Valentina Kanić

Revija za Socijalnu Politiku

Crossref

Revija za socijalnu politiku

Peti hrvatski socijalni tjedan: Kultura rada u Hrvatskoj

Kanić, Valentina

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Rev. soc. polit., god. 19, br. 1, str. 99-104, Zagreb 2012.101Informacije i osvrtiukazalo je na važnost otvorene koordina-cije i suradnje različitih dionika u pripremi dokumenta: tijela javne uprave, sindikata, organizacija civilnog društva te stručnjaka, kako bi se zajednički odredili ciljevi, priori-teti i područja djelovanja. Izrada Programa socijalne politike za novo razdoblje (2009.-2012.) primjer je šire uključenosti dionika u proces njenog donošenja, a kao pozitivni pomaci u procesu navode se i uvođenje eva-luacije i praćenja provedbe programa. U završnom dijelu rasprave, koji su mo-derirali profesor emeritus Vlado Puljiz i Nedjeljko Marković, predsjednik Pragme, izneseno je nekoliko vrijednih prijedloga. Istaknuto je kako bi trebalo javnosti približiti Povelju i rad Odbora za socijalna prava Vijeća Europe, putem određenih mrežnih stranica na kojima bi se moglo pristupiti re-levantnim dokumentima, izvješćima i dru-gim radovima. Nadalje, valjalo bi godišnje organizirati skupove o praćenju ispunjenja prava iz Povelje i izvještavanju. Konačno, kako je i više izlagača istaknulo, valjalo bi jače zagovarati ratifi kaciju revidirane Po-velje u Hrvatskoj, kao izraza posvećenosti i usuglašenosti s visokim standardima zaštite socijalnih prava, pri čemu se očekuje aktivna uloga svih relevantnih dionika. Jelena MatančevićStudijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebudoi: 10.3935/rsp.v19i1.1046PETI HRVATSKI SOCIJALNI TJEDAN: KULTURA RADA U HRVATSKOJZagreb, 21.-23. listopada 2011.U organizaciji Hrvatske biskupske kon-ferencije i njene institucije Centra za pro-micanje socijalnog nauka Crkve, održan je od 21. do 23. listopada 2011. godine Peti hrvatski socijalni tjedan (dalje: tje-dan). Socijalni tjedni predstavljaju inter-disciplinarni susret kršćana (prvenstveno laika) i drugih zainteresiranih osoba radi analiziranja postojeće situacije u društvu i pronalaženja odgovarajućih smjernica za njezino poboljšavanje u skladu s načelima socijalnog nauka Crkve. Prvi socijalni tje-dni održani su 1904. god. u Francuskoj u Lyonu, a zatim su se proširili u različite zemlje Europe. U Hrvatskoj su u prvoj polo-vici 20. stoljeća održana četiri socijalna tje-dna (zadnji 1940. godine) pa ovaj tjedan pre-dstavlja nastavak tradicije razvoja katoličke socijalne misli u hrvatskom društvu. U radu tjedna sudjelovalo je oko 60 izlagača i 200 društveno aktivnih vjernika iz svih hrvatskih (nad)biskupija. Izlagači su većinom bili sveučilišni profesori s Katoličko-bogoslovnog fakulteta (dalje: KBF) u Zagrebu, Splitu, Đakovu i Rijeci te Pravnog fakulteta u Zagrebu i Rijeci, no također i društveno angažirane osobe koje su svoj doprinos dale izlaganjima temelje-nima na konkretnom životnom iskustvu. Analizi kulture rada pristupilo se s različitih stajališta: sociološkog, ekonomskog, prav-nog te teološkog, a sve kroz tri plenarna predavanja i deset paralelnih foruma. Tako je radni dio tjedna započeo uvo-dnim predavanjem Stjepana Balobana, pročelnika katedre za socijalni nauk Crkve na KBF-u, u kojem je predstavio razvoj so-cijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj općenito, a potom objasnio svrhu održavanja, dao po-vijesni pregled do sada održanih tjedana i naveo perspektive za daljnje održavanje hrvatskih socijalnih tjedana. Nakon toga uslijedila su dva plenarna predavanja u koji-ma se analizirala situacija rada u Hrvatskoj i odnos obitelji i rada. U prvim plenarnim predavanjima pod nazivom Rad u Hrvatskoj izlagali su Zdenko Babić sa Studijskog cen-tra socijalnog rada Pravnog fakulteta, Gor-102Rev. soc. polit., god. 19, br. 1, str. 99-104, Zagreb 2012. Informacije i osvrtidan Črpić, pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve te Josip Grbac, profesor na KBF-u u Rijeci. Babić je u iz-laganju pod nazivom Stanje i trendovi rada u Hrvatskoj prikazao promjene koje se su događale u gospodarstvu i na tržištu rada u Republici Hrvatskoj od njenih početaka pa do sada, podijelivši taj pregled u četiri razvojne faze te analizirajući trendove u privatnom i javnom sektoru gospodarstva. Prema Babiću, u Hrvatskoj se bilježi snažan rast zapošljavanja u tercijarnom sektoru, porast broja zaposlenih i samozaposlenih u privatnom sektoru te jačanje fl eksibiliza-cije rada. S druge strane, bilježi se snažan pad zaposlenih u prerađivačkom sektoru (pogotovo od 2010.), ali i visoka stopa ne-zaposlenosti (osobito mladih, dugotrajno nezaposlenih te su prisutne značajne re-gionalne razlike). Rješenja za poboljšanje situacije treba tražiti u nacionalnim strate-gijama i gospodarskom rastu. No, uz to, pre-ma Gordanu Črpiću, koji je održao drugo plenarno predavanje s nazivom Vrijednosti rada u Hrvatskoj, treba raditi i na promje-ni odnosa prema radu te jačanju povjerenja i socijalnog kapitala u društvu. Naime, rezultati istraživanja Europska studija vre-dnota provedenog 2008. godine pokazuju da su Hrvati prvenstveno ekstrinzično mo-tivirani za rad te da je niska razina općeg povjerenja u društvu, potrebnog za razvoj socijalnog kapitala od kojeg dolazi i gospo-darski rast društva. Zadnji izlagač prvog plenuma, Josip Grbac, govorivši o Crkve-nom nauku o radu, naglasio je da se Crkva u svojoj socijalnoj misli treba odmaknuti od moralističkog vrednovanja rada i ba-viti se konkretnim ljudskim, obiteljskim i društvenim problemima vezanima uz nove trendove na tržištu rada.U drugim plenarnim predavanjima po-sve ćenima odnosu obitelji i rada izlagali su Vladimir Dugalić s KBF-a u Đakovu, Ljilja Vokić, ravnateljica VII. gimnazije u Zagrebu te kao suizlagačice Aleksandra Korać Graovac s Pravnog fakulteta u Za-grebu i Nada Bodiroga-Vukobrat s Pravnog fakulteta u Rijeci. Dugalić je, govorivši o obitelji, istaknuo njenu iznimnu važnost za zdrave članove društva, ali i dobre radnike. Usmjerivši se na problem odgoja za rad u obitelji, naglasio je izostanak odgoja za od-govornost, permisivni odgoj te potrebu od-goja za vrijednosti povjerenja, solidarnosti, humanosti i dragovoljnosti, koje su sve po-trebne za jačanje socijalnog kapitala, ali i za rad u tercijarnom sektoru. Nadalje je Vokić u izlaganju o Radu u obrazovnom sustavu u RH istaknula problem preopterećenosti djece školskim programom, neadekvat-nosti programa za osobni razvoj djeteta i za suvremene potrebe tržišta rada, ali i nesuradnju djeteta i nastavnika. Zalaže se za rasterećenje učenika, veću fl eksibiliza-ciju škola u organiziranju nastavnog pro-grama, bolju državnu potporu školstvu te potporu obiteljima s mnogobrojnom dje-com. Predavačice zadnjeg plenarnog pre-davanja, Korać Graovac i Bodiroga-Vuko-brat govorile su o zakonskoj zaštiti obitelji te mnogobrojnim izazovima za obiteljsko zakonodavstvo koji slijede po ulasku u Eu-ropsku uniju. Treće plenarno predavanje naziva Per-spektive: rad, poduzetništvo i socijalna sigurnost održano je drugi dan tjedna. Zo-ran Šućur sa Studijskog centra socijalnog rada predstavio je izazove u odnosu rada i socijalne sigurnosti s obzirom na suvre-mene društvene i gospodarske promjene, usmjerivši se na rizik siromaštva uz različite oblike zaposlenja i strukturu kućanstva. Mjere za sprječavanje siromaštva moraju biti usmjerene na obrazovanje, bolju obiteljsku politiku te broj zarađivača u kućanstvu. Neven Šimac, angažirani vjernik u hrva-tskim i europskim društveno-političkim odnosima, govorio je o potrebi razvoja ekonomije dara u ekonomskim djelatnosti-ma, što je već vidljivo u civilnom društvu, zadrugarstvu i socijalnom poduzetništvu. Zadnji izlagač ovog plenuma, Drago Čengić s Instituta »Ivo Pilar«, govorio je o razvoju Rev. soc. polit., god. 19, br. 1, str. 99-104, Zagreb 2012.103Informacije i osvrtipoduzetništva. Analizirajući rezultate istraživanja o poduzetništvu, zaključio je da je potrebno razvijati postojeća poduzeća (kvantitativno i kvalitativno) te društvenu odgovornost prema zaposlenima. Za to je potrebna suradnja države s poduzetnicima, ekonomistima, sindikatima te organizacija-ma civilnog društva. Po završetku plenarnih predavanja, uslijedio je trosatni rad u sljedećim foru-mima: Duhovnost rada, Poduzetništvo i društvene vrijednosti, Perspektive rada u budućnosti, Nezaposlenost i politika zapošljavanja, Radnička prava, Odgoj i obrazovanje, Socijalni pastoral, Rad u poljoprivredi, Obitelj, zdravlje i rad te Volonterstvo. U svakom je forumu temu s različitih aspekata obradilo 4-6 izlagača nakon čega je uslijedila rasprava svih su-dionika. Po završetku rada u forumima, iznesena su izvješća iz svakog foruma. Tako je npr. u forumu Duhovnost rada naglašena potreba prevrednovanja odnosa prema radu (osobito kod samih kršćana), ali i obveza isplate plaća te osiguravanja tjednog odmora od rada. U forumu s te-mom poduzetništva istaknula se potreba oživljavanja zadrugarstva te bolje zakonske regulacije tržišnog poslovanja. U forumu Perspektive rada u budućnosti govorilo se o mnogim izazovima stavljenima pred čovjeka, obitelj, društvo i državu vezanih uz nove oblike rada, a snažno je istaknu-ta potreba pravovremenog razvoja migra-cijske politike. U radu foruma Nezaposle-nost i politika zapošljavanja govorilo se o utjecajima nezaposlenosti na zdravlje i društveni život čovjeka te su se uz pomoć predavača s katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu analizirale politike zapošljavanja. Pozor-nost je posvećena i zapošljavanju osoba s invaliditetom, a zaključeno je da se mora jačati mjere aktivne politike zapošljavanja i raditi na društvenoj koordinaciji između državnih institucija kako bi se smanjila nezaposlenost. U forumu o radničkim pra-vima raspravljalo se o zaštiti i povredama radničkih prava, a zaključilo se da je po-trebna jača i sigurnija regulacija tržišta rada te veća osviještenost radnika o njiho-vim pravima te načinima na koji ih oni mogu ostvariti i zaštititi. Forum Odgoj i obrazovanje zaključen je potrebom povra-tka odgoja u obitelji, ali i jačanja odgojne dimenzije škola te uvođenjem jednosmjen-ske nastave u sve škole. O temama obitelji i zdravlja govorilo se i u forumu Obitelj, zdravlje i rad, ali s drugačijim naglascima te se zaključilo apelom za jaku državnu potporu za obitelji suočene s novim tren-dovima na tržištu rada. U forumu Rad u poljoprivredi zaključilo se da je potrebno ujedinjavanje malih seoskih poduzetnika, kvalitetnije usmjeravanje državnih subven-cija poljoprivrednicima te državna strate-gija održavanja i razvoja poljoprivrede i ru-ralnih područja. Naposljetku, u forumima Volonterstvo i Socijalni pastoral govorilo se o potencijalima društvenog angažmana vjernika laika na osobnoj i institucional-noj razini. Tjedan je završen donošenjem Dekla-racije Petog hrvatskog socijalnog tjedna u kojoj je u 11 točaka iznesen svojevrsni zaključak dvodnevne analize kulture rada u Hrvatskoj. U Deklaraciji je sadržano mnogo prijedloga i smjernica kako poboljšati stanje u hrvatskom društvu u odnosu na spome-nute probleme – nezaposlenosti, nesigurnog poduzetništva, rizika suvremenih obitelji, ugroženosti radnika i čestih povreda njiho-vih prava, nezaživljenog zadrugarstva, no-vog siromaštva i dr. Isto tako, predlaže se kako razvijati novu kulturu rada vezanu uz dobrovoljni rad, jačanje povjerenja i razvoj socijalnog kapitala u društvu, promjenu odnosa prema radu i poslu, jaču i jasniju regulativnu ulogu države te jači društveni angažman vjernika u svim područjima društvenog života.  Nakon proglašenja Deklaracije uslije-dio je osvrt predsjednika tjedna, sisačkog biskupa, dr. sc. Vlade Košića o samom tje-104Rev. soc. polit., god. 19, br. 1, str. 99-104, Zagreb 2012. Informacije i osvrtidnu, a raspravi su se pridružili i sami sudio-nici. Jednoglasno je podržan nastavak tradi-cije održavanja hrvatskih socijalnih tjedana, ali i daljnji rad na ostvarivanju zaključaka iz Deklaracije. S obzirom na kvalitetu iz-laganja, bogatih rasprava svih sudionika, te njihovih konstruktivnih i prilično konkret-nih zaključaka donesenih u Deklaraciji tje-dna, opravdano je ovaj tjedan vrednovati uspješno provedenim i poželjnim za daljnje razvijanje svijesti svih građana o poten-cijalima i potrebi zajedničkog djelovanja za opće dobro. Valentina KanićPoslijediplomski doktorski studij iz socijalne politike

Fifth Croatian Social Week: Culture of Work in Croatia

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Crossref

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia