meelimurja. U okviru ovog kratkogosvrta clzrti su snmarni podaci o nekim r.ezultatina terenskihobilazaka liledimurja. Naime, tijekom proljetnih i ljetnih mjesecil98i. godine obidena su nalazi5ta: kod scia Donja Dubrava, Ne-cleli5ia, Preseke, Trnovdaka, Brezovca, lVlaltin:r na Muri i Selnice.Tije.kom mjeseca travnja obi<leno je viieslojno arheoloSko na-lazi5te na breZuljku kota 143 sjeverno od sela Donje Dubrave.Ovdje su vei ranije 1977 godine nadeni na ditavoj povr5ini lo-lirrliteta ulornci kerarnike, koja se tipolo5kom artalizarn moglaluditi kao rrraterijal starijeg i mladeg Zeljeznog cloba.2) U 1981. go-clini naiSlc se na nekoliko ulomaka tipidne ranosrednjevjekovneslavenskc keramike tzv. podunavskog tipa, koja se na osnovi vrrlc blojnih analogija moZe pouzdano datiraii na prijelaz B. u 9.stoijeie. Rijed je odito o nalaziStu koje oclaje naseobinski ka-rakter. Naime, nalazi5te sa sjeverne strane omeduje potok Bis-trec, cloli je sa svih ostalih strana bilo odito zaitiieno moi-varnim terenom.Zapadno oci Zupne crl<ve sv. Trojstva u neposreclnoj bliziniclanaSnjcg naselja NedeliSie naiSlo se prilikom ovogodi5njeg te-renskog obilaska u mjesecu travnju na veliki arheoloSki kom-pieks, koji je kod lokalnog stanovni5tva poznat kao >potonulacrkva,r.:) Nairne, na sjenoko5ama smjeStenirn na prostoru izmeduZcijeznidke pruge eakovec-Ormoi i reguliranog toka Trnave ne-posrcdno uz zapadni rub naselja Nedeli5ie uodavaju se brojnablaga zemljana uzvi5enja. Ova uzviSenja ukazuju svojim raspo-redom na postojanje vedeg naseobinskog kompleksa. Na osnoviprikupljenih pokretnih nalaza, tj. ulomaka keramike, moZe sepretpostaviti da je rijed o srednjevjekovnom nalazi5tu. Analizakeramidkih ulomaka ukazuje na 13. ili i4. stcljeie. Ovaj se po-dalak moZe povezati s dinjenicom da se Nedeli5ie kao oppidumspominje u povijesnim listinama 13. stoljeia. U popisu arciela-48kona Ivana iz 1334. godine spominje se >Ecclesia sancte Tri,nitatisn,a) a u drugoj polovi,ni 15. stoljeia Nedeli5ie je vei vaZniji))oppidum< u Medimurju.s)Potkraj travnja obideno je i vede antidko nalazi$te smje5tenojugozapadiro od sela Preseke. Ovdje je vei ranije na prostoruomedenom asfaltnim putom koji vodi od Sredi5ie ob Dravi pre-ma Preseki i potokom Trnavom uoden poloZaj >veliko kamenjen.0)Na povrSini oranica u privatnom posjedu A. euleka, Godenincikbr. 24 naiSlo se na dosta brojne ulomke rimske keramike i ope-ka, te vedih valutica (@ 15-20 cm) i kamen lomtjenac. I(akovalutice, tako i lomljenac jasno ukazuju na prisustvo odreileneanti'dke arhitekture. Torne u prilog govore veliki fragmenti im-breksa i tegula prikupljeni na spomenutim povr5inama. N4eclukeramidkim materijalom tipolo5kom anaiizom moZemo luditi gru-ba ku6na keramika, siva provincijalna keramika, ocakljena ke-ramika i dr. Nai5lo se na ulomke velikog tarionika (Reibscha-1le), zatiin posuda tipa pithos za priduvu hrane, lonce grubeiakture ukraSene metlidastim i de5ljastim ukrasima i valovnicom,sive bikonidno profililane zdjele, zatim tzv. Faltenbechere, dije-lcve konidnih glinenih poklopaca za lonce, ulomke keramikeukra5ene trokutastim ubadanjem. Na sl. 1 prikazan je diopokretnih nalaza sa antidkog nalazi5ta u blizini sela Pi.eseke uizv. Gornjem N{edimulju.Na osnovi pokretnih arheolo5kih nelaza, kako onih sakup-i.jenih ranije,i) tako i tijekom 1981. godine, moie se pretposta-,.iti da je airtidki lokaiitet kod sela Preseke bi,o n funkciji u:.anocarskom razdoblju, kao ileclupostaja na trasi vaZnog cestov-::og pravca Poetovio (Ptuj) - Curta (SrediSie ob Dravi) - Hali---anum (Martin na Mu-ri) - Sa.raria (Szornbathely). Obzirom na:rikroiopografiju ovog antidkog nalazi(ta vjero,jatno je ono ima,.r i znadajniju agrarnu ulogu. Tek ie organiziranim arheolobkimzahvatom ovaj lokalitet dati jasnije konture o zbivanjima u o--. om prostoru u antidkom razdoblju.U proljeie je u vi5e mahova obiden i znadajni antidki loka--.tet kod sela Trnovdaka u Gornjem Medimurju. Toin prilikom:rikupljeni su anketiranjem lokalnog stanor/ni5tva dragocjeni po-:aci o skupini antidkih grobnih humaka, koji su od ranije po-z:ati a u novije vrijeme su i sustavno istraZivani u cilju za-Stite-,,og lokaliteta. Ujedno su prikupljeni i na terenu provjereni::daci o trasi antidke ceste, koja prolazi Colinom potoka GradiS-:aka od sela Zelezne gore na jugu do sela Brezovca na sie-49f-[--:--:r|\J !=. -- ---_----7.,j,\'-.'-'"---*/'iSlika Iveru. Osobito uodljivim pokazali su se dijelovi ceste nedalekospomenute skupine antidkih tumula u Trnovdaku sjeverozapadnood kuie S. Rojko, Zelezna gora kbr. 189 na oranici uz suvremenucestu Vudkovec - Zelezna gora (kat. 6. br. 408). Naime, ovdjesu ,na duljem potezu uodene velike valutirce. Prilikom kasnijegpokusnog arheolo5kog sondiranja u toku ovogodi5nje kampanjena nekropoli Trnovdak otvorena je na toj oranici sonda dimen-zija 8 x 4 m, koja je dala dosta jasnu sliku presjeka antidkeceste.8)50Dalje prema sjeveru u pravcu sela Brezovca a u zahvatuspomenutog suvremenog neasfaltiranog cestovnog pravca Btezo'Zelezna gora rekognosciran je arheolo5ki lokalitet napoloZaju oGomilao. Rijed je o vedem, danas naZalost prilidnorazrtudenom grobnom humku promjera oko 12 m i visine oko 0,80m. Na ovaj lokalitet skrenuo je vei ranije paLnju M' Fulir uvezi s hodolo5kim istraZivanjima u Medimurju.r) Tom prigodomuoden je i znadaj toponima ,projnica", koji se odnosi na jasnovidljiv ostatak trase rimske ceste. Ova cesta koja je vi'dljiva napotezu od oko i50 rrr prelazi spomenutu suvremenu cestu i izpravca jugozapada ulazi u Martin na Muri. Odito je rijed o tra-si rimske ceste Poetovio (Ptuj) - Halicanum (Marti'n na Muri) -Savaria (Szombathely) - Carnuntum (Petronel). PoloZaj 'Gomi-lan s uo6enim tumulusom na oranici F. Hamera, Btezovec 24,ukazuje na prisustvo antidke nekropole smje5tene, prema usta-ijenoj praksi uz komunikaciju na ulazu u naselje'Prilikom redovnog obilaska ulrcg areala naselja Martin na MurinaiSlo se u Suti, nastaloj prilikom kopanja temelja za kuiu Pre-muZ Stanka, kbr. 45 A, na brojne ulomke rimske keramike.Ovi pokretni arheoloiki nalazi, kao i slidni otkriveni u istomdvori5tu tijekom 1980. godine prilikom kopanja temelja za ra-dionicu automehani(ara Z. Soboiana, kbr. 45, uz deste ostatkekostiju, gara i kamena lomljenca, signalizirali su pojavu odre-dene antidke arhitekture. Ova je naZalost razorena neposrednopnije dolaska arheologa. Naime, temelji za spomenuti objekatkopani su bagerom, tako da je ra'nija antidka arhitektura veCbila razorena. Prilikom dolaska arl-reologa mogli su se spasiti sa-mo brojni ulomci antidke keramike. Nai5lo se na dijelove lona-ca raznih oblika, vrdeva s jednom dr5kom, zdjela na prstenastojnozi, tanjura, poklopaca za \once, tarionika, gotovo ditavu kadi-onicu (Raucherschalle), ulomke velikih pithosa i lonaca ukra-ienih metlidastim i deiljastim ukrasima, te manje fragmenteterra sigillata posuda. Oblici i tipovi keram,ike obuhvaiaju 5i-roki vremenski raspon od 1. do 4. stoljeia nove ere. Ovogodi5-nji sludajni arheolo5ki nalazi jo5 jednom potcrtali su znadaj\{artina na Muri kao prostranijeg antidkog lokaliteta, kojeg semoZe sve pouzdanije poistovjetiti kao municipij Halicanum.lo)Oko 1,5 km sjeverno od sela Seinice obideno je veliko arheo-ioiko nalazi5te, koje je otkriveno zahvaljujuii toponimima ,Gra-liSien i oPodgradi5ie". Obzirom na toponim odekivalo se ra-:osrednjevjekovni naseobinski lokalitet ali je neposrednom teren-skom autopsijom utvrden karakter ovog nalazi5ta. Rijed je orradinskom naseliu koie se na osnovi pokretnih arheoloSkih na-51laza mole uvrstiti u starije \eljezno doba. Naselje je smje5tenona prirodnom platou iznad okolne nizine. Sigurnost ovom na-selju pruZala je strma sjeverna i zapadna strana kao i SirokiSandevi sa juZne i istodne strane (slika 2). Na ditavoj povriininai5lo se na brojne ulomke posuda koje odaju hal5tatski habitusa tragovi kuinog maza dokaz su o prisusivtt odredene arhi'tekture, tj. nastambi unutar perimetra naselja. Ovaj, dini se,zna(ajan prapovijesni lokalitet potcrtao je potrebu sustavnog is-kopavanja.rl)Slika 252BILJESKE:1. NalaziSta antidkog i ranosrednjevjekovnog razdoblja obi5ao ie kus-tos arheoioSkog odjela Muzeja Meelimuria - eakovec Z. Tomidiiu cilju prikupljanja podataka za obradu znanstvene teme o antid-kom razdoblju u Meelimuriu.2. Prilikom obilaska tet'ena 2a potrebe izrade arheolo5ke dokumenta-cije Generalnog prostornog plana Medimurja do 2000 godine obiele-no je 1.977. godine nalazi5te na koti 143 sjeverno od Donje Dub-rave.3. Na ovo nalaziSte upozorila je dr. A. Horvat u knjizi o spomenicimaarhitekture i likovnih umjetnosti Medimurja (str. 19).4. J. Buturac, Popis 2rtpa zagrebadke biskupije od 1334., Zbornlk zagre-baike biskupij'e, Zagreb 1944.5. Buturac, cit. di., st{. 42.6. M. Fulir, Topografska istraZivanja rimskih cesta na varaZdinskomi metlimurskom podrudju (1960-1967), Razprave SAZU, 24, str.365-429.7. M. Fulir, navedeno dielo.8. U spomenutoj sondi >A( mogla se konstatirati sljedeia stratigra-fija: 1. sloj zemlje debljine od 0,50 do 0,10 m arheolo5ki sterilan;2. sloj sitnog 5ljunka debljine 0,20 m; 3. sloj krupnijih valuticas agregatom velidine 0,08 do 0,15 m. Taj stratum bio je donji pos-troj ceste; 4. sloj pjeskovite zemlje smedezelene boje istraZivan dodubine od - 1,00 m.9. M. Fulir, vidi bilie5ku broi 6.10. Z. Tomidi(, Zaititna arheolo5ka iskopavanja u Martinu na Muri,Muzejski vjesnik, broj 2, Koprivnica 1979, str. 40-43. (vidi litera-tlir:u u tom dlanku).11.-Materijal s ovog nalazi5.ta pohranjen je kod arheologa J. Vidoviia,kustosa prapovijesne zbirkc arheoloSkog odjela Muzdja Medimurja- Cakovec, te ce isti nalaze detaljnije obraditi. Na "ovom mjesiudoneseni su kao inforinaciia.54

Rezultati arheoloških terenskih rekognosciranja Međimurja u 1981. godini (antika i rani srednji vijek)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia