U ovom radu izvedena je analiza društvenog proizvoda; nacionalnog dohotka i osobne potrošnje, s posebnim osvrtom na učešće nacionalnog dohotka u društvenom proizvodu, osobne potrošnje u društvenom proizvodu i osobne potrošnje u nacionalnom dohotku. Došlo se do slijedećih rezultata. Društveni proizvod u prvim godinama poslijeratnog razdoblja imao je visoku prosječnu godišnju stopu rasta (8,56% za razdoblje 1952-1961. godine). Stopa rasta neprestano pada, tako za razdoblje 1980-1986. godine iznosi svega 1,14%. Poslije ovih spoznaja jasno je da se to isto događa i nacionalnom dohotku i osobnoj potrošnji. Tako je nacionalni dohodak u razdoblju 1980-1986. godine zabilježio stopu rasta svega 1,04%, a osobna potrošnja 0,17%

Krsto Kero

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Mr. Krsto Kero UDK: 339.4"1952-1986"(497.1)Strucni radFakultet organizacije i informatikeVarazdinOSOBNA POTROSNJA U STRUKTURI NACIONALNOGDOHOTKA U SFRJ OD 1952-1986. GO DINEU ovom radu izvedena je analiza drustvenog proizvoda; nacionalnog dohotka i osobnepotrosnje, s posebnim osvrtom na ucesce nacionalnog dohotka u drustvenom proizvodu,osobne potrosnje u drustvenom proizvodu i osobne potrosnje u nacionalnom dohotku.Doslo se do slijedecili rezultata. Drustveni proizvod u prvim godinama poslijeratnograzdoblja imao je visoku prosjecnu godisnju stopu rasta (8,56% za razdoblje 1952-196l.godine). Stopa rasta neprestano pada, tako za razdoblje 1980-1986. godine iznosi svega1,14%. Poslije ovih spoznaja jasno je da se to isto dogada i nacionalnom dohotku i osobnojpotrosnji. Tako je nacionalni dohodak u razdoblju 1980-1986. godine zabiljeiio stopu rastasvega 1,04%, a osobna potrosnja 0,17%.Osobna potrosnja; nacionalni dohodak.1. UVODProizvodnja neposredno zavrsi 0 potrosn]i. Sve sto se proizvede namijenjeno jeodredenoj potrosn]l iz cega slijedi novi ciklus proizvodnje.Tri su onovne vrste finalne potrosn]e: investicije, opca potrosnla i osobna potroso]a.One se u pravilu mogu rasporediti iz ukupnog drustvenoq proizvoda. Odnosi uraspodjeli ukupnog drustvenoq proizvoda bitan su faktor razvoja i obujma bilo kojegvida potrosn]e. Ona (raspodjela) u stvari konkretizira koncepcijudrustveno-ekonornskoq razvoja zemlje u svakoj njezinoj etapi.2. DRUSTVENI PROIZVOD I NJEGOVA RASPODJELANeposredno poslije rata kod nas je doslo do podrustvllavan]a sredstava zaproizvodnju kako bi se ostvarili uvjeti pravednije raspodjele novostvorene vrijednosti.Trebalo je osigurati stalno poboljsavanja uvjeta zivota radnika i seljaka, razvojzajednlcke potrosn]e te stvaranje akmulativne sposobnosti privrede za investiranjeu osnovne i obrtne fondove. U svakoj fazi razvoja drustvo mora odrediti odnosizmedu neproizvodne potrosnjs i akumulacije. Time ce se definirati obujam i temporasta osobne potrosn]e. Ona drustvena zajednica, koja je u rnoqucnosti anqazirativeca akumulativna sredstva, ima uvjete za brzi ekonomski i drustvenl razvoj. Udrustvenorn proizvodu najvecu stavku Cini osobna potrosn]a. Veoma je znacalno73Krsto K. Osobna potrosnla u strukturinacionalnog dohotkaZbornik radova (1989), 13pravilno naznaciti granice izmedu sredstava koja 6e sluzltl zadovoljavanju osobnihpotreba i sredstava koja 6e se koristiti za zadovoljavanje op6ih ili zajednicklh potreba.Poqresno postavljeni odnosi mogu dovesti do poreme6aja toka ukupne drustvenereprodukcije i do strukturnih poreme6aja u razvoju privrede. Preveliko oqranlcavan]eosobne potrosnje moze imati za posljedicu usporavanje rasta proizvodnosti rada,odnosno usporavanje privrednog rasta u cjelini. Zato se u raspodjeli drustvenoqproizvoda mora neprestano voditi racuna da se u odnosima izmedu akumulacije ipotrosn]e stimulira pove6anje proizvodnosti rada. Pitanje je kako do6i do optimalnogodnosa izmedu tih kategorija. Ekonomska nauka za sada nema rjesen]a. Ne postojiop6i model rjesen]a odnosa potrosnja - akumulacija. Taj odnos je rezultat konkretnihuvjeta u nekoj zemlji, odnosno prioritetnih zadataka u razvoju nacionalne ekonomije,a jedan od najvaznljlh uvjeta za taj odnos je nivo privrednog razvoja zemlje.Podaci 0 drustvenom proizvodu nalaze se u tabeli 2, kolona 2 izrazeno u milijunimadinara, a po cijenama iz 1972. godine. Dinamika drustvenoq proizvoda rnoze sevidjeti u tabeli 2, koloni 5. ad 1952. g. drustvenl proizvod neprestano raste. Zarazdoblje od 1952.g. do 19S1.g. prosjecna godisnja stopa rasta iznosila je 6,65%.U tabeli 1, koloni 2, rnoze se promatrati kretanje drustvenoq proizvoda pomo6uprosjecnih veriznih indeksa.Tabela 1. Prosiecnl verlfni indeksi drustvenoq proizvoda nacionalnog dohotka i osobne potrosn]eGDP GND GoP'2 3 41,0856 1,0848 1,06941,0688 1,0680 1,06931,0518 1,0511 1,04091,0114 1,0104 1,00171,0665 1,0657 1,05771,0581 1,0573 1,0498Godina1952-19611962-19711972-19811980-19861952-19811952-1986Napomena: tabela je formirana na temelju podataka koji se nalaze u tabeli 2 i 3.Za razdoblje od 1952-1961.g. drustveni proizvod pove6avao se prosjecno godisnjeG - prosjecni verizni indeksDP - drustveni proizvodND - nacionalni dohodakDP - osobna potrosnlaOP - osobna potrosnja74Krsto K. Osobna potrosn]a u strukturinacionalnog dohotkaZbornik radova (1989), 13po stopi od 8,56%. Vec u sljjedecern desetljecu ona je nesto manja i iznosi 6,88%,a u trecem svega 5,18%. Za razdoblje 1980-1986.g. rast drustvenoq proizvodadrastlcno je pao, a prosjecna qodisnja stopa rasta iznosi svega 1,14%.3. OSOBNA POTROSNJA KAO KATEGORIJA NACIONALNOGDOHOTKA, ODNOSNO DRUSTVENOG PPROIZVODAU tabeli 2 rnoze se promatrati kretanje drustvenoq proizvoda, nacionalnog dohotkai osobne potrosnje za period 1952-1981.g. Iznosi su dani u stalnim cijenama kakobi se mogla izvesti realna analiza. Isto tako mogu se vidjeti razllcltl odnosi izmedusvih kategorija. Tako se u koloni 8 moze vidjeti ucesce nacionalnog dohotka udrustvenorn proizvodu za svaku godinu cijele vremenske serije. U 1952.g. nacionalnidohodak iznosio je 91,57% drustvenoq proizvoda. S vremenom one je minimalnoopadalo, odnosno za prvo desetljece to iznosi 0,58 poena iIi prosjecno qodisn]e0,07%. U slijedecem desett[ecu tj. za 1962-1971.g. ucesce biljezi pad za 0,64 poena,odnosno qodlsn]e 0,08%, a za period 1972-1981. godine za 0,55 poena ili prosjscnoqodisnle 0,07%. Za cijelo razdoblje ucesce nacionalnog dohotka u drustvenornproizvodu opalo je za 2,06 poena ili prosjecno qodisn]e 0,08%.Prosjecnl verizni indeksi iz kojih je dobivena prosjecna qodisnja stopa nalaze se utabeli 4.U tabeli 2, koloni 9 nalaze se podaci 0 ucescu osobne potrosnie u drustvenornproizvodu. Prlrnjecu]e se da je one od pocetka vremenske serije do samoga krajapadalo s malim oscilacijama.Interesantno je primijetiti kako je ovo uce13ceveoma visoko 1952.g. (64, 65%), dabi vec iduce godine palo na svega 55,90%. Slicna situacija se ponovila 1956.g.(ucesce 60,10%) da bi 1957.g. doslo do pada na 55,80%. Ostali elanov! vremenskogniza nisu imali znacajnljlh odstupanja.Ako se izvede analogna analiza kolone 9, tabele 2 kao, sto je vec izvedeno za kolonu8 iste tabele, dobit ce se slljedeci rezultati. Za prvo desetljece. tj. 1952-1961.g.ucesce osobne potrosnje u drustvenorn proizvodu palo je ukupno 8,15 poena iliprosjecno godisnje 1,49%. Uce13ceosobne potrosnle za period 1962- 1971.g, tj. zadrugo desetljece, ostalo je gotovo na istom nivou, odnosno 1971.g. u odnosu na1962. godinu poraslo je za 0,20 poena. Ako se izracuna prosjecna godisnja stopa,dobije se podatak 0 prosjecnom qodlsnjern rastu za 0,04%. Ovim se rnoze potvrditigornja konstatacija, tj. da se ucesce osobne potrosnje u drustvenorn proizvodu nijemijenjalo u ovom periodu.Za razdoblje 1972-1981.g. ucesce je ukupno palo 5,01 poen i1iprosjecno qodlsn]e1,04%.U tabeli 3. nalazi se nastavak tabele 2.22 Tabela 3. posebno je formirana zbog toga sto je u osobnoj potrosn]l ukljucenapotrosnla stranih turista.75Krsto K. Osobna potrosnia u strukturi Zbornik radova (1989), 13nacionalnog dohotkaU koloni 9, tabele 3. rnoze se vidjeti da je 1980.g. ucesce osobne potrosnle udrustvenorn proizvodu iznosilo 52,36%, a 1986.g. 49,41%. Dakle, ucesce je i daljepadalo, odnosno palo je za 2,95 poena ili prosjecno godisnje za 0,96%.TabeJa 2. PregJed drustvenoq proizvoda, nacionalnog dohotka i osobne potrosn]e SFRJ umilijunima dinara po cijenama 1972. g.Godina Drustv. Nacion. Osobna Lancani indeksi UceS6eproizvod dohod. petros". DP NO OP NDuDP OPuDP OPuND2 3 4 5 6 7 8 9 101952. 59743 54704 38624 91,57 64,65 70,611953. 69235 6367Q 38702 115,89 116,40 100,20 91,97 55,90 60,781954. 71424 65585 41140 103,16 103,00 106,30 91,82 54,60 62,731955. 81087 74492 45571 113,53 113,58 110,77 91,87 56,20 61,181956. 76996 70479 46275 94,95 94,61 101,54 91,54 60,10 65,661957. 92781 85099 51772 120,50 120,74 111,88 91,72 55,80 60,841958. 94527 86384 54258 101,88 101,51 104,80 91,39 57,40 62,811959. 109909 100501 59571 116,27 116,34 109,79 91,44 54,20 59,271960. 118283 107764 65833 107,62 107,23 110,51 91,11 55,66 61,091961. 125086 113810 70674 105,75 105,61 107,35 90,99 56,5 60,101962. 129383 117406 71678 103,44 103,16 101,42 90,74 55,40 61,051963. 145026 131470 78749 112,09 111,98 109,86 90,65 54,30 59,901964 161607 146471 87914 111,43 111,41 111,64 90,63 54,40 60,021965. 164658 148911 93196 101,89 101,67 106,01 90,44 56,60 62,591966. 177511 160683 94791 107,81 107,91 101,71 90,52 53,40 58,991967. 181520 164183 101288 102,26 102,18 106,85 90,45 55,80 61,691968. 188173 169985 104624 103,67 103,53 103,29 90,33 55,60 61,691969. 206339 186409 112042 109,65 109,66 107,09 90,34 54,30 60,111970. 217947 196554 120960 105,63 105,44 107,96 90,18 55,50 61,541971. 235540 212210 130960 108,07 107,97 108,28 90,10 55,60 61,721972. 245547 221131 137025 104,25 104,20 104,63 90,06 55,80 61,971973. 257684 231986 140695 104,94 104,91 102,68 90,03 54,60 60,65197ft 2,'9680 251385 151030 108,54 108,36 107,35 89,88 54,00 60,0878Krsto K. Osobna potrosnja u strukturi Zbornik radova (1989), 13nacionalnog dohotkanastavak tabele 2.1975. 289893 260531 156174 103,65 103,64 103,41 89,87 53,87 59,941976. 301191 270593 163097 103,90 103,86 104,43 89,87 54,15 60,271977. 325321 292130 174595 108,01 107,96 107,05 89,80 53,67 59,771978. 347799 311999 186737 106,91 106,80 106,95 89,71 53,69 59,851979. 372317 334214 197101 107,05 107,12 105,55 89,77 52,94 58,971980. 380864 341620 198481 102,30 102,22 100,70 89,70 52,11 58,101981. 386851 346252 196496 101,57 101,36 99,00 89,51 50,79 56,75Izvor: Studije, analize i prikazi, Ucna potrosnja stanovnistva Jugoslavije 1952-1981, Beograd1983.g. str.16-17.* SGJ 1988.g. str. 167.Prosjecna godisnje stopa pad a ucesca osobne potrosn]e u drustvenorn proizvoduza razdoblje 1952-1981.g. iznosi 0,83%, a za 1952-1986.g. 0,79%.Prosjecni verizni indeksi iz kojih je izracunata prosjecna godisnja stopa nalaze se utabeli 4.Tabela 3. Pregled drustvenoq proizvoda, nacionalnog dohotka i osobnee potrosnje SFRJ umilijunima dinara po cijenama 1972. g.Godina Drustv, Nacion. Osobna Lancani indeksi U ucesceproizvod dohod. petros. OP NO OP NOuDP OPuOP OPuND2 3 4 5 6 7 8 9 101980. 380864 341620 199431 89,70 52,36 58,381981. 386371 346252 197546 101,45 101,36 99,05 89,62 51,13 57,051982. 388174 348061 197505 101,47 100,52 99,93 89,67 50,85 56,721983. 384265 343867 194905 98,99 98,80 98,73 89,49 50,72 56,681984. 391836 349777 193048 101,97 101,72 99,05 89,27 49,27 55,191985. 393742 351131 192976 100,49 100,39 99,96 89,18 49,01 54,961986. 407748 363532 201465 103,58 103,53 104,40 89,16 49,41 55,42Izvor: SGJ 1988, str. 93, 167. i 96.* Ukljucena i potrosnja stranih turista77Krsto K. Osobna potrosnja u strukturinacionalnog dohotkaZbornik radova (1989), 13Pregled ucesca osobne potrosnje u nacionalnom dohotku nalazi se u tabelama 2.i 3. u koloni 10. Ono je u 1952.g. iznosilo 70,61 %. Za ovaj podatak rnoze se reelda je nekakav ekstrem u odnosu na ostale podatke vremenske serije 1952-1986.g.Ucesce osobne potrosnje u nacionalnom dohotku za sve ostale godine kre6e seizmedu 62,73% kao najve6e vrijednosti i 54,96% kao najmanje. Iz ovoga se rnozeizvuci generalni zakljucak da je ucesce osobne potrosnje u nacionalnom dohotkuimalo tendenciju pad a za cijelo promatrano razdoblje. To se rnoze vidjeti iz podatakakoji se nalaze u tabell 4, koloni4, a u nastavku 6e se to detaljnije pokazati. Ako sevremenska serija razbije u jedanke periode, onda se iz tabele 2. dobiju tri jednakegrupe po deset godina. U prvoj grupi moze se vidjeti da je ucosce osobne potrosn]eu nacionalnom dohotku palo za 8,51 poena ili prosjecno godisnje po stopi od 1,42%.Tabela 4. Prosjecni verifnl indeksi ucesca nacionalnog dohotka u drustvenorn proizvodu, osobnepotrosnje u nacionalnom dohotku i osobne potrosn]e u drustvenorn proizvodu u SFRJ1952-1986. g.Godina1952-1961.GND u DP Gap u DP Gap u ND2 3 40,99929 0,98514 0,985830,99921 1,00040 1,001210,99932 0,98960 0,990270,99899 0,99038 0,991371962-1971.1972-1981.1980-1986.1952-1981. 0,999220,999220,991710,992120,992490,992901952-1986.Napomena: ovi su padaci dobiveni iz tabele 2. i 3.Drugo desetlje6e karakterizira minimalan porast ucesca osobne potrosn]e unacionalnom dohotku, pa se rnoze reel da je ono poraslo u tom periodu za 0,67poena ili prosjecno godisnje po stopi od 0,12%.U tre6em desetljecu dogodio se poprilican pad ucesca osobne potrosnje unacionalnom dohotku, i to za 5,22 poena ili prosjecno qodlsn]e 0,97%.Cetvrto razdoblje, koje se rnoze vidjeti u tabeli 3. koloni 10, clni cetvrtu grupu tabele4, (kolonu 4). U tom razdoblju moze se zakljuciti da je ucesce palo za 2,96 poenaili prosjecno qodisn]e 0,86%.78Krsto K. Osobna potrosnja u strukturinacionalnog dohotkaZbornik radova (1989), 13Maze se pokazati [os jedna interesantna usporedba. Ucesce osobne potrosnje unacionalnom dohotku ukupno je palo ad 1952-1986.g. za 15,19 poena ili prosjecnogodisnje 0,71%.4. ZAKUUCAKOsnovna kretanja poslijeratnog drustveno-ekonornskoq razvoja nase zemlje i osobnepotrosn]e u njemu, mogu se uoclti iz podataka a kretanju osnovnih kategorija:drustvenoq proizvoda, nacionalnog dohotka i osobne potrosn]e, pracenjern ianalizom njihovih promjena i medusobnih odnosa.Iz prikazanih podataka jasno je vidljiv neprestani rast drustvenoq proizvoda, medutimstopa rasta sigurnim tempom pada, tj. ovaj rast je sve sporiji (ad 8,56% u pocetnornpromatranom razdoblju stopa rasta na kraju pada na 1,14%).Doduse za oceklvati je da pocetna visoka stopa rasta u kontekstu nasihdrustveno-ekonornsklh kretanja nije bila odrzlva na duze vremensko razdoblje,medutim je zabrinjavajucl nizak nivo na koji je pala u razdoblju 1980-1986.g.Sllcna kretanja pokazuju i razvoj nacionalnog dohotka: sve sporiji porast od1952-1981.g, a nakon toga drastican pad stope rasta. Konkretno, stopa rasta urazdoblju 1952-1961.g. ad 8,48% pada na svega 1,04% u razdoblju 1980-1986.g.U prvih 20 godina promatranog razdoblja, tj. ad 1952-1971.g, kada je stopa rastadrustvenoq proizvoda i nacionalnog dohotka bivala sve manja, tempo rasta osobnepotrosnje bio je uglavnom stabilan - prosjecna stopa iznosila je za prvo desetljece6,94%, za drugo promatrano desenjece 6,93%.Medutim, u razdoblju 1972-1981.g. prosjecna stopa rasta osobne potrosn]e pada na4,09%. Promatrajuci poiedinacno godine (verlzne indekse) ad 1980-1985.g. osobnapotrosnja lagano pada iz godine u godinu, da bi 1986. godine u odnosu na 1985.g.porasla za 4,40%.Buducl da se raspolozlvl statistlckl podaci ad 1980. godine pa nadalje za osobnupotrosnju iskazuju zajedno s potrosnjorn stranih turista, proizlazi da je osobnapotrosn]a stanovnlstva SFRJ u konstantnom padu, i to snaznlje nego podacipokazuju.8to se tice ucesca nacionalnog dohotka u drustvenorn proizvodu vidi se da je anapadalo za cijelo vremensko razdoblje 1952-1986.g. U tom vremenu prosjecnagodisnja stopa pada iznosi 0,788%. Promatrajuci stopu pada po razdobljima addeset godina maze se uociti da je za 1952-1961.g. iznosila 0,071% za 1962- 1971.g.0,079% za 1972-1981.g. 0,068% i za posljednje razdoblje biljezi najvecu stopu pada,i to 0,101%.Ucesce osobne potrosn]e u drustvenorn proizvodu takoder biljezi pad u cijelomrazdoblju (1952-1986.g.) izuzev u periodu 1962-1971.g. U tom desetljecu blljezl cak79Krsto K. Osobna potrosnja u strukturinacionalnog dohotkaZbornik radova (1989), 13i prosjecnl godisnji rast od 0,04%. Ucesce osobne potrosnie u nacionalnom dohotkugotovo je indentlcno ucescu osobne potrosnje u drustvenorn proizvodu. Dozlvjeloje prosjecni qodisn]! parast jedino u razdoblju 1962-1971.g, i to za 0,121%.LITERATURAAntunov, I.: Turi~am i ekonomska teorija, Zagreb, 1985.Grupa autora: Aktuelni problerni privrednog razvoja i privrednog sistema Jugoslavije,Ekonomski institut Zagreb, 1971.SZS: Statisticki godisnjak 1988.g.,Beograd, 1988.SZS: Studije analize i prikazi III, Licna potrosnja stanovnistva Jugoslavije 1952-1981.,Beograd, 1983.Primljeno: 1989-09-29Kero K. Personal consumation in the structure of national income in SFRJ from 1952 -1986 yearSummaryIn this work is represented the analyses of natoinal products, national income and personalconsumation, with an special look back on the participation of national income in socialproduct, personal consumation in social product and personal consumption in nationalincome. It resulted in following facts. The social product in the first years of the after warperiod had the high aproximate year rate of rising (8,56% for the period 1952-1961 year).The rate of rising was constantly deacreasing so that, for the period of 1980-1986 year ithad only 1,14%. After such recognition it is obvious that the same thing appears in thenational income and in peronal consunation. So the national income in the period1980-1986year denoted the rate of rising only 1,04%, and personal consumption 0,17%.80

OSOBNA POTROŠNJA U STRUKTURI NACIONALNOG DOHOTKA U SFRJ OD 1952-1986. GODINE

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia