Jelena Bulić

Directory of Open Access Journals

Migracijske i etničke teme / Migration and Ethnic Themes

Zoran Milutinović, Getting over Europe: The Construction of Europe in Serbian Culture

Bulić, Jelena

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Prikazi, Migracijske i etničke teme 28 (2012), 1: 97–101100Zoran MilutinovićGetting over Europe: The Construction of Europe in Serbian CultureAmsterdam – New York: Rodopi, 2011, 287 str. Zoran Milutinović napisao je elegan-tnu i nadasve čitku knjigu o srpskim in-telektualcima, piscima i filozofima u raz-doblju između dva svjetska rata, njihovim promišljanjima o Europi, Istoku i Zapa-du, Orijentu i Okcidentu te vlastitoj pozi-ciji u odnosu na te uvijek teško odredive, nestalne i povijesno promjenjive pojmo-ve. Dramatis personae (kako ih je Milu-tinović nazvao u dodatku knjizi s biograf-skim crticama analiziranih autora, koje su korisni dodatak jer je knjiga napisana na engleskome te samim tim namijenje-na /i/ stranim čitateljima) eseja sakuplje-nih u knjizi poznata su imena iz književ-noga, filozofskog i crkvenog svijeta, per-sonae koje polaze od jedine žene Isidore Sekulić i njezina i danas značajnog i čita-nog putopisa Pisma iz Norveške (1914.) te završavaju Ivom Andrićem i Travničkom hronikom (1945.). Eseji, od kojih je većina prethodno objavljena u raznim europskim i američ-kim publikacijama, nose zanimljive na-slove, koji čitatelja uvode u jednako zani-mljive tekstove. Iza naslova eseja o Ras-tku Petroviću »Oh to be a European! What did Rastko Petrović learn in Africa?« (str. 181–204) krije se tekst u kojemu Miluti-nović analizira dvostruki europski identi-tet, koji obuhvaća Europu shvaćenu kao kulturni označitelj i imperijalnu silu, ali i Petrovićev kompleksni odnos prema eu-ropejstvu kao kulturnoj izvedbi, koju je-dino i može naučiti udaljen od centra, u dalekoj Africi. Već u tome najkraćem ese-ju uočljiv je Milutinovićev ležerni i pro-zračni stil, koji dopušta čitatelju umreža-vanje predstavljenih ideja i postavki. To se može pripisati autorovoj privrženosti tra-dicionalnoj tekstualnoj analizi i kontek-stualizaciji unutar najužih intelektualnih krugova kojima su autori pripadali, kao i filozofskim usmjerenjima koja su na njih utjecala. U uvodu koji prethodi kronološko-te-matski podijeljenim poglavljima autor iznosi kontradiktornosti ideje Europe, Eu-rope napretka i Europe nasilja te identifi-cira diskurzivne strategije srpskih devet-naestostoljetnih okcidentalizama i orijen-talizama, kao i njihov ambivalentni odnos prema Osmanskom Carstvu te europskim silama 19. stoljeća. Svi autori koje Milu-tinović analizira na različite načine detek-tiraju anomalije Europe prve polovine 20. stoljeća, počevši od humanističko-kozmo-politskog čitanja Europe Isidore Sekulić i njezina kritičara Jovana Skerlića, kao i njegove kritike nacionalnog romantizma i zalaganja za ono što je poimao kao europ-ske i zapadne vrijednosti, između ostaloga energiju, demokraciju, napredak i moder-nizaciju (str. 73). Milutinović jasno daje naslutiti da ovdje nije riječ o jednoznač-nim viđenjima i filozofskim promišljanji-ma o Europi, nego o proživljenim previru-ćim pitanjima, prije svega osobnim izbori-ma, a tek onda nacionalnima. To je razvid-no iz eseja u kojemu ispituje odnos ve-ćeg broja autora prema slavenstvu, zapa-du i istoku odmah nakon Prvoga svjetskog rata. Među autorima su i poznati geograf Jovan Cvijić, koji daje prednost kultur-noj autentičnosti, te filozof Miloš Djurić, koji promovira ideju panhumanizma i ek-spresionističko okretanje mističnom Isto-ku jer je Europa izgubila duhovnost. Mi-lutinović u istom poglavlju iznosi i jedno originalno čitanje djela Naša kulturna ori-jentacija u današnjoj Europi (1930.) Vla-dimira Dvornikovića dovodeći ga u vezu s današnjim antiglobalističkim diskursom 80-PRIKAZI I RECENZIJE.indd   100 20.5.2012   13:55:39101Prikazi, Migracijske i etničke teme 28 (2012), 1: 97–101(str. 101). Anglofilija Bogdana Popovića, osnivača Srpskoga književnoga glasnika, i njegov poziv na preslikavanje englesko-ga džentlmenskog ponašanja te zalaga-nje Slobodana Jovanovića za »samodisci-plinu, kontrolu, racionalnost i organizira-nost« na razini nacije (str. 129), ali i fran-kofilija Jovana Dučića neki su od pogleda na modernu Europu nastali na iskustvu iz-bivanja iz vlastite zemlje i boravka u stra-noj, o kojima se govori u trećem eseju (str. 119–146). S druge strane ipak pozitivno usmjerenih Dučića i Popovića stoji anti-modernistički kršćanski moralizam Niko-laja Velimirovića usmjeren prema Europi koja je izgubila svoj definirajući element kršćanstvo. U istom eseju u kojemu se go-vori o Velimiroviću kao o »proroku europ-ske propasti« autor piše o djelima Dimitri-ja Mitrinovića, »proroka europske obno-ve«, i njegovu kozmopolitskom amalga-mu iz kojega može proizaći duhovna ob-nova Europe (str. 147–180). Zadnja dva eseja posvećena su Ivi Andriću te njego-vim romanima Na Drini ćuprija (str. 205–224) i Travnička hronika (str. 225–260), iz kojih Milutinović iščitava Andrićev od-nos prema modernizaciji i Europi. Za nje-ga Andrić nije most koji spaja dvije kul-ture, već autor koji kompleksno ispisu-je problematične aspekte modernizacije i Europe, i to pogledom uperenim u vlasti-to dvorište. U epilogu, spretno nazvanom »Barba-rians« (što iz engleske vizure i u balkani-stičkom diskursu o kojemu piše Maria To-dorova mogu biti i sami autori), autor se fokusira na povezujući element svih tema-tiziranih pisaca, njihovo viđenje barbar-stva u vlastitoj slavenskoj i europskoj kul-turi. To je barbarstvo moglo imati pozitiv-ni predznak i predstavljati iskonsku snagu (Sekulić, Crnjanski), biti na razmeđi do-brog divljaka i opasnog urođenika (Petro-vić) ili biti uobičajeni alat u konstrukci-ji Drugoga. O barbarima na Balkanu i eu-ropskome opasnom/unutarnjem/perifer-nom/bliskom Drugome pisali su mnogi (između ostalih Maria Todorova, Andrew Hammond, Vesna Goldsworthy i Ludmila Kostova), dok su rjeđi tekstovi u kojima se taj pogled uzvraća. Kada usto nose zna-kovit i prijeporan naslov u kojemu se Eu-ropa prebolijeva, takva su nam djela po-trebna na hrvatskim i regionalnim knjižar-skim policama, a ne samo u uskim aka-demskim krugovima. Jelena BulićHrvatski institut za povijest, Zagreb80-PRIKAZI I RECENZIJE.indd   101 20.5.2012   13:55:40

Zoran Milutinović, Getting over Europe: The Construction of Europe in Serbian Culture

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Directory of Open Access Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia