Branimir Brgles

Brgles, Branimir

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Prikazi i ocjeneFOC 20 (2011), 249–276267Valentić, Mirko; Horbec, Ivana; Jukić, Ivana Hrvatska na tajnim zemljovidima. Zagrebačka županija I. i II. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2009.Pedesetih godina XX. stoljeća samo su upućeni povjesničari znali za postojanje dragocjenoga fonda tajnih vojnih zemljovida s gotovo pet stotina listova, koji se nalazio u bečkom Kriegsarchivu. Nakon što je 1995. godine spoznaja o postojanju dragocjene kartografske zbirke, takozvanih Tajnih zemljovida, i ideja o njezinu objavljivanju pretočena u znanstveni projekt, započelo je višegodišnje istraživa-nje i pripremanje spomenute građe. Četiri godine kasnije, Aleksandar Buczynski, Milan Kruhek i Mirko Valentić predstavili su javnosti prve dvije knjige iz serije Hrvatska na tajnim zemljovidima XVIII. i XIX. stoljeća. Riječ je o svescima Gra-diška pukovnija i Brodska pukovnija, koji su izazvali velik interes javnosti. Go-dine 2000. objavljen je treći svezak (Petrovaradinska pukovnija), a do kraja 2005. godine još sedam (Srijemska, Virovitička, Požeška, Križevačka i Varaždinska žu-panija te Đurđevačka i Križevačka pukovnija). Posljednje dvije knjige, jedanaesta i dvanaesta, objavljene su 2009. godine, a sadržavaju „tajne“ zemljovide Zagrebač-ke županije. Time je obavljena tek polovica planiranog posla jer je dugoročni cilj projekta tiskati ukupno 24 knjige u kojima će biti objavljeno gotovo 500 jozefin-skih i franciscejskih zemljovida te njihovi opisi na ukupno 8 000 listova. Vrijed-nost te zbirke vrlo je brzo prepoznata i u znanstvenoj javnosti. Velik je broj infor-macija (toponima, objekata te drugih referenata i imena) koje nude ti zemljovidi korisnih za povijesna, onomastička, povijesno-geografska, ekohistorijska i druga istraživanja hrvatskoga prostora. Spomenuta vrijedna zbirka zemljovida bila je skrivena od očiju javnosti i stro-go čuvana vojna tajna sve do 1867. godine. Projekt je započeo sredinom XVIII. sto-ljeća kada su vladari prosvijećenog apsolutizma, Marija Terezija i Josip II., uvi-djeli prednosti koje za obrambenu spremnost i strateške operacije carske vojske može imati detaljno poznavanje golemoga državnog teritorija. Habsburška Mo-narhija u to se vrijeme prostirala od nizozemskih obala Atlantika do Boke kotor-ske na hrvatskoj obali Jadranskoga mora. Taj grandiozni, kako je autor Mirko Va-lentić rekao „prvi veliki europski  projekt“, organiziralo je Dvorsko ratno vijeće uz pomoć ili, bolje rečeno, zahvaljujući stručnjacima bečkoga Instituta za geogra-fiju. Topografska izmjera cijele Monarhije završena je u samo 23 godine (1764. – 1787.), a potom se pristupilo izradbi detaljnih vojnih zemljovida. Na hrvatskom području najprije su došli na red prostori na kojima je još uvijek postojala ratna opasnost, odnosno dijelovi zemlje koji su nakon mira u Srijem-Prikazi i ocjeneFOC 20 (2011), 249–276268skim Karlovcima graničili s Osmanskim Carstvom. Stoga su najprije obrađene Vojne krajine: Banska krajina s dvjema pukovnijama, Karlovački generalat s če-tirima pukovnijama, Slavonska krajina s trima pukovnijama i Varaždinski gene-ralat s dvjema pukovnijama (izmjera tih područja i izradba zemljovida trajala je od 1774. do 1783. godine). Nakon toga započela su mjerenja i izradba zemljovida hrvatskih zemalja izvan okvira Vojne krajine: civilne Hrvatske i civilne Slavonije (u razdoblju od 1781. do 1784. godine). Izmjera i izradba zemljovida Istre te hrvat-ske obale i otoka započela je mnogo poslije, u razdoblju od 1821. do 1824. godine, a Dalmacije tek od 1851. do 1854. godine. Namjera je voditelja projekta da redoslijed objavljivanja zemljovida prati kro-nologiju kartografske izmjere i izradbe zemljovida. U prvih četrnaest godina (od 1995. do 2009.) objavljeno je 12 knjiga, a posljednje dvije, koje ovdje predstavlja-mo, obuhvaćaju cijelu Zagrebačku županiju. Slijedi Severinska županija, kojom će biti zaokružena civilna Hrvatska, pa preostalo područje Vojne krajine (prvo Banska krajina pa pukovnije Karlovačkoga generalata). Slijedi 7 knjiga u kojima će biti objavljeni zemljovidi Istre i Dalmacije. Na koncu će još biti objavljeni ze-mljovidi hrvatskih prostora koji su u spomenutom razdoblju bili unutar ugarskih granica: Baranjske županije i Međimurja (koje je u XVIII. stoljeću bilo dio ugarske Zaladske županije). Ukupno se, dakle, planira objaviti još 17 svezaka, a cijeli pro-jekt bit će završen tek objavljivanjem završnoga kazala, u kojemu će, prema pro-cjenama autora, biti ukupno 30 000 toponima i mikrotoponima.Svaka od dvanaest objavljenih knjiga sastoji se od dvaju dijelova. Zemljovidi, podijeljeni po sekcijama, čine najvrjedniji dio. Drugi dio svake edicije čine prate-ći tekstovi u obliku meko ukoričene knjige. Pisani dio sastoji se od nekoliko po-glavlja usporedno tiskanih na hrvatskome i njemačkome jeziku. Na početku na-lazimo Predgovor (5–8) Mirka Valentića koji prati svaku ediciju iz serije, a u ko-jemu su navedene sve važne činjenice o nastanku i ciljevima projekta Hrvatska na tajnim zemljovidima. Slijedi poglavlje Razvoj i osobine habsburške vojne kartografije Mirele Slukan- -Altić (9–24) u kojemu je obrađena tematika razvoja habsburške kartografije, teh-nika kartografskih i geodetskih izmjera, a istaknuta je i važnost jozefinskih karata kao vrela za povijesnu geografiju. Razvoj kartografije u Habsburškom Carstvu usko je povezan vojnim institucijama. Slukan-Altić napominje da se prvi vojni zemljovi-di „krajiškoga“ područja na granici s Osmanskim Carstvom pojavljuju već krajem XVI. stoljeća, kada je u Karlovcu ustanovljen poseban vojni odjel za topografski rad. Kartografski je rad ponajprije bio usmjeren prema točnom prikazivanju krajiških utvrda, mostova i putova. Precizan prikaz položaja i stanja u kojem se nalaze poje-dini vojni objekti i prometni pravci imali su odlučujuću ulogu pri donošenju strateš-kih odluka i vojnih zapovijedi. Autorica detaljno opisuje tehnike izmjere i izradbe jozefinskih karata, instrumente i način njihove uporabe, mjerilo zemljovida, način Prikazi i ocjeneFOC 20 (2011), 249–276269bilježenja referenata, prirodnoga krajolika te geomorfoloških značajka. Na samome kraju autorica se osvrnula i na geografsko nazivlje te napominje da je jozefinskom izmjerom precizno ubicirano i registrirano više desetaka tisuća toponima. Robert Rill, voditelj Kartografske zbirke bečkoga Kriegsarchiva, autor je tek-sta Jozefinski vojni zemljovidi na prostoru Republike Hrvatske (25–40) u kojemu su detaljnije obrađene teme vezane uz povijest hrvatskih prostora u XVII. i XVIII. stoljeću, politička podjela zemlje te razvoj kartografije. Rill se detaljnije pozaba-vio izradbom zemljovida na teritoriju današnje Republike Hrvatske, administra-tivnom podjelom i važnošću jozefinskih i franciscejskih vojnih zemljovida.Poglavlje Pogled u povijest Zagrebačke županije (41–193) Mirka Valentića po-dijeljeno je u tri dijela. U prvomu se dijelu autor bavi političkom i demografskom poviješću Zagrebačke županije, ali i srednjovjekovnom i ranonovovjekovnom hr-vatskom poviješću. Dodani su mnogobrojni zanimljivi statistički podatci i procje-ne o površini pojedinih dijelova hrvatskoga prostora tijekom povijesti te broju stanovnika i gustoći naseljenosti županija civilne Hrvatske i Hrvatsko-slavonske Vojne krajine u XVIII. stoljeću. U drugome dijelu autor donosi sažeti vodič kroz objavljene zemljovide („sekcije“) Zagrebačke županije. Nije riječ o suhoparno-me opisivanju pojedinih zemljovida, nego malim studijama prostora s povijesnim osvrtima i primjedbama na širi kontekst hrvatske i europske povijesti. Primjerice, opisujući zemljovid broj 25 (sekcija 66) koji na svom sjevernom dijelu prikazuje tok rijeke Kupe od Farkašića do Siska, autor se bavi povezanošću sjevernih i juž-nih hrvatskih krajeva te povijesnim razvojem prometnih pravaca. U trećem dijelu svojega teksta autor je dodao nekoliko priloga. Riječ je o službenim podatcima o političkoj i sudbenoj podjeli Kraljevina Hrvatske i Slavonije u XIX. stoljeću. Slijedi originalni tekstni prilog koji prati zemljovide (197–394). Tekst je, kao i zemljovidi, podijeljen po „sekcijama“ te detaljno opisuje položaj i izgled naselja i važnih referentnih točaka. U vojnome kontekstu donose se dragocjeni podatci o stanju prometnica i mostova te točnoj udaljenosti među naseljima. »Grad Za-greb udaljen je punih četvrt sata od Prekrižja, sat i četvrt od Stenjevca... nad gra-dom Kaptolom, nad Stolnim kaptolom te dodatkom Novom Vesi dominiraju vino-gore na istočnoj strani te uzvisina na kojoj se nalazi kapela Sv. Roka. Taj bi grad za obranu također mogao primiti dvije pukovnije... Krvavi potok na nekim je dijelovima širok dva hvata, dubok je stopu, pa i dvije, ima većinom neznatne oba-le i kamenito dno. Preko njega se na većini mjesta može preći.« Treba napome-nuti da u prijevodu s njemačkog izvornika ima manjih pogrješaka zbog nepozna-vanja lokalnih osobitosti. Primjerice, toponim Pfarrhof kod Brdovca preveden je kao Župa, a zapravo je riječ o ojkonimu Farof, dijelu sela Brdovca.Ivana Horbec i Ivana Jukić sastavile su kartografski inventar s kazalom ze-mljopisnih imena (397–470) koji se sastoji od kratkoga uvodnog teksta i tablica. Naselja i drugi toponimi s dodatnim podatcima također su podijeljeni po sekcija-Prikazi i ocjeneFOC 20 (2011), 249–276270ma i abecedno poredani. Dodatni podatci sastoje se od sljedećih elemenata: lik oj-konima odnosno toponima na karti, vrsta referenta, ubikacija na karti, lik topo-nima u XIX. stoljeću i današnji lik. U tablicama su ti podatci strukturirani ovako: ime na karti, značenje imena, položaj na sekciji, ime naselja u 19. stoljeću, da-našnje ime.Na kraju izdanja nalazi se Kazalo zemljopisinih imena iz opisa (471–505) i po-glavlje Nekoliko riječi o zemljovidu i opisu Zagrebačke županije (507–510) u ko-jemu se navode podatci o korištenim sekcijama zemljovida civilne Hrvatske u iz-danju objavljenih dvaju svezaka Zagrebačke županije.Najdragocjeniji element spomenutih zemljovida jesu detaljno popisani toponi-mi o kojima su se, kao i o nizu drugih pojedinosti, sposobni mjernici i geografi sa-vjetovali s lokalnim stanovništvom. Od stanovnika su mjernici dobivali iscrpne obavijesti o stanju starih utvrda i putova u različitim godišnjim dobima, propitiva-li su lik svakoga toponima te bilježili podatke o biljnome pokrovu itd. Dodamo li još i činjenicu da su svi podatci uneseni s velikom preciznošću i pedantnošću (cr-venim kvadratićima zabilježene su kuće, bilježeni su svi potoci i izvori, precizno su ucrtane skele, kapelice, groblja, obrađene površine, vinogradi, ribnjaci, šumski pu-teljci i puteljci između sela i zaselaka), možemo zaključiti da su spomenuti zemljo-vidi svojevrsna „snimka“ stanja otprije 250 godina. Na toj „satelitskoj snimci“ da-našnji istraživači mogu naći mnoštvo podataka o odnosu čovjeka i okoliša, topo-nimiji, biljnom pokrovu, klimatskim promjenama... Osim ojkonima koji su se već mogli naći u njemačkome standardnom jeziku (primjerice Agram ili Carlstadt) sva zemljopisna imena zapisana su onako kako su ih zapisivači čuli na narodnome je-ziku („Landessprache“). Zbog toga u izvorniku ne nalazimo ustaljene likove nekih toponima. Pri prijevodu tih toponima autori su rabili današnji standardni lik. Neke od sljednica Habsburške Monarhije, koje se imaju pravo koristiti spome-nutom vrijednom građom koja se čuva u austrijskom Državnom i dvorskom arhi-vu, već su objavile „svoje“ zemljovide. Prva je to učinila Belgija, a zatim Sloveni-ja koja je 162 zemljovida objavila u 7 knjiga. Rad Znanstvenoraziskalnoga centra SAZU i Arhiva Republike Slovenije na objavljivanju zemljovida mnogo je pomo-gao i hrvatskim autorima. Voditelji projekta objavljivanja franciscejskih i jozefin-skih zemljovida u Mađarskoj odlučili su sve svoje zemljovide objaviti u digitalno-me obliku. Na objavljivanju zemljovida radi se još i u Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj.Na koncu valja zaključiti kako su posljednje dvije objavljene knjige, ali i cijela serija Hrvatska na tajnim zemljovidima, izniman izvor za proučavanje povijesne geografije i demografije te korisno pomagalo u čitavome nizu povijesnih i topo-nomastičkih istraživanja. Riječ je o prvorazrednom povijesnom i toponimijskom vrelu koje će zacijelo dodatno obogatiti i nadahnuti nova istraživanja. Branimir Brgles

Valentić, Mirko; Horbec, Ivana; Jukić, Ivana: Hrvatska na tajnim zemljovidima. Zagrebačka županija I. i II.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia