Naslovi magistarskih radova mogu predstavljati problem koji se može i treba analizirati s vise motrišta. Duljina naslova jedan je od aspekata s kojeg se pristupa analizi naslova. Ovaj rad sadrži jednu takvu analizu u kojoj je obuhvaćen 301 naslov magistarskih radova iz područja informacijskih znanosti

Milorad Bojanić

Miroslav Žugaj

Tomislav Kosić

Žugaj, Miroslav

Bojanić, Milorad

Kosić, Tomislav

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Dr. Miroslav ZugajDr. Milorad BojanicFakultet organizacije i informatikeVarazdinUDK:002Znanstveni radMr. Tomislav Kosic"Hrvatska tiskara" ZagrebANALIZA NASLOVA MAGISTARSKIH RADOVA IZ PODRUCJAINFORMACIJSKIH ZNANOSTI--- ~ ------------Naslovi magistarskih radova mogu predstavljati problem koji se moie i trebaanalizirati s vise motrista. Duljina naslova jedan je od aspekata s kojeg se pristupa analizinaslova. Ovaj rad sadrii jednu takvu analiiu u kojoj je obuhvacen 301 naslov magistarskinradova iz podrucja informacijskin znanosti.Naslov; duljina; analiza; statistika; ekonometrija.I.Svako pisano djelo, kao sto je roman, novela, esej, novinski clanak, strucni rad,znanstveni rad i dr., mora imati naslov. Zato njega nalazimo u knjigama, casopisima,projektima, elaboratima, raspravama, kritikama, polemikama, prikazima, recenzijama,referatima, tezama i s1.Upravo iz navedenih razloga uloga naslova vrlo je znacajna i trebaje razlikovati od djela do djela. Tako se npr. naslov u stampi, radiju i televiziji razlikujeod naslova casopisnih clanaka, novela ili strucnih i znanstvenih clanaka. Funkcija naslovau stampi, na radiju i televiziji je da informira i ukaze na temu i sadrzaj napisanog, davrednuje, zauzme sud i ocijeni predmet informacije, te da doprinese grafickom izgledulista pomocu velicine i oblika slova i preloma.' Za raliku ad ovih naslova, nasloviknjizevnih djela imaju i druge funkcije koje u velikoj mjeri ovise a trzistu, odnosno 0... Leksikon novinarstva, str. 176.263Zugaj M., Bojanic M., Kosic T. Analiza naslova magistar-skih radova iz podrucja informacijskih znanostiZbornik radova (1991), 15citalalackoj publici kojoj su ta djela namijenjena, Naslovi znanstvenih i strucnih radovatrebaju prvenstveno ukazivati na temu, odnosno naslov rcproducira temu.Naslov cini skup elemenata koji karakteriziraju djelo u pogledu njegovog sadrzaja.On je rijec ili recenica koja se nalazi na pocetku, prvoj odnosno naslovnoj stranici djela,te tako odreduje ili oznacava njegov sadrZaj. Naslovom autor artikulira svoju sintetskusnagu, njime on najsazetije prezentira svoj pisani rad. On je "najocevidniji i najcitanijidio" pisanog rada? Naslov je u biti "ogledalo ili izlog" djela, on daje osnovne informacijeo tome da li djelo cttat: ili ne, i da li je ono iz kruga citateljeva interesa i potreba.Elementi naslova su rijeci. To su imenice, pridjevi, zamjenice, brojevi, glagoli,prilozi, prijedlozi i veznici. Njihova medusobna povezanost, vrsta i broj cini naslovpisanog rada konzistentnim, razumljivim, nedvosmislenim i prihvatljivim s obzirom natemu koja je predmet obrade.Tema je u najuzem smislu rijeci predmet naslova. U odnosu na temu, naslovodrazava organski dio problema, ali u isto vrijeme suzava, fiksira problematiku, redovitoupucuje na temu i izravno je najsazetije izrazava.3Zadaca je naslova da na jednostavan i pristupacan nacin izrazi sadrzaj teme, pricernu je ne smije "slijepo" kopirati. Upravo iz tih razloga nastaje, prilikom pisanja nekogdjela, problem odabira sadrzajnog i valjanog naslova. Ovaj problem posebno se potencirau slucajevima kada se radi 0 znastvenim i strucnim djelima. Kod ovih radova naslovi nesmiju biti pretenciozni, a niti hvalisavi. Generalno uzevsi, kako to B. P. Vajnberg kaze:"Naslov djela je haljina, prema kojojse to djelo docekuje. Prema haljini se docekuje,prema pameti ispracuje," Pamet je u ovom slucaju, prirodno, sarno sadrzaj djela.4Davanje prikladnog nasiova nekom djelu ne predstavlja nimalo lagan posao. Kadase daje naslov, mora se voditi briga 0 njegovoj konciznosti, preciznosti, izrazajnosti. Ontreba, kako je to vec naznaceno, da u preciznom i sazetom obliku "...odrazava i izrazavasto adekvatnije i potpunije sadrzinu i predmet djela."S Smatra se da valja izbjegavatirazvucene, neodredene i banalne naslove. Cesto se, da bi se izbjegli predugi naslovi,koristi uz naslov i podnaslov. Nedvojbeno je da odredivanje nasIova, u mnogimslucajevima, prolazi niz preobrazbi i oblika kako bi se doslo do njegovog konacnogoblika. Za naslov se, na koncu, uzima ona varijanta koju se smatra najprikladnijim inajipresivnijom. Iz ovih razloga ponekad se naslov odreduje na zavrsetku pisanja rada.U tijeku izrade rada u takvim slucajevima koristi se radni naslov.2 Silobrcic, V.: Znanstveno djelo, str. 29.3 Salitrezic, T., Zugaj, M.: Uvod u znanstvenoistrazivalacki rad, str. 277.4 Rajnberg, S. A: Metodika i tehnika naucnog rada, str. 88-89.5 Samic, M.: Kako nastaje naucno djelo, str. 76.264Zugaj M., Bojanit M., Kosit T. Analiza naslova magistar-skih radova iz podrucja informacijskih znanostiZbornik radova (1991), 15II.Naslovi se mogu podijeliti u zavisnosti 0 vrsti rada (djela ili teme) i prema mjestuna kojem se on nalazi u djelu. Prema vrsti rada, djela ili teme razlikuju se naslovibeletristickih (umjetnickih) djela, znanstvenih i strucnih radova, publicistickih radova,poslovnih radova i radova priznanja. Po mjestu na kojem se naslov u radu nalazi on jeili glavni ili sporedni. Svako djelo ima jedan glavni naslov, a moze imati vise sporednihnaslova. Medu sporedne naslove ubrajaju se: naslov na koricama, hrptu, omotu, nadtekstom, prednji i unutarnji naslov, tekuci ili zivi naslov, uporedni naslov, skupni naslovi podnaslov.?Poseban interes, s motrista ovog rada, ima podjela s obziram na vrstu djela, i to onakoja govori 0 radovima priznanja, U radove priznanja prvenstveno se ubraja magistarskirad, doktorska dizertacija i habilitacijski rad. No, u ovu skupinu pripadaju jos i radovikoji u ~ravilu nemaju izgled knjige, kao sto su seminarski rad, diplomski rad i kritickiprikaz.Za magistarski rad moze se reci da predstavlja obradu odredene teme na originalannacin uz primjenu znanstvenih metoda i postupaka. U Zakonu 0 znansrvenoistrazivackojdjelatnosti Republike Hrvatske iz 1986. godine navodi se da u magistarskom radu kanditatsamostalno obraduje, uz pomoc mentora, zadanu ternu iz onog znanstvenog podrucja iznanstvene discipline u kojoj se znanstveno osposobljava. Kandidat je duzan daodgovarajucom znanstvenom metodom u radu sustavno izlozi rezultate svog znanstvenogistrazivanja.8 Magistarskim radom kandidat dokazuje sposobnost zaznanstvenoistrazivacki rad, a izraduje ga u zavrsnoj fazi postdiplomskog studija.III.Smatra se da naslov treba biti kratak, ali ne prekratak, no, ne smije biti ni predug.Za naslove radova priznanja valja kazati da moraju biti specificni, informativni i stosadrzajniji, Konciznost, preciznost i izrazitost odlika su dobra dimenzioniranog naslova.Naslovi koji mogu citaoca dovesti na stranputicu i u obmanu, obicno su razvuceni,neodredeni i banalni. 96 Milovanovic, M.: Pisanje, urdivanje i stampanje, str. 122-123.7 Zugaj, M.: Osnove znanstvenog i strucnog rada, str. 340.8 : Zakon a znanstvenoistrazivackoj djelatnosti, cl. 78.9 Samic, M.: Kako nastaje naucno djelo, str. 76.265Zugaj M., Bojanic M., Kosic T. Analiza naslova magistar-skih radova iz podrueja informacijskih znanostiZbornik radova (1991), 15Kako bi se izbjegli predugi naslovi, koriste se podnaslovi, odnosno dugi naslovi se"prelorne", i to tako da se, u pravilu, u zagradu stave pobliza objasnjenja. Tako podnaslovpostaje pomocno sredstvo za preciziranje teme.Treba izbjegavati i prekratke naslove. Oni izrazavaju predmet istrazivanja previseuopceno i kao takvi nisu prikladni za magistarske radove i doktorske disertacije. Unaslovu ne smiju se upotrebljavati skracenice, formule, zasticeni nazivi, a ni zargon.Odredujuci formulaciju naslova i njegovu duljinu autor pokazuje svoju spretnost iupucenost u temu. 0 djelu ne valja uvijek suditi na os no vi naslova. Prilikom formulacijenaslova treba ipak voditi brigu 0 temi, ali ce se njezin sadrzaj spoznati tek cjelovitimproucavanjem djela. Ne postoji autorsko pravo na naslove. U interesu je svakoga autorada izbjegava plagiranje, falsificiranje i ponavljanje naslova. "Ako netko ne moze da izmislinovi originalni naslov, taj ce jos manje moci da da novu sadrZinu."lOIV.Istrazivanje duljine naslova magistarskih radova, izvedeno za potrebe ovog rada,temeljno je na strucnom radu B. Podunavac- Skvorc pod naslovom " Biblografijamagistarskih radova iz podrucja bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanostiobranjenih na Sveucilistu u Zagrebu: 1966-1981." Rad je objavljen u casopisuInformatologia Yugoslavica 13 (1-4) 21-54 (1981). Ova Bibliografija obuhvaca razdobljeod 1966-1981. godine i sadrzi ukupno 301 jedinicu na jeziku originala i engleskom. Kaooriginalni jezici javljaju se: hrvatski ili srpski jezik (187 jedinica), srpskohrvatski (103jedinice), slovenski (7 jedinica), makedonski (2 jedinice) i engleski jezik (2 jedinice).Naziv pojedinog jezika uzet je iz spomenute Bibliografije. Iz nje je i vidljivo da objejedinice na engleskom jeziku (jeziku originala) imaju preveden naslov i sazetak nahrvatski ili srpski jezik.Istrazivanje je izvedeno s ciljem da se analizira duljina naslova magistarskih radovas danasnjeg podrucja informacijskih znanosti. Prilikom analize nije se ulazilo usmislenost, konciznost, preciznost i izrazitost naslova. Naslov magistarskog radaodreduje se na osnovi ideje i prijedloga kandidata, korekcija, sugestija i suglasnostimentora.Konacan naslov odreduje, odobrava, i potvrduje Znantveno-nastavno vijecepostdiplomskog studija, odnosno Znanstveno-nastavno vijece fakultata na kojem seizraduje i brani magistarski rad. U ovom slucaju, rijec je bila 0 interfakultetskom studijuSveucilista u Zagrebu. Radovi nisu citani niti na bilo koji drugi nacin analizirani, vec10 Saric, M.: Opsti principi naucnog rada, str. 50.266Zugaj M., Bojanic M., Kosic T. Analiza naslova magis tar-skih radova iz podrucja informacijskih znanostiZbornik radova (1991), 15samo s gledista broja rijeci u naslovu. Isto tako, nije se izvela analiza upotrijebljenihrijeci, tj. elemenata naslova, sto u svakorn slucaju moze za neko drugo istrazivanjeprestavljati interesantnu temu.Rezultati istrazivanja u pogledu duljine naslova magistarskih radova dati su uslijedecoj tablici i grafikonu. Uz apsolutne frekvencije date su i relativne frekvencije (upostotku), te kurnulativni nizovi po apsolutnim i relativnim frekvencijama. Grupiranjenaslova magistarskih radova izvedeno je u razrede jednakih velicina (i=3).Naslovi magistarskin radova prema broju rijeci od 1966. do 1981. godineBrojBrojKumulativni nizrijeci u Postotaknaslovu naslova fr "manje od" "vise od"radafikfi kfr kfi kfr1 2 3 4 5 6 72-4 22 7,31 22 7,31 301 100,005-7 74 24,58 96I31,89 279 92,698-10 91 30,23 187 62,12 205 68,1111-13 60 19,93 247 82,05 114 37,8814-16 22 7,31 269 89,36 54 17,9517-19 16 5,33 285 94,69 32 10,6420-22 10 3,32 295 98,01 16 5,3123-25 4 1,33 299 99,34 6 1,9926-28 2 0,66 301 100,00 2 0,66Ukupno: 301 100,00Napomena: - kfi = kumulativna apsolutna frekvencija- kfr = kumulativna relativna frekvencija267Zugaj M., Bojanic M., Kosic T. Analiza naslova magistar-skih radova iz podrucja informacijskih znanosti--------------------------------Zbornik radova (1991), 15BROJ NA SLOVA7585807055605550453530252015iOo2 • 7 10 13 16BRO) RIJEC!!19 22 25 28NASLOVI MAGISTARSKIH RADOVA PRE"'A BRO)U RUECi268Zugaj M., Bojanic M., Kosic T. Analiza naslova magistar-skih radova iz podrucja informacijskih znanostiZbornik radova (1991), 15Pogled na tabelu i grafikon upucuje na konstataciju da najveci broj naslovamagistarskih radova, njih 91 Hi 30,23%, ima izmedu 8 i 10 rijeci. Znacajan je i brojnaslova s 5-7 rijeci, odnosno 11-13 rijeci. Izmedu 5 i 13 rijeci ima, prema tome, 225naslova, sto cini 74,74% od ukupnog broja naslova. Vrijedno je zapaziti da 82,05%naslova ima 13 ili manje rijeci (kol. 5), odnosno da svega 17,95% naslova ima 14 ili viserijeci (kol. 7).Detaijna statisticka analiza broja naslova r =rr Pnr "'C'lC' up n bljen DrC" rijeci In (y -- 0,0(-)a cijent varijacije n,05nt: (V - 4'"' 05,. Ocit J cis J&znacajnu varijaciju, sto upucuje na cinjenicu da postoje velike razlike u broju njeci kocanaliziranih naslova. Na osnovi medijalne vrijednosti (M= 9,80) moze se reci da 50%naslova ima manje od 9 rijeci, dok 50% naslova ima vise od 9 rijeci. Ne iskljucuje semogucnost da neki od naslova ima vise od 9 rijeci.ll Modalna vrijednost pokazuje da jenajveci broj naslova s 9 rijeci (Mo= 9,06). Na osnovu kvartilnih vrijednosti treba kazatida 50% naslova ima od 7-13 rijeci (Ql=7,61; Q3=12,94; IQ=5,78; VQ=0,2876). Isto takokvartilne vrijednosti pokazuju slijede6e: 25% naslova ima izmedu dvije i sedam rijeci,25% naslova izmedu sedam i deset rijeci, 25% naslova izmedu 10 i 13 rijeci, a 25% radovasadrzi izmedu 13 i 28 rijeci.Statisticka analiza pokazuje nadalje da se radi 0 distribuciji naslova koja jepozitivno asimetricna (a3=1,0053) i ima siljasti vrh (a4=4,0609). Ove dvije izracunatekarakteristike, a na sto upucuje i grafikon, ukazuju na odredenu grupoidnost naslovaprema broju rijeci, ali i statisticki znacajnu asimetriju. Ocito je da odredeni manji brojnaslova ima, moglo bi se slobodno reci, i pretjerano velik broj rijeci (raspon varijacijeR=26 rijeci).v.Za distribuciju naslova prema broju rijeci moguce je izvesti i ekonometrijskuanalizu pomocu Lorenzove krivulje, te tako doci do indeksa koncentracije i tockemaksimalne nejednakosti. Provedena analiza pokazuje da se postotak ad ukupnog brojanaslova magistarskih radova, maze Iracunati izgladenom Lorenzovom krivuljom oblika:/'\Yi=0,6370xr+ 0,3284 Xi + 0,0058It Tocnim brojenjem ustanovljeno je da se radi 0 24 naslova,269Zugaj M., Bojanic M., Kosit T. Analiza naslova magistar-skih ra~ova iz podrucja informaeijskih znanosti------~---------------------------------------Zbornik radova (1991), 15Na temelju ove Lorenzove krivulje koristeniem parametara "a" "b" i "c" teodgovarajuce iormule,12 dolazi se do indeksa koncentracije K=0,235: Ovaj incteksukazuje da distribuciju naslova prema broju rijeci karakterizra slaba koncentracija.Maksimum relativne nejednakosti ova distribucija postize u tocci (0,53; 0,36), tj. u toccimaksimalne nejednakosti. avo drugim rijecima znaci da 53% naslova nasi 36% ukupnogbroja rijec], koristenih u 301 magistarskom radu. Proracun pokazuje da 301 naslov(magistarski rad) ima koristeno ukupno 3027 rijeci. Nadalje, na osnovi tocke maksimalnenejednakosti, slijedi da 160 naslova ima koristeno 1090 rijeci, odnosno da 141 naslov imakoristeno 1937 rijeci.Kod analiziranog 301 nas'ova magistarskih ra dova raspan rijeci u naslovu kretao seid dvije do dvadesetosam rijeci, Tri naslova ima.. su sarr.o dvije rijeci. To su ovi naslovi:- Pedagoska dokumentacija,- Patentne informacije i- Standardizacija pragramiranja.Najdulji naslov imo je dvadesetosam rijeci, a glasio je: Bibliotecna grada knjizniceCentra za usmjereno obrazovanje "Braca Ribar" 1 Osije] u i njena uloga u ostvarivan;uodgojno- obrazovnih i kulturnih zadataka u proslosn uanas i u ru,re, nom razdoblju.U pogledu broja rijeci, u nasl )VU, sto se tict' znanst enih istr 1" '11radova, literaturapre porqca "... da nas ov clan ka znastvenoistrazivac xog karakte-r im otprilike tri do des '1rijeci".13 M) ~ t . "j' C' i' . pi i j', . c' 1" u naslonaicesce na C < iii r cur" ,,1 v' j <;1 n (f r [e . 401ablr nJG 'ul " imphci idgo l r, r r UVIJe P t oljn ) (<>t1< nas 'ovisuvise uopcave; te 1 nas OVl, cesto zamarai citaoca i z: -nagljuju muVI.U zakljucnim razmatranjima naznacimo da je u analizu naslova uzet 301 magistarskirad iz podrucja informacijskih znanost. Statisticka distribucija naslova prema broju rijecipokazuje da apsolutno i relativno najveci broj naslova ima izmedu 9 i 10 rijeci u prosjekuex, M, Ms). Postoje, isto tako, znacajna statisticka odstupanja broja rijeci po pojedinim12 Martie, D.: Matematicke metode za ekonomske analize, 1.svezak, str. 174,13 Mimica, M. M.: Uvod u medicinska istrazivanja, str. 104.14 Zugaj, M.: Osnove znanstvenog i strucnog rada, str. 398.270Zuga] M., Bojanic M., Kosic T. Analiza naslova magis tar-skih radova iz podrucja informacijskih znanostiZbornik radova (1991),15naslovima od prosjecnog broja rijec! (a, V, IQ, VQ). Distribucija naslova prema brojurijeci vrio je pozitivno asimetricna i ima siljatiji vrh od normaine distribucije (a3, a4).Ekonometrijska analiza distribucije naslova prema broju rijeci pokazuje da odukupnog broja nasiova, njih 47% veze 64% ukupnog broja upotrijebljenih rijeci, Todrugim rijecima pokazuje da 141 nasiov (magistarski rad) ima 1937 rijeci, Indekskoncentracije upucuje na cinjenicu da je pretezan broj nasiova analiziranih magistarskihradova s manjim brojern rijeci. Od dvije do trinaest rijeci ima 247 naslova ili njih 82,05%.Izvedena analiza, izuzmu li se prisutni ekstremi, pokazuje u pogledu broja rijecinaslova magistarskih radova da je broj rijeci u skladu s odredenim teoretskimspoznajama. 0 tome govore i neki citirani radovi, kao i izracunate srednje vrijednosti.LITERATURA:1. Doubtfire, D.: Kreativno pisanje, "Kosinj", Zagreb, 1991.2. Jokanovic, v., Kalender, F., Popovic, E., Stojanovic, M.: Bibliotekarski leksikon,"Nolit", Beograd, 1984.3.... Leksikon novinarstva, "Savremena administracija", Beograd, 1979.4. Martie, D.: Matematicke metode za ekonomske analize, 1. svezak, "Narodne novine",Zagreb, 1979.5. Milovanovic, M. M.: Pisanje, uredivanje i stampanje, "Tehnicka knjiga", Beograd,1979.6. Mimica, M. M.: Uvod u medicinska istrazivanja, "Skolska knjiga", Zagreb, 1981.7. Podunavac-Skvorc, B.: Bibliografija magistarskih radova iz podrucja bibliotekarstva,dokumentacije i informacijskih znanosti obranjenih na Sveucilistu u Zagrebu:1966-1981., Informatologia Yugosiavica 13 (1-4) 21-25 (1981).8. Rajnberg, S. A: Metodika i tehnika naucnog rada, Drugo izdanje, "Medicinskaknjiga", Beograd, 1949.9. Salitrezic, T., Zugaj, M.: Uvod u znanstvenoistrazivalacki rad, Fakultet organizacijei informatike, Varazdin, 1977.10. Saric, M.: OpW principi naucnog rada, "Naucna knjiga", Beograd, 1985.11. Silobrcic, V.: Znanstveno djelo, "JUMENA", Zagreb, 1983.12. Samic, M.: Kako nastaje naucno djelo, Cetvrto izdanje, "Svjetlost", Sarajevo, 1977.13.... Zakon 0 znanstvenoistrazivackoj djelatnosti, "Narodne novine", broj 14/1986.,Zagreb14. Zugaj, M.: Osnove znanstvenog i strucnog rada, RO "Zagreb", Samobor, 1989.Primljeno: 1991-07-15271Zugaj M., Bojanic M., Kosic T. Analiza naslova magistar-skill radova iz podrueja informacijskih znanostiZbornik radova (1991), 15tugaj M., Bojanic M., Kosic T. Tite!analyse der Magisterarbeiten auf dem Gebiet derInformationswissenschaftenZUSAMMENFASSUNG. Mit. Hilfe der statistischen und okonometrischen Analyse wurden 301 Tite! derMagisterarbeiten auf dem Gebiet der Informationswissenschaften erfasst. Die Ergebnisse derAnalyse zeigen, dass die. durchschnittZiche ZahZ der Warter del" anaiysierten TIteZ mit dentheoretischen Erkenntnissen ubereinstimmt. Die analysierten TiteZ hatten von mindestenszwei bis hochstens achtundzwanzig Warier. Die durchschnittliche Zahl der Worter warM=Mo=9, bzw. x =10.(Prijevod: Vesna Simunic)272

ANALIZA NASLOVA MAGISTARSKIH RADOVA IZ PODRUČJA INFORMACIJSKIH ZNANOSTI

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia