Kroatologija
God. 2, br. 1, Zagreb 2011. – str. VIII + 255

Daniel Chandler
Semiotics: The Basics
Routledge, London/New York 2007. – str. XVIII + 307

Nina Janich
Werbesprache
Narr Francke Attempto Verlag, Tübingen 2010. – str. 32

Lucia Miškulin Saletović

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

135ObznaneKroatologijaGod. 2, br. 1, Zagreb 2011. – str. VIII + 255.Pred nama je prvi broj drugoga godi{ta Kroatologije, ~asopisa za prou~avanje hrvatske kulture, koji je u izdanju Hrvatskih studija Sveu~ili{ta u Zagrebu po~eo izlaziti u listopa-du 2010. godine, uo~i 18. obljetnice postojanja Hrvatskih studija. Istra`ivanja unutar samo-stalnoga, interdisciplinarnoga podru~ja kroato-logije uvjetovana su netipi~nom naravi hrvat-ske kulture, koja je, kao {to isti~e akademik Radoslav Kati~i} (Na kroatolo{kim putovima i kroatisti~kim raskri`jima 2011: 38), netipi~na barem u europskim okvirima te kao takva za-htijeva poredbeni pristup i {irok zahvat koji nije zatvoren unutar nacionalnih granica niti granica {kolskih disciplina.Broj pred nama obuhva}a trinaest rado-va koji se bave razli~itim aspektima hrvatske kulture i {irokim rasponom tema, uklju~uju}i kulturni identitet grada Osijeka devedesetih godina dvadesetoga stolje}a (Mirta Bijukovi} Mar{i}), procese formiranja sebstva i autori-teta u romanu Posljednji Stipan~i}i (Dejan Duri}), promjene u obrazovnoj strukturi `en-skoga stanovni{tva u Hrvatskoj od 1961. do 2006. godine (Sabina Galekovi}), borbu Istrana u Zagrebu za o~uvanje hrvatskoga identiteta u Istri (Mirko Jurki}), sukobe Franka i Supila i problemati~no historiografsko naslije|e o njima (Jure Kri{to), glavna obilje`ja popularne kultu-re u zapadnome dru{tvu i njihovu povezanost s masovnim medijima (Danijel Laba{, Maja Mi-hovilovi}), intermedijalni dijalog knji`evnosti i slikarstva unutar kulture ekspresionisti~koga pisma (An|elko Mrkonji}), vizualni identitet sporta{a u suvremenim hrvatskim medijima masovne komunikacije (Vladimir Rismondo), europsku politiku Matija{a Korvina (Mladen Tomorad), semantiziranje prostora u romanu Glorija (Ivan Trojan, Tatjana Ile{), Diokleci-janovu pala~u na prikazima u Grafi~koj zbirci NSK–a u Zagrebu (Vesna Vla{i} Juri}) i bajke Ivane Brli}–Ma`urani} koje nisu obuhva}ene zbirkom Pri~e iz davnine (Dubravka Zima). Po-sebice isti~emo rad Vesne Mikoli~ s Univerze na Primorskem u Kopru posve}en interkul-turalnom u~enju jezika kao stranoga/drugoga. Rad je pisan hrvatskim jezikom, na {to je glav-na urednica Kroatologije Branka Tafra izrazito ponosna. Isti~e kako je Kroatologija, za razliku od sve ve}ega broja ~asopisa u Hrvatskoj koji izlaze na engleskome jeziku, krenula obratnim putem, odnosno objavljivanjem radova stranih autora koji su ih sami pisali na hrvatskome jeziku. Smatra da se zapostavljanjem objavljiva-nja na materinskome jeziku dovodi u opasnost razvoj hrvatske terminologije i da na taj na~in mi sami, a ne netko izvana, ugro`avamo njego-vanje hrvatskoga jezika.Ovim je brojem Kroatologija zapo~ela objavljivanje prikaza. Dva se prikaza odno-se na recentna izdanja Hrvatskih studija Sveu~ili{ta u Zagrebu: knjigu akademika Ra-doslava Kati~i}a Na kroatolo{kim putovima i kroatisti~kim raskri`jima i zbornik radova znanstvenoga kolokvija s me|unarodnim sudje-lovanjem Komunikacija i mediji u krizi. Usto daje se i prikaz monografije Celtic and Slavic and the Great Migrations: Reconstructing Lin-guistic Prehistory ugledne slavistice i pedago-ginje Jadranke Gvozdanovi} te prikaz zborni-ka radova Werbung – grenzenlos. Multimodale Werbetexte im interkulturellen Vergleich.Vjerujemo da }e Kroatologija, nakon {to uhvati potrebnu redovitost izla`enja i dodatno pro{iri krug svojih autora i ~itatelja, posta-ti nezaobilazan izvor za prou~avanje hrvatske kulture, i to upravo na na~in koji je istaknuo akademik Radoslav Kati~i}.Lucia Mi{kulin Saletovi}sl7308_obznane.indd   135 04-lipanj-2012   12:54:57Obznane – SL 73, 135–137 (2012)136Daniel ChandlerSemiotics: The BasicsRoutledge, London/New York 2007. – str. XVIII + 307Drugo je, prera|eno izdanje knjige Se-miotics: the Basics razumljiv, pristupa~an i suvremenim primjerima potkrijepljen uvod u {iroko podru~je semiotike. Jedan je od osnov-nih ciljeva autora demistificiranje semiotike, ~ime su uvjetovane i osnovne karakteristike knjige: usredoto~enost na temeljne koncepte (znak, struktura, kod, tekst) i klasike semioti-ke (Saussure, Peirce, Jakobson, Barthes i Eco) te brojni prilozi koji olak{avaju razumijevanje (pregled klju~nih osoba, {kola i pravaca u se-miotici, prijedlozi za daljnje ~itanje i produblji-vanje znanja iz razli~itih podru~ja semiotike, glosar osnovnih pojmova i indeks termina). Naglasak je na strukturalisti~koj semiotici koja je posebice primjenjiva u analizi teksta. Prikaz klju~nih koncepata ~itatelje mo`e navesti na stjecanje pogre{noga dojma, zbog ~ega autor na vi{e mjesta nagla{ava kako unutar semio-tike postoji ~itav niz razli~itih pristupa i kako trenuta~no me|u suvremenim teoreti~arima semiotike vlada zapanjuju}e niska razina konsenzusa o opsegu, klju~nim konceptima i metodolo{kim alatima semiotike. S druge je pak strane neosporno da je upravo semiotika disciplina koja omogu}uje prela`enje granica pojedina~nih akademskih disciplina i povezi-vanje pojava i fenomena koji se na prvi pogled mogu doimati potpuno razli~itima.Uvodno poglavlje pod naslovom Intro-duction donosi pregled definicija semiotike i poku{ava odrediti odnos izme|u semiotike i lingvistike. Naglasak je na definicijama koje potje~u od {vicarskoga jezikoslovca Ferdinanda de Saussurea i ameri~koga filozofa Charlesa Sandersa Peircea, koji se, bez obzira na ulogu i va`nost brojnih mislilaca i filozofa koji su prije njih i u njihovo vrijeme promi{ljali o ulozi i vr-sti znakova, smatraju suosniva~ima semiotike i utemeljiteljima dviju glavnih teorijskih tradici-ja. U prvome se poglavlju naslovljenom Models of the sign obra|uju dva dominantna suvremena modela znaka, odnosno Saussureov dijadni model znaka, koji obuhva}a ozna~itelja i ozna~enika te Peirceov trijadni model, koji se sastoji od repre-zentamena, objekta i interpretanta. Sredi{nje mjesto drugoga poglavlja naslovljena Signs and things zauzima problematika odnosa izme|u znakova i predmeta. Autor prikazuje koncep-te referencijalnosti i modalnosti te nagla{ava kako u dana{nje doba »hiperrealnosti« znakovi zapravo prikrivaju nedostatak realnosti pretva-raju}i se da ne{to zna~e. Tre}e poglavlje pod naslovom Analysing structures bavi se struk-turalnom analizom, odnosno paradigmatskom i sintagmatskom razinom analize te njihovim osnovnim obilje`jima. ^ etvrto je poglavlje, koje nosi naslov Challenging the literal, posve}eno na~inima na koje semioti~ari problematiziraju dvije temeljne podjele, podjelu na doslovno i figurativno na razini ozna~itelja i podjelu na konotaciju i denotaciju na razini ozna~enika. U sljede}emu se poglavlju naslovljenom Codes au-tor bavi sredi{njim konceptom strukturalisti~ke semiotike, odnosno kodovima te donosi pregled razli~itih vrsta kodova i njihovih obilje`ja. [esto poglavlje pod naslovom Textual interactions pri-kazuje odnos izme|u teksta, po{iljatelja i pri-matelja, na~ine kodiranja i dekodiranja tekstova te me|usobnu povezanost razli~itih tekstova. Knjiga zavr{ava poglavljem Prospect and retro-spect, koje prikazuje obilje`ja strukturalisti~ke i poststrukturalisti~ke semiotike, osvr}e se na metodologiju(e) semioti~kih istra`ivanja i pred-stavlja koncept vi{emodalnosti.Zbog jasno}e i sustavnosti prikaza, {to nije uvijek slu~aj u djelima koja se bave semioti-kom, knjigu valja preporu~iti svima koji se ` ele upoznati s problematikom interpretiranja zna-kova. Upravo je u dana{nje vrijeme, kada zbog tehnolo{koga napretka `ivimo okru`eni sve ve}m brojem razli~itih vrsta znakova, izrazito va`no osvijestiti posredni~ku ulogu znakova, nas samih i ostalih u konstruiranju dru{tvene realnosti i uvidjeti da ni najrealisti~niji znako-vi nisu uvijek ono {to se mo`e ~initi na prvi pogled. Stoga autor smatra da se semiotika ne smije prepustiti samo semioti~arima, ve} bi se njome trebali baviti i jezikoslovci, filozofi, sociolozi, antropolozi, teoreti~ari i povjesni~ari knji`evnosti i umjetnosti, komunikolozi, psihoanaliti~ari i psiholozi. Zaklju~uje da su svi koji ne razumiju znakove i sustave znakova u opasnosti da budu predmet manipulacije onih koji to razumiju.Lucia Mi{kulin Saletovi}sl7308_obznane.indd   136 04-lipanj-2012   12:55:00Obznane – SL 73, 135–137 (2012)137Nina JanichWerbespracheNarr Francke Attempto Verlag, Tübingen 2010. – str. 323Svako novo izdanje knjige, posebice kada je rije~ o tematici koja je izuzetno podlo`na promjenama, kao {to je jezik reklama, za au-tora zna~i dono{enje odluke o tome je li do-voljno preraditi odre|ena poglavlja i osvje`iti popis literature ili je potrebno sve ponovno napisati. Peto, prera|eno i pro{ireno izda-nje knjige Werbesprache autorice Nine Ja-nich, profesorice germanistike na Tehni~kome sveu~ili{tu u Darmstadtu, predstavlja zlatnu sredinu. U odnosu na prethodna izdanja knji-ga sadr`i nova i/ili potpuno prera|ena potpo-glavlja o na~inima analize jezika reklama u radijskim i televizijskim reklamnim spotovima, o reklamama na internetu, o vi{emodalnosti, vi{emedijalnosti i transtekstualnosti reklama te o diskursnoanaliti~kim pristupima prou~avanju reklama. Popisi su literature za svako potpo-glavlje podijeljeni u dvije skupine: radove koji su objavljeni do 2001. godine i noviju literaturu koja je objavljena u razdoblju od 2001. do 2010. godine.Prema autori~inim rije~ima cilj knjige nije detaljan opis jezi~noga oblikovanja rekla-mnih tekstova i spotova te sveobuhvatan pri-kaz rezultata dosada{njih istra`ivanja. Isti~e da postoje okvirni uvjeti i maksime ogla{avanja, ali da se jezik reklama ne mo`e opisati kao stabilni varijetet jer bi to bilo u suprotnosti sa stalnim te`njama reklama za originalno{}u i upadljivo{}u te brzom promjenjivo{}u rekla-mnih trendova. Osnovna je misao vodilja knjige da je mogu}e navesti karakteristi~ne zna~ajke jezika reklama, no da je izrazito te{ko tvrditi da se reklame za pojedine grupe proizvoda i/ili ciljne skupine uvijek oblikuju na odre|eni na~in. Stoga je osnovni cilj knjige kriti~ko pred-stavljanje i preispitivanje na~ina lingvisti~koga bavljenja reklamama i prikazivanje trendova zabilje`enih u jeziku reklama. U ve}ini je po-glavlja naglasak na poja{njenju osnovnih nazi-va, kriti~kim osvrtima na rezultate pojedinih istra`ivanja te na poticajima i potrebama za budu}a istra`ivanja pojedinih kategorija i aspe-kata jezika reklama.Prvo poglavlje pod naslovom Warum kein Forschungsüberblick? donosi kratak pregled po~etaka bavljenja reklamama u okviru eko-nomskih znanosti i psihologije te vrste i medije ogla{avanja koje je potrebno podrobnije istra`iti iz lingvisti~ke perspektive. Drugo poglavlje Der Rahmen: Markt, Kommunikation, Werbespra-che obra|uje osnovne ekonomske, odnosno marketin{ke aspekte reklama i ogla{avanja. U tre}emu se poglavlju Der Makrokosmos der Werbung: Medien und Formate uz osnovne sa-stavne elemente reklama prikazuju obilje`ja i metode analize televizijskih i radijskih re-klamnih spotova te reklama na internetu. Jens Runkehl, autor potpoglavlja o jezi~nim obilje`jima reklama na internetu i znanstve-ni suradnik u Institutu za njema~ki jezik i knji`evnost na Tehni~kome sveu~ili{tu u Darm-stadtu, nagla{ava da je zbog brojnih oblika i na~ina komunikacije na internetu lingvisti~ko prou~avanje navedenoga medija jo{ uvijek u povojima. ^etvrto je poglavlje pod naslovom Sprachwissenschaftliche Forschungsfelder po-sve}eno lingvisti~kim aspektima prou~avanja reklama koji uklju~uju pragmalingvisti~ku per-spektivu, leksi~ku i gramati~ku razinu, rekla-mne strategije te paraverbalne i neverbalne elemente reklama. Potpoglavlja o tipografiji i o odnosu slika i teksta temelje se na novim spoznajama o vi{emodalnosti reklamnih teksto-va. U petome se poglavlju Methodische Tipps opisuje jedan od mogu}ih modela analize jezika reklama te se donose osnovne smjernice za sa-stavljanje korpusa za analizu. Posljednje se po-glavlje pod naslovom Der Blick über den Teller-rand bavi ne{to slabije zastupljenim aspektima reklama, to~nije reklamama iz dijakronijske i diskursnoanaliti~ke perspektive, kulturolo{kom uvjetovano{}u reklama i dru{tvenom kritikom reklama i jezika reklama.Knjiga pru`a izvrstan temelj i poticaj za lingvisti~ko prou~avanje brojnih otvorenih pita-nja o reklamama i jeziku reklama te je vrijedan prilog stvaranju i prihva}anju metodolo{kih osnova i okvira lingvistike reklama.Lucia Mi{kulin Saletovi}sl7308_obznane.indd   137 04-lipanj-2012   12:55:01

Obznane

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia