U Zagrebu je 9. i 10. srpnja 2010. u organizaciji Croaticuma - centra za hrvatski kao drugi i strani jezik na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa održano 3. stručno savjetovanje za lektore inojezičnoga hrvatskoga

Iva Milićević

Nikolina Sokolić

Milićević, Iva

Sokolić, Nikolina

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

KronikaStručno savjetovanje za lektore inojezičnogahrvatskoga (SIH)Iva Milićević i Nikolina SokolićU Zagrebu je 9. i 10. srpnja 2010. u organizaciji Croaticuma — centra zahrvatski kao drugi i strani jezik na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fa-kulteta u Zagrebu i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa održano 3.stručno savjetovanje za lektore inojezičnoga hrvatskoga.0. UvodVeć treću godinu zaredom Stručno savjetovanje za lektore inojezičnoga hr-vatskoga (SIH) uspješno je okupilo velik broj lektora hrvatskoga kao drugogai stranoga jezika. Savjetovanje je okupilo brojne lektore hrvatskoga jezikana stranim sveučilištima, lektore Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kul-ture, Centra za hrvatske iseljeničke studije u Splitu, Riječke kroatističkeškole i Croaticuma — Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik. Važno jeistaknuti kako je ovakvo savjetovanje jedna od rijetkih prilika u kojima selektori okupljaju, upoznaju, uče jedni od drugih, jedni drugima daju ideje.U konačnici, susreti lektora i razmjenjivanja iskustava važni su za njihovocjeloživnotno obrazovanje i stručno usavršavanje. Šezdesetak sudionika, štoslušača, što izlagača i ove se godine okupilo na Filozofskom fakultetu u Za-grebu i izmijenilo svoja lektorska iskustva.1. Prvi danSavjetovanje je otvoreno u petak poslijepodne, 9. srpnja, pozdravnim rije-čima dekana Filozofskoga fakulteta Damira Borasa, prodekanice za znanost imeđunarodnu suradnju Filozofskoga fakulteta Zrinke Jelaske, pročelnice Od-sjeka za kroatistiku Mire Menac-Mihalić i koordintorice Croaticuma SandeLucije Udier.Prva sesija započela je pozvanim izlaganjem Ive Pranjkovića o genitivupod nazivom Sintaktički status kvantifikatora u tzv. maloj i velikoj množini,u kojem autor na vrlo zanimljiv način govori o običnoj množini (npr. ovi111I. Milićević i N. Sokolić – Stručno savjetovanje za lektore inojezičnoga hrvatskoga (SIH)LAHOR – 11 (2011); Kronika; str. 111–117mladi ljudi), tzv. maloj množini ili paukalu (npr. ova dva mala čovjeka)i tzv. velikoj množini (npr. ovih pet mladih ljudi). Autor izlaganja ističekako se pritom sintagme tipa ova dva mala čovjeka tumače kao nominativpaukala, a u sintagmama tipa ovih pet mladih ljudi ili mnogo ljudi oblikljudi tumači se kao nepromjenjiv jer je i sam nepromjenjiv i jer dolazi izanepromjenjivih kvantifikatora (pet, mnogo i sl.).Na prethodno su se izlaganje Pranjkovića tematski nadovezale SanjaPešorda i Daniela Bajić izlaganjem Genitiv kroz igru. Naglasile su namvažnu ulogu igre u učenju stranoga jezika, ali i osvijestile probleme primjeneigara na određenim stupnjevima učenja stranoga jezika i predložile kako teprobleme izbjeći. Na primjeru obrade genitiva kroz igru pokazale su namprilagodljivost igara različitim jezičnim sadržajima i različitim stupnjevimaučenja.Sljedeće izlaganje, također pozvano, bilo je izlaganje Zrinke Jelaska ozastupljenosti padeža i padežnih značenja u hrvatskim tekstovima. Auto-rica je predstavila dosadašnje spoznaje o čestoti pojedinih padeža i padež-nih značenja u različitim tekstovima kako bi se pokazalo koliko su govornicinjima izloženi. Zanimljivo, u cjelokupnoj građi najčešća su tri padeža: no-minativ, akuzativ i genitiv, koji zajedno pokrivaju 70–80%. Autorica stoganaglašava kako bi padeže trebalo početi poučavati prema njihovim proto-tipnim i najčešćim ulogama, odabirući tekstove prema njihovoj zasićenostiželjenim padežima, a tek poslije uvoditi ostale poštujući načelo čestotnosti.Prva sesija zaključena je izlaganjem Marice Čilaš Mikulić o uporabiustrojstva da + prezent ili infinitiva — kada su ta dva sintaktička izbora za-mjenjiva, odnosno kada nisu, u kojoj se rečeničnoj okolini treba upotrijebitiinfinitivna dopuna, a u kojoj konstrukcija da + prezent.Drugu sesiju otvorile su Milivia Gulešić Machata i Sanda Lucija Udiertemom Gramatičke kategorije i inojezični hrvatski, koje su na primjeru raz-ličitih jezika upozorile na poteškoće savladavanja gramatičkih kategorija hr-vatskoga jezika. Autorice naglašavaju potrebu različitog pristupa učenju hr-vatskoga jezika govornicima jezika nesrodnih hrvatskomu, koji imaju mnogoviše poteškoća pri savladavanju hrvatskoga jezika, npr. shvatiti kategorijukoja u njihovom prvom jeziku ne postoji, od govornika jezika srodnih hrvat-skomu, npr. slavenskih jezika, kojima su gramatičke kategorije hrvatskogajezika jasne jer su podudarne s njihovim prvim jezikom.Antonio Juričić svojim je izlaganjem Testiranje vokabulara predstaviodva pristupa u procjenjivanju rječnika neizvornih govornika prema spozna-jama Johna Reada iznesenima u knjizi Assessing Vocabulary, gdje se prvipristup koristi riječima kao nezavisnim jedinicama (the discretepoint appro-ach), a drugi ih uključuje u kontekst (the communicative approach). Autorizlaganja navodi tipove zadataka karakteristične za oba pristupa koji moguposlužiti poučavanju hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika.112I. Milićević i N. Sokolić – Stručno savjetovanje za lektore inojezičnoga hrvatskoga (SIH)LAHOR – 11 (2011); Kronika; str. 111–117Iva Nazalević i Aida Korajac predstavile su Prag za sporazumijevanje nahrvatskome jeziku, koji se izrađuje u okviru projekta Metodologija i izradaudžbenika i testiranja za hrvatski kao drugi/strani jezik. Prag za sporazu-mijevanje ponajprije je namijenjen profesorima hrvatskoga kao drugoga istranoga jezika, a njegov je cilj poboljšanje kvalitete nastavnoga programai jezične nastave za neizvorne govornike na B1 razini i razinama nižima odnje. Obuhvaća specifične govorne obrasce i jezične strukture pregledno orga-nizirane u poglavlja. Autorice su govorile i o najčešćim problemima s kojimase izrađivači Praga susreću.Pozvano izlaganje u ovoj sesiji održala je Mihaele Matešić pokušavajućidati odgovor na pitanje Tko je izvorni govornik hrvatskoga jezika?. Osvrćućise na probleme i prijepore pri određenju pojma izvornoga govornika, koji suu hrvatskoj jezičnoj situaciji dodatno usložnjeni time što uz standardnoje-zični idiom postoje i tri hrvatska narječna sustava, autorica naglašava da jestandardni jezik idiom koji svi govornici moraju svjesno učiti i da on nikomunije materinski. U tu će se svrhu ispitati postoji li oblik standarda (uzus)kojemu je većina stanovnika u Hrvatskoj svakodnevno izložena, nastojati ut-vrditi jezične i stilističke značajke uzusa u usporedbi s normom koju donosehrvatski jezični priručnici.Treća sesija bila je ujedno i posljednja sesija prvoga dana Savjetovanja,a zaokružena je trima pozvanim izlaganjima.Jezični identitet hrvatske zajednice u Čileu predstavio je Josip Lasić,koji nas je upoznao s brojnim zanimljivim podacima o Hrvatima u Čileu, odmasovnoga iseljavanja Hrvata u Čile krajem 19. i početkom 20. stoljeća dočinjenice da u Čileu danas živi više od dvjesto tisuća potomaka hrvatskih ise-ljenika i djeluje velik broj aktivnih hrvatskih klubova, zaklada, organizacija,škola koje izvode nastavu hrvatskoga jezika. Autor izlaganja opisuje kolikose, kako i gdje očuvao hrvatski jezik u pojedinim čileanskim gradovima tena koji je način moguće zaustaviti ili barem usporiti gubljenje hrvatskogajezika u Čileu.Ivana Vidović Bolt je u izlaganju Frazemi i inojezični hrvatski istaknulazapostavljenost frazema u udžbenicima i priručnicima za učenje inojezičnogahrvatskoga koja rezultira slabim poznavanjem frazeološkoga fonda. Auto-rica je napomenula kako je potrebno, ovisno o stupnjevima učenja jezika,osmisliti modele poučavanja frazema i predložila načine poučavanja frazemaod samoga početka učenja hrvatskoga jezika.U ime Bernarde Periš, načelnice Odjela za hrvatsko useljeništvo Minis-tarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Viktor Škovrlj održao jepozvano izlaganje o stipendiranju stranih studenata za učenje hrvatskogajezika u Hrvatskoj (MVPEI i učenje hrvatskoga jezika).Uz pozvane izlagače govorila je i Nataša Nedeljković te je izlaganjemKreacija i Croatia podijelila svoja iskustva s lektorata u Indiji, specifičnih113I. Milićević i N. Sokolić – Stručno savjetovanje za lektore inojezičnoga hrvatskoga (SIH)LAHOR – 11 (2011); Kronika; str. 111–117utoliko što studenti dolaze iz jezičnoga i kulturnoga kruga bitno različitogaod europskoga i potreban im je specifičan pristup.Prvi dan zaključen je predstavljanjem najnovije kroatističke literature.Monografiju Ivana Markovića o jednoj od triju osnovnih vrsta riječi Uvod upridjev predstavila je Ana Grgić, a o knjizi sabranih spisa Vladimira AnićaNaličje kalupa govorila je Sanda Lucija Udier. Ivana Brač predstavila jeknjigu tridesetak već objavljenih radova Ive Pranjkovića Ogledi o jezičnojpravilnosti, a Marinela Aleksovski dvije knjige Nives Opačić: Riječi s naht-kasna i kantunala (preko noćnog ormarića) i Reci mi to kratko i jasno (hr-vatski za normalne ljude). O Zborniku Zagrebačke slavističke škole Povijesthrvatskoga jezika — Književne prakse sedamdesetih govorila je Anera Ryz-nar, o zborniku standardnih novoštokavština Jezični varijeteti i nacionalniidentiteti Iva Nazalević, dok je knjigu Ide Raffaelli o dijakronijskoj semanticiZnačenje kroz vrijeme prikazala Aida Korajac.Nakon službenoga dijela Savjetovanja organizirano je zajedničko druže-nje u središtu grada, što je sudionicima omogućilo nastavak izmjenjivanjaiskustava i savjeta te sklapanje novih poznanstava, ovaj put u nešto ležerni-jem okruženju.2. Drugi danDrugi dan Savjetovanja započeo je radno od samoga jutra pozvanim izlaga-njima iz hrvatske kulture.Maša Kolanović govorila je o problematici predavanja hrvatske književ-nosti u tranziciji, s jedne strane govoreći o tekstovima koji se bave arti-kulacijom specifičnih društvenih i kulturnih promjena od 19. stoljeća, a sdruge strane o kontekstu aktualnoga društvenoga trenutka hrvatske zbilječija dinamika interferira sa samim procesom predavanja.Tomislav Šakić na zanimljiv je način predstavio Film kao kulturni tekst.Zašavši dublje u fenomen filma, govorio je o njegovom odnosu s kulturom,ističući kako je on njezin proizvod. Spomenuo je i pojam filmska kulturanapominjući kako se ona odnosi na kulturnu kritiku, odnosno cjelokupansustav kulturalne potrošnje filma, gdje je film kao kulturni tekst zrcalo sta-vova, vrijednosti, i životnih stilova u vremenu svojega nastanka.Posljednje izlaganje četvrte sesije Savjetovanja održao je Tvrtko Jako-vina kojim je pokušao dati odgovor na pitanje Zašto se Hrvati boje prošlosti?.Primjerima iz različitih razdoblja hrvatske prošlosti prikazao je najproble-matičnija mjesta hrvatske nacionalne povijesti. Doveo je u pitanje točnosthrvatske historiografije te je pokušao objasniti zašto Hrvati, iako na izvjestannačin njime opsjednuti, prošlo ne uzimaju zaozbiljno te ga se boje.Peta je sesija otvorena radionicom Vesne Požgaj-Hadži i Maše PleškovićJabuke i kruške ili kako razvijati interkulturalnu kompetenciju, a obuhvatila114I. Milićević i N. Sokolić – Stručno savjetovanje za lektore inojezičnoga hrvatskoga (SIH)LAHOR – 11 (2011); Kronika; str. 111–117je problem odnosa između jezika i kulture sa stajališta lektora i studenta.Sudionici Savjetovanja, podijeljeni u manje skupine, dobili su zadatke raz-ličitoga kulturološkoga karaktera te su, s obzirom na pretpostavljeno radnookruženje (u Hrvatskoj ili u inozemstvu), pokušali izraditi predloške nas-tavnih jedinica kojima bi se predstavila hrvatska kultura. Radionica je bilaiznimno korisna i zanimljiva jer je potaknula raspravu o tome kako pristu-piti kulturološkim sadržajima s obzirom na raznolikost potreba i predznanjastudenata, a pod pritiskom određenih radnih uvjeta.Kao nastavak prošlogodišnjega izlaganja o neverbalnoj komunikaciji InesCarović i Tanja Čarapina na ovogodišnjem su Savjetovanju govorile o inter-kulturalnom bontonu. Za svakoga je lektora njegovo razredno okruženjemanifestacija svijeta u malom. Tu se sastaju različite kulture (uključujućii lektorovu) koje podrazumijevaju i različite kodekse ponašanja. Ako lek-tor ne poznaje različitosti vlastitoga bontona i bontona svojih studenata,lako može doći do nesporazuma, a nerijetko i do uvrede. Zato je lektor-ska učionica katkad pravi primjer Pandorine kutije. Izlaganjem Govorništvou nastavi — interkulturalni bonton sudionice su konkretnim i zanimljivimprimjerima pomogle lektorima koji dolaze u dodir s novim i nepoznatimkulturama, a svojim su im savjetima zasigurno pomogle riješiti problemolakšavanja šoka strancima pri susretu s načinom ponašanja Hrvata.Ljerka Hofman na temelju vlastitoga iskustva prikazala je kako pouča-vati inojezični hrvatski koristeći se DVD-om (Primjer uporabe DVD-a u po-učavanju hrvatskog kao stranog jezika) te je time podsjetila na zamah tehno-logije i nezamislivost neuporabe računala i interneta u poučavanju stranihjezika u današnje vrijeme.Ivana Kovačević govorila je o pogreškama studenata prve i druge godinestudija hrvatskoga jezika u Grazu, gdje radi kao lektorica. Autorica je navelakako joj takav sustav pomaže u osmišljavanju nastave te praćenju napretkastudenta i procjeni njihovog stupnja ovladavanja jezikom (Vrste pogrešakau pisanim tekstovima hrvatskog jezika kao stranoga na početnoj i srednjojrazini učenja).Marija Bošnjak izlaganjem u suautorstvu s Lidijom Cvikić savjetovalaje sudionike kako prevladati poteškoće u učenju i poučavanju inojezičnogahrvatskog (Kako nedostatke pretvoriti u prednosti? ). Izlaganje se temeljilona primjerima dvaju različitih intenzivnih tečajeva, u Hrvatskoj i u ino-zemstvu. Jedan je od primjera kako prevladati poteškoće i suradnja međuustanovama na kojima se uči inojezični hrvatski, a u izlaganju je prikazanai izrada video-razglednice s tečaja kao rezultat jedne takve suradnje.Pretposljednja sesija tematski je obuhvatila područje glazbe i područjemeđujezične homonimije. Barbara Buršić u izlaganju Glazba (vokalna) uučenju hrvatskog jezika kao drugog i stranog govorila je o važnosti i učin-kovitosti glazbe u učenju jezika, dajući istovremeno prijedloge istoga kad115I. Milićević i N. Sokolić – Stručno savjetovanje za lektore inojezičnoga hrvatskoga (SIH)LAHOR – 11 (2011); Kronika; str. 111–117se u nastavi obrađuju različite tematske cjeline. O problemu međujezičnehomonimije govorila su dva izlaganja. Ivana Vidović-Bolt i Nikolina Sokolićiznijele su najčešće primjere lažnih prijatelja između hrvatskoga i poljskogajezika te predstavile projekt izrade rječnika hrvatsko-poljskih lažnih prijate-lja (Pada li Poljaku lišće u listopadu? ). Ovaj je projekt vrlo važan u nastaviinojezičnoga hrvatskoga, ali i inojezičnoga poljskoga. Važno je napomenutida bi takav rječnik bio prvi toga tipa, a njegovo bi postojanje olakšalo posaolektorima na hrvatskim i poljskim lektoratima te bi svakako bio od koristipoljskim i hrvatskim studentima koji uče hrvatski, odnosno poljski jezik. Naisti problem, sa stajališta hrvatskoga i ruskoga jezika, nadovezali su se IvanaBrač i Ninoslav Radaković (Lažni prijatelji u hrvatskom i ruskom jeziku) tesu dali kratak pregled hrvatsko-ruskih međujezičnih homonima.Nakon kratke stanke za ručak uslijedila je i posljednja, sedma sesija.Otvorila ju je Jasna Novak-Milić radionicom Što je dobar silabus?, u kojojsu svi sudionici Savjetovanja podijeljeni u skupine trebali izraditi silabus sobzirom na zadane uvjete. Zadaci nisu bili nimalo jednostavni, ali su zatovjerno predstavljali niz različitih situacija u kojima se lektori mogu naći prili-kom sastavljanja silabusa: različiti zahtjevi sveučilišta na kojima poučavaju,vremenski rokovi, različiti oblici silabusa. Radionicom se zajedničkim radomvoditeljice i sudionika došlo do odgovora na pitanje kako najbolje sastavitisilabus.Potom je slijedilo kratko predstavljanje lektorskih projekata. ŽelimirCiglar u izlaganju Medijske zamke i prečice u poučavanju hrvatskog u Make-doniji govorio je o pokrenutoj internetskoj stranici makedonskih studenatakroatistike, a Ninoslav Radaković predstavio je u ime Nataše Veinović stu-dentske projekte na lektoratu Sveučilišta Ivan Franko u Lavovu od 2005. do2008. godine i lektoratu na Pekinškom sveučilištu za strane jezike u Kini,2009./2010. godine. U izlaganju su predstavljeni projekti prijevoda suvre-mene hrvatske proze i poezije na ukrajinski jezik, organizacija gostovanjahrvatskih književnika i kritičara na stranim sveučilištima i književnim festi-valima u inozemstvu te organizacija terenske nastave za studente iz Ukrajine.Marija Jurić (Studijsko putovanje u Republiku Hrvatsku) te Maša Pleškovići Tomislav Čužić (Svirači se ne trude uzalud — pripreme i tijek stručneekskurzije) prenijeli su nam svoja iskustva u organizaciji studijskih putova-nja. Željka Macan i Sara Krmpotić predstavile su Riječku kroatističku školu,a Ivana Fakac organiziranje Dana hrvatske kulture na Šleskom sveučilištu.Studentske novine polaznika Croaticuma predstavila je Marinela Aleksov-ski, dok su Nikolina Sokolić i Ana Grgić upoznale sudionike s folklornomradionicom i završnom priredbom, također u okviru Croaticuma. Velik brojizlaganja u ovoj sesiji samo potvrđuje aktivnost, angažman i inicijativu lek-tora u promicanju hrvatske kulture i jezika. Svaki projekt na zanimljiv načinstudente upoznaje sa svime što predstavlja Hrvatsku.116I. Milićević i N. Sokolić – Stručno savjetovanje za lektore inojezičnoga hrvatskoga (SIH)LAHOR – 11 (2011); Predstavljanje; str. 111–117Na samom kraju Savjetovanja održan je okrugli stol pod nazivom Iza-zovi lektorskog posla. Voditelj okrugloga stola bio je Staša Skenžić, višisavjetnik iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, koji je zajedno sasudionicima raspravljao o prednostima i nedostacima lektorskoga posla tepokušao dati rješenje određenim problemima. Lektori su naknadno imalipriliku raspravljati o problemima koje su izlaganja obuhvatila, a prethodnonisu do kraja komentirani. Savjetovanje je nakon toga zatvoreno prigodnimriječima koordinatorice Croaticuma Sande Lucije Udier i Staše Skenžića.3. ZaključakIza nas je još jedno vrlo uspješno savjetovanje. Organizacijskom odboru va-lja uputiti pohvalu za pokretanje zbornika Savjetovanja koji bi na jednommjestu obuhvatio i ovjekovječio sve predstavljene radove. Svake godine sveveći broj stručnih i profesionalnih izlaganja, kao i broj sudionika, potvrđujevažnost Savjetovanja za lektore inojezičnoga hrvatskoga. Ovaj dvodnevnidogađaj, osim stjecanja novih znanja, nudi i mogućnost sklapanja novihpoznanstava i prijateljstava te je poticaj za daljnji rad, napredovanje i usa-vršavanje. Nema sumnje da će tako biti i dogodine.117

Stručno savjetovanje za lektore inojezičnoga hrvatskoga (SIH)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia