Mario Bara

Drustvena Istrazivanja

Bara, Mario

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

doi:10.5559/di.21.1.15Dragutin BabićETNONACIONALIZAM IRAT U HRVATSKOJTeorijski aspektii istraživanjemeđunacionalnih odnosau lokalnim zajednicamaPlejada, Zagreb, 2010., 325 str.Knjiga Etnonacionalizam i rat u Hrvatskoj lo-gički je nastavak ranijih Babićevih radova(s područja sociologije etničkih odnosa isociologije migracija) i prve samostalne knji-ge Suživot Hrvata i Srba u Slavoniji: (re)kon-strukcija lokalnih zajednica nakon ratnih suko-ba. Istraživanja obnove i uspostave primar-nih socijalnih odnosa u Slavoniji ovdje suproširena i na druga područja Hrvatskekoja su imala slične ratne i poratne pro-cese.Djelo se sastoji od pet cjelina, kojeanaliziraju hrvatsko-srpske odnose u prije-ratnom, ratnom i poslijeratnom razdob-lju: Uvod u raspad jedne države; Kolaps soci-jalizma i nacionalno pitanje; Teorijski i isku-stveni aspekti suživota; Empirijsko istraživa-nje (anketa): suživot Hrvata i Srba u poslije-ratnom razdoblju i Suživot Hrvata i Srba na-kon ratnih sukoba – izgledi i perspektive. Za-seban dio čini dodatak: Etnografski zapisi –komentari ispitanika prilikom anketiranja.U uvodnom dijelu analiziraju sepromjene koje su utjecale na međuetničke /međunacionalne interakcije prije i nakonraspada jugoslavenske države. Te promje-ne odvijale su se u raznim društveno poli-tičkim okvirima. Kolapsom socijalizma po-taknuto je nacionalno pitanje konstitutiv-nih naroda, ali i nekih nacionalnih manji-na, poput albanske. Autor analizira mode-le aktiviranja etnonacionalizama, naposehrvatskog i srpskog, koji su postali novihomogenizacijski resurs i socijalni obrazacza rješavanje nagomilanih društvenihproturječja iz prošlih razdoblja. Novo-nastale kolektivističke paradigme postalesu tako pogodnim zamjenama za propalisocijalizam. Etnopolitička mobilizacija Hr-vata i Srba sa snažnim kolektivnim povi-jesnim pamćenjem i sukob koji je uslijediorelativno su brzo dezintegrirali socijalnemreže lokalnih zajednica. Interpretaciju ra-ta u Hrvatskoj kao etničkog sukoba autordovodi u pitanje, ističući pritom tezu oratu kao političko/državnom sukobu prijesvega.Pregledavajući opsežnu literaturu,autor propitkuje socijalna, ekonomska, kul-turna i politička proturječja i kritički pri-stupa socijalnim konstrukcijama o Dru-gom, zatim pojmovima nacionalno, iden-titet i sjećanje. Slomom socijalističkoga po-retka klasna paradigma i multietničko sje-ćanje gurnuti su na marginu sociopolitič-kih zbivanja, dok su ona sjećanja koja suafirmirala naciju i nacionalno, nerijetko fol-klorno oblikovana, protežirana od politič-kih elita na obje strane. Hrvatska je u sre-dištu analize, ali kako su sukobi na pro-storu bivše Jugoslavije bili kompleksni, u-ključeni su mnogi akteri iz okolnih drža-va. Time autor potpunije oslikava ukup-nost političkih, kulturnih i društvenih od-nosa. Naglašeno je postojanje različite per-cepcije bivše Jugoslavije. S jedne strane,ona je predstavljala sociopolitički okvir unu-tar kojeg je bio moguć zajednički životsvih Srba u jednoj državi, dok je kod Hr-vata prevladavala pretpostavka da je bo-lji gospodarski i nacionalni razvitak mo-guć jedino u neovisnoj hrvatskoj državi.Suprotnosti su kulminirale srazom potak-nutim od političko-državnih elita koje suideološki etnificirale politiku i politiziraleetničko. Hrvatski je etnonacionalizam utom sukobu imao homogenizacijsku sna-gu u obrani od srpske agresije. Međutim,autor spominje i naličja toga obrambenoghrvatskog etnonacionalizma, pa tako navo-di upitne posljedice pojedinih vojnih akci-279DRU[. ISTRA@. ZAGREB PRIKAZIGOD. 21 (2012),BR. 1 (115),STR. 279-285ja ili diskutabilan odnos prema Bosni i Her-cegovini.Autor postavlja pitanje zašto je eks-kluzivni etnonacionalizam gurnuo u stra-nu dotadašnje društvene vrijednosti, re-spektabilno iskustvo suživota i mogućnostmirnog razrješenja sukoba. Odgovori sutraženi u empirijskom istraživanju suži-vota Srba i Hrvata u poslijeratnom razdo-blju. Anketno istraživanje, koje je obuhva-tilo uzorak Hrvata starosjedilaca, Srba sta-rosjedilaca i Hrvata useljenika (iz Bosne iHercegovine i Vojvodine), provedeno jena području Istočne i Zapadne Slavonije,Dalmacije i Banovine. Interes je usmjerenna percepciju prijeratnoga suživota, stig-matizaciju Drugog, sukobe nacionalnih sku-pina, mogućnost oprosta nakon rata, ob-novu primarnih socijalnih odnosa, komu-nikaciju u poslijeratnom razdoblju i iden-titet Hrvata i Srba. Babić tako dokazuje dasu Hrvati i Srbi u prijeratnom razdobljuimali razgranatu mrežu primarnih socijal-nih odnosa, npr. susjedstvo, prijateljstvo,miješane brakove, rodbinstvo, kumstvo itd.Neki oblici socijalnih odnosa odoljeli sunegativnom okruženju, više ili manje, o-visno o težini sukoba i traumatskom is-kustvu. Postojanja iskustva suživota uzneke oblike primarnih socijalnih odnosatako su postali socijalni kapital za oprost,komunikaciju i (re)konstrukciju lokalnihzajednica. Pojam re(konstrukcija) Babić jedefinirao u svojoj prvoj knjizi i pod njimrazumijeva obnovu i ponovnu izgradnjulokalnih zajednica starosjedilačkoga stanov-ništva iz prijeratnog razdoblja, ali i us-postavu nove mreže primarnih socijalnihodnosa s doseljenim stanovništvom, iz-bjeglicama i useljenicima. Pojam rekonstruk-cija odgovara starosjedilačkom stanovniš-tvu, dok je konstrukcija primjerenija do-seljenom stanovništvu. Zbog toga se autorsluži pojmom (re)konstrukcije, koji pre-ciznije označuje socijalnu aktivnost na iz-gradnji lokalnih zajednica svih uključenihskupina stanovništva.Nedugo nakon završetka rata po-čela je (re)konstrukcija lokalnih zajednica.Rezultati empirijskog istraživanja pokazu-ju da su sjećanja aktera na prijeratni su-život živa i prisutna. Poratni proces izgrad-nje suživota otežan je stereotipima, pri če-mu se pripadnici nacionalnih skupinasvode na konstruirane modele. Međutim,s vremenskim odmakom i smanjenjem me-đunacionalnih frustracija obnova suživotadonedavno sukobljenih skupina poretkaje više nego sigurna. Ovom procesu, na-pose među mlađim dobnim skupinama,pomažu i elementi popularne kulture. Su-život istraživanih skupina postao je diodruštvene zbilje koja svjedoči o otpornostimreža primarnih odnosa na mikrosocijal-noj razini.Nameće se potreba daljnjega pre-vrednovanja prošlosti i afirmativnog od-nosa prema vrijednosnom sustavu u ko-jem će višenacionalna paradigma, toleran-cija i ljudska prava biti vrijednost iznadsvih. Ulogu u tome trebaju imati obrazov-ni sustav, pravosuđe, mediji na makrora-zini i društveni akteri u mikrosocijalnomambijentu.Mario Baradoi:10.5559/di.21.1.16Vjekoslav BratićSKRIVENA JAVNAPOTROŠNJA – POREZNIIZDACI: POTREBAILI UDVARANJEBIRAČIMA?Institut za javne financije, Zagreb, 2011.,220 str.Iako se nekima mogu činiti kao nužno zlo,porezi postoje još od najranijih dana civi-lizacije, a suvremena društva najbolje seDRU[. ISTRA@. ZAGREB PRIKAZIGOD. 21 (2012),BR. 1 (115),STR. 279-285280

Dragutin Babić ETNONACIONALIZAM I RAT U HRVATSKOJ Teorijski aspekti i istraživanje međunacionalnih odnosa u lokalnim zajednicama

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Crossref