Zrinka Jelaska

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

UvodnikGlagoli, formalizacija, frazemi i benediktinciOvaj 11. broj izlazi u manjoj nakladi nego dosad, zbog općega težega sta-nja s novčanim podupiranjem u hrvatskoj znanosti. Međutim, pojavit ćese na mrežnim stranicama ne samo Hrčka (hrcak.srce.hr/lahor), nego i ucjelovitu e-obliku kako bi ubuduće imao poseban ISSN broj za elektroničkoizdanje. Tako će ga i čitatelji koji ga čitaju po pojedinim člancima samo naračunalima, ili u vlastitim ispisima, doživjeti kao cjelovit broj.Tematski i pristupom radovi su vrlo raznoliki, iako se dva rada baveglagolima u odnosu s inojezičnim hrvatskim. Osim nekoliko najzastupljenijihvjernih Lahorovih autora u ovome se broju pojavila i nekolicina vrlo mladihkojima je ovo prvi ili jedan od prvih radova.Članci i osvrtiU najvažnijoj rubrici Lahora nalazi se pet radova, četiri znanstvena i je-dan stručni. Prvi je Utjecaj poučavanja na ovladanost povratnim glagoimau hrvatskome kao inome jeziku. Autorice Eva Pavlinušić, prof. hrvatskogai francuskoga, koja je nekoliko godina predavala hrvatski kao strani jezik iMaja Kelić, prof. logoped s Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govoraSUVAG u Zagrebu, proučile su dio razvoja inojezičnoga hrvatskoga pove-zan s ovladavanjem povratnim glagolima. Osmislile su istraživanje utjecajagramatičkoga poučavanja u kojemu su najprije ispitale početnu ovladanostpovratnim glagolima, izravno poučavale povratnosti inojezične učenike (s en-gleskim kao J1) te ispitale utjecaj naučenoga odmah po poučavanju i potoms odmakom od mjesec dana, što bi pokazivalo usvojenost. Iako su imale vrlomalen broj ispitanika, što je i razumljivo s obzirom na dostupnost različi-tih inojezičnih učenika hrvatskoga kao sudionika znanstvenih pokusa, dobilesu nekoliko važnih rezultata. Jedan se odnosi na utjecaj poučavanja opće-nito, drugi na utjecaj poučavanja na određenoj razini znanja, treći na odnosnaučenosti prema usvojenosti, četvrti na ovladanost različitim vrstama po-vratnih glagola. Vrijedan je doprinos njihova rada i pregled opisa i podjelapovratnih glagola u radovima hrvatskih gramatičara.Tri autorice idućega rada, Glagolske valencije i inojezični hrvatski, za-poslene na Croaticumu Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveuči-lišta u Zagrebu, najvećemu središtu za poučavanje hrvatskoga kao inoga je-zika, vrlo redovito objavljuju radove iz toga područja. Prva i treća autorica,Milvia Gulešić-Machata i Sanda Lucija Udier, među prvih su pet najzastup-ljenijih dosadašnjih autora časopisa Lahor. Zajedno s Maricom Čilaš-Mikulić1Z. Jelaska – Glagoli, formalizacija, frazemi i benediktinciLAHOR – 11 (2011); Uvodnik; str. 1–4dale su pregled istraživanja glagolske valentnosti i pristupa obradi hrvatskihglagolskih valencija u priručnicima namijenjenim izvornojezičnim i inojezič-nim govornicima hrvatskoga. Kako su za usporedbu odabrale jednu jezičnujedinicu, glagol ići, sličnosti i razlike u pristupima vrlo su uočljive. Na te-melju pregledanoga i vlastitih iskustava dale su osnovne smjernice pristupaglagolskoj valentnosti za učenike hrvatskoga kao inoga jezika.U radu Tipizacija i formalna kvantifikacija prototipnosti u ovladavanjujezikom Vedran Galetić, diplomirani inžinjer elektrotehnike (smjer teleko-munikacije i informatike), koji je zaposlen kao programski inženjer Razvoj-noistraživačkoga odjela Ericssona Nikole Tesle d.d., zajedno sa suautoricomrada Zrinkom Jelaskom predlaže uporabu formalnoga modela u opisivanjui procjenjivanju poznavanja inoga jezika. Ovakvim se interdisciplinarnimpristupom jezikoslovlju proširuju njegove granice. Galetić je uvođenje tekvantifikacijske metode u prototipnu semantiku uporabom formalizama neiz-razite logike radi nadvladavanja suprotnosti između npr. formalne semantikes jedne strane (koja zanemaruje leksičko značenje) i kognitivne semantike sdruge (koja ne uključuje opis istinitosti iskaza) predstavio u radu sa zanim-ljivim glavnim naslovom Nasrtljivi crvendać u dvorištu (2011). U ovomu jepak radu ona primijenjena na prototipnu i okomitu međujezičnost te pro-cjenu pogrješaka na različitim razinama jezične obrade, od semantike dofonologije. Teorija pokazuje i mogućnost određivanja vrste i stupnja pog-rješke pa bi mogla i jasnije odrediti razlike između pogrješke i odstupanja.To bi bilo izrazito korisno ne samo teorijski, nego i u primjeni u poučavanjuhrvatskoga kao inoga jezika, ali i ostalih inih jezika.Maja Opašić, znanstvena novakinja na Odsjeku za kroatistiku Filozof-skoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, raščlanila je frazeme prikupljene iz hr-vatskih rječnika s prostornim i vremenskim značenjem. Vremenskih je fra-zema u građi pronašla 61, a prostornih 26, iako bi se moglo reći da ih je i višezbog inačnosti pojedinih od njih. Rad je napisan sa stajališta izvornih go-vornika hrvatskoga jezika, ali je autorica uz svaki frazem navela jedan ili dvaprimjera (iz književne, novinske ili mrežne građe, tek uz nekoliko autorskihprimjera), pa rad može biti vrlo koristan inojezičnim učenicima hrvatskogaviših stupnjeva znanja. Iako je znatno više frazema koji opisuju vremen-ske odnose nego prostorne, neki se od vremenskih frazema izriču prostornimatributima. Njezin rad pokazuje i koliko su u rječničkoj građi brojčano raz-ličito zastupljena pojedina značenja. Prostorne frazeme podjelila je na onekoji iskazuju podznačenje rasprostanjenost u suprotnosti: na mnogim (5) ilinekim mjestima (3) i one koji iskazuju podznačenje udaljenost u suprotnosti:blizu (9) ili daleko (9). Frazeme s vremenskim značenjem podijelila je nakategorije trajanje: odavno ili oduvijek (4), zauvijek (6), dosad (2); trajnost:kratkotrajno (8) i suprotno značenje dugotrajno (6), potom neprekidno (9) ipovremeno (3); davno (2), doba dana u koji su uključeni i zora, i rana večer,2Z. Jelaska – Glagoli, formalizacija, frazemi i benediktinciLAHOR – 11 (2011); Uvodnik; str. 1–4i noć (6), a na kraju je navela i životno doba: starije (11), mlađe (2) i srednje(2). Dakle, najviše je frazema koji se odnose na starije životno doba, potomfrazema s prostornim značenjem blizu i daleko te vremenskim kratkotrajno.Bilo bi zanimljivo u nekomu drugomu istraživanju vidjeti je li zastupljenostpojedinih značenja odraz stvarnoga stanja hrvatskoga jezika ili doista samoopćih i frazeoloških rječnika hrvatskoga jezika koje je autorica proučila.Mlada kroatistica Martina Poljanec i docentica Tanja Kustović s Od-sjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prikazalesu jedan općenito manje poznati vid hrvatske višejezičnosti i višekultur-nosti. On se očituje u povijesnomu djelovanju benediktinaca u Hrvatskoj,a posebno u danas jedinomu muškomu benediktinskomu samostanu. Me-đujezičnost kao razvojni stupanj hrvatskoga jezika pokazuje jedini sačuvaniglagoljski prijevod Pravila sv. Benedikta iz 14. stoljeća, možda i najstarijipoznati prijevod toga važnoga redovničkoga teksta s latinskoga na neki živijezik. Danas kada je hrvatski pod velikim i često za hrvatsku kulturu ne-poželjnim utjecajem engleskoga kao glavnoga i nadmoćnoga jezika međuna-rodne komunikacije, što neki jezikoslovci nazivaju i rashrvaćivanjem, korisnose prisjetiti razdoblja povijesti hrvatskoga jezika kada je latinski kao glavnii nadmoćni jezik međunarodne komunikacije u hrvatskoj kulturi prepuštaomjesto hrvatskomu pismu (glagoljici i ćirilici, tzv. bosančici) i hrvatskocr-kvenoslavenskomu jeziku, odnosno staroslavenskomu hrvatske redakcije. Ktomu su zanimljiva i međujezična obilježja dvaju idoma: crkvenoslavenskoga(staroslavenskoga) i narodnoga čakavsko-ikavskoga (starohrvatskoga) u Re-guli sv. Benedikta. Ona se katkada, kao što to smatra Stjepan Damjanovićčije istraživanje autorice spominju, mogu smatrati svjesnim činom radi oču-vanja tradicije, što bi značilo da je riječ o preključivanju, tj. prebacivanjukoda.Ostale rubrikeRadove u dvije iduće rubrike napisale su mlade suradnice Croaticuma u ko-jemu predaju hrvatski inojezičnim studentima. Rubrika Prikazi i osvrti sa-drži dva članka. Mia Batinić predstavila je knjigu Marte Medved-Krajnovićkoja će biti nezaobilazni priručnik u području ovladavanja inim jezikom.Aida Korajac opširno je predstavila knjigu Mate Kapovića s društvenoje-zičnim tekstovima o aktualnim, katkada i spornim temama, namijenjenu inestručnim čitateljima.U rubrici Kronika Iva Milićević i Nikolina Sokolić opisuju treći SIH(Stručno savjetovanje za lektore inojezičnoga hrvatskoga) na takav način dai oni koji nisu sudjelovali na njemu mogu dobiti opći dojam i najvažnijepodatke o izlaganjima.3Z. Jelaska – Glagoli, formalizacija, frazemi i benediktinciLAHOR – 11 (2011); Uvodnik; str. 1–4Pretposljednja rubrika Predstavljanja sadrži članak Zrinke Kolaković,koja je godinu dana bila lektorica hrvatskoga na njemačkome SveučilištuJustus-Liebig u Giessenu, o HiT–1, e-tečaju hrvatskoga kao inoga jezikaHiT–1. Taj prvi početnički e-tečaj hrvatskoga u Hrvatskoj, koji se provodina Sveučilištu u Zagrebu, ishod je projekta triju hrvatskih ustanova (Hrvat-ske matice iseljenika, Sveučilišta u Zagrebu i srca).Posljednja je rubrika Vijesti i najave, u kojoj se pod zanimljivim i aso-cijativnim nazivom Pronađeno u prijevodu predstavlja projekt Riječke kro-atističke škole.Glavna urednica4

Glagoli, formalizacija, frazemi i benediktinci

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals