Ana Hanđal

Hanđal, Ana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Robin Harris, Povijest Dubrovniku,, Golden marketing - Tehnidka knjiga,Zagreb,2006,487 str.Uhvatiti se u ko5tac s pisanjem povijesti jedne drLave,, koliko godona malena bila, nrje lak zadatak. Potrebno je tu obuhvatiti puno vi5e od sa-moga kostura godina i dogadaja, prodrijeti do tkiva nekog drugadijeg vre-mena i samog mentaliteta ljudi. Postoji vi5e razloga zalto upravo povijesnifenomcn Dubrovnika fascinira povjesnidare, pogotovo strane, a jedan odnjih, kako jc istaknuo i Robin Hanis u svome djelu Povijest Dubrovnika, za-crlelo leZi u neproporcionalnosti utlecaja koji je imala ta drl,avica s jednestrane, te njezinoj velidini i moii s druge. Povijest Dubrovnika britanskogpovjesnidara Robina Harrisa, objavljena 2003. u Londonu, rezultatje deset-ljeca proudavanja gradiva dubrovadkih knjiZnica i arhiva te predstavlja prvucjelovitu povijest Dubrovnika na engleskom jeziku. Stvaranje jasne i razum-ljive sinteze znanstvenih studija o dubrovadkoj povijesti upravo je bio i ciljkojim je autor bio voden pri pisanju djela.Knjiga je podijeljena na 15 poglavlja, sastavljenih od vi5e potpoglav-lja, tz dodatak Zahvale (7 . - 8. str.), Bif eike o imenima (9.- 10. str.), Bilje-ike o citatima (l l. str.), Predgovora (13. - 14. str.) na samom podetku djela,Le Post scriptuma (411. - 434. str.) odnosno detiri eseja o poku5ajima obnoveRepublike od 1808. do 1815. godine, stagnaciji pod austrijskom upravom od1814. do 1918. godine, pitanju identiteta Dubrovnika u ilirskom pokretu te oDubrovniku u Domovinskom ratu; Dodatka I (435. - 436. str.) o pojmu,,neovisnosti" Dubrovnika,, Dodatka 2 (437. - 438. str.) o novcu i mjernimjedinicama, Kronologije (439. - 444. str.), Bibliogrffie (445. - 464. str.),Ilustrocija u boji (465. - 472. str.), Kazala (473. - 481. str.) te Pogovoro -Robin Harris: ps1;ijest Dubrovnika, suvremena sinteza iz europskoga motri-ita (483. - 481 . str.) Stjepana Cosi6a na kraju djela.Prvo poglavlje Zaieci i zagonetke Raguse: IVastanak Raguse / Dub-rovnika (15.- 28. str.) osvrie se na prirodne prednosti koje su dovele do os-nivanja naselja, prvo Epidaura, kasnije Raguse, okolnosti nestanka Epidaurate smje5taj, izgradnju i Livot u ranom Dubrovniku.Sljedeia detiri poglavlja Daleki prtjatelji i opasni susjedi: Dubrovnikpod bizantskont zaititom (oko 800. - 1205.) (29.- 42. str.), Podanici Sere-nissime: Dubrovnik pod mletaikom vlaicu (1205. - 1358.) (43.- 58. str.),Djelomiina neovisnost: Autonomni razvoj Dubrovnika pod ugarskom vrhov-nom upravom (1358. - oko 1433.) (59.- 74. str.) te Istoini pristtrp: Podokriljem Osmanskog Carstva (oko 1j96. - 1526.) (75. - 98. str.) naglasakstavljaju na poku5aje Dubrovnika da odrZi dominantan poloLal na istodno-jadranskoj obali, kao i na prostoru jugoistodne Europe, unatod svim prom-285jenama na povijesnoj pozornici od 9. do 16. stoljeia. Autor ovdje posveiujepozornost ustrojstvu drZavnih institucija, pregledu poloLajaDubrovadke nad-biskupije, okolnostima koje su dovele do nagodbe s Venecijom, diplomatskojvje5tini Dubrovdana koja je dolazila do izraLaja prilikom teritorijalnihSirenja, prvim kontaktima Dubrovdana i Osmanlija te plaianju harada.Rat, diplomacija i kaos: Dubrovnik izmedu Habsburgovaca, Mleianai Porte (1526. - 1667.) (99. -120. str.) prikazuje Dubrovnik, dija je sudbinavec tada srasla s Osmanskim Carsfvom, od trenutka kada su Osmanlije uv-jerljivo nepobjedivi do vremena kada se opadanje njihove moii svodi na bor-bu kr5danske Europe protiv nevjernika. Dubrovnik se tada nalazi na udarustalnih mletadkih napada, ba5 kao i na udaru epidemije kuge.Poglavlje Strast vladanja: Institucije uprave i izazovi s kojima su sesuoiavale (oko 1272. - 1667.) (121. - 150. str.) progovara o politidkim insti-fucijama, lokalnoj upravi te daje pregled zakonodavsfva, dok se u sljede6empoglavlju Trgovaiki duh: Gospodarski razvoj (oko 1272. - 1667.) (151. -184. str.) ukazuje na procvat trgovine koji je bio posljedica dubrovadke neu-tralnosti u sveopcim ratnim uvjetima, te obraduje uloga Dubrovnika u kop-nenoj trgovini s balkanskim zaledem i pomorskoj trgovini.Deveto poglavlje Dubrovaiko drtritvo: Druitvene strukture i obiiajiDubrovnika (oko 1300. - oko I667.) (185. - 220. str.) obraduje unutarstale5-ke i medustale5ke odnose Dubrovadke Republike. Podijeljeno je na dva di-jela, gdje u prvom obraduje odnose u politidkom i trgovadkom staleZu, pro-govara o Zivofu vlastele trgovaca, gradanate ulozi koju su Zidovi imali u Du-brovniku, dok se u drugom progovara o Livofu na selu, razini druStvenogstandarda, paLnji koju su pridavah zdravlju i higijeni, druStvenim zbivanjima,okolnostima oko sklapanja braka, pri demu se autor sluZi izvjestajima stra-naca koji su u tom razdoblju boravili u Dubrovniku ne bismo li dobili pot-puniju sliku.Sljedece poglavlje Vjerski Zivot: Crla,ene organizacije i duhovnost uDubrovniku (oko 1190. - 1808.) (221. - 245. str.) daje pregled djelovanjanadbiskupije kao najvaLnrje vjerske institucije koja je imala i veliko politidkoznadenje, vjerskih redova koji se na tim prostorima pojavljuju vei od 9. sto-Ijeca, te se osvrie i na samu poboZnost Dubrovdana koja se oduvijek posebnodoimala stranaca.Kulturni iivot: KnjiZevnost, znanost, slikarstvo i glazba (oko 1358. -oko I667.) (247 . - 292. str.) opseLna je cjelina posveiena obrazovanju i dos-tignuiima u glazbi, knjiZevnosti, slikarstvu, pri demu se pozornost pridaje iZivotopisu samih umjetnika, a ne samo njihovim ostvarenjima koja autor nas-toji sagledati kao doprinos cjelokupnom hrvatskom kulturnom razvoju.Dvanaesto i trinaesto poglavlje, promatrano kao cjelina, prikazujekontrast izgleda Dubrovnika i druStvenih odnosa prije i nakon velikog pot-286resa. Poglavlje lzgradnja Dubrovnika: Naseljavanje i urbano planiranje, ut-vrde i obrana, javna i privatna izgradnja u Dubrovaikoj Republici (oko1272. - 1667.) (293. -326. str.) daje sliku urbanistidkog razvoja, fortifikacij-skog sustava i obrane, ladanjske kulture, kako Dubrovnika tako t izvangrad-skih podrudja kao Sto su Ston, Cavtat, Tumba, Molunat, dok poglavlje Smrt iuskrsnttte: Velika treinja i njezine posljedice (1667. - 1669.) (327. - 348.str.) prikazuje Dubrovnik, posrnuo pred prirodnom katastrofom, na udaru dotada trgovadkih suparnika koji nastoje iskoristiti njegovu slabost. Autor seosvrde na kaos koji je nastao nakon potresa, gospodarske, kulturne, demo-grafske posljedice videne iz pozicije razli(,itih staleZa te obnovu koja je usli-jedila, usko vezanu uz vje5tinu dubrovadke diplomacije.Godine zalaza: Politiiki, gospodarski kulturni Zivot (1669. - 1792.)(349. - 382. str.) prikazuje pololaj Dubrovnika izmedu dviju sila koje ie us-koro doZivjeti opadanje svoje moii, Venecije i Osmanskog Carsfva, te diplo-matska kolebanja Republike izmedu Porte r Zapada u trai.enju za5tite. Vri-jeme je to nakon proZivljenog politidkog, gospodarskog i kulturnog vrhuncakada u kulturnom Zivotu Dubrovdana sve znadajnrju ulogu imaju francuskiutjecaji.Pad Dttbrovaike Republike: Pozadina i okolnosti ukidanja republike1808. (383 . - 410. str.) posveieno je kulminaciji vanjskih pritisaka, kada vi5eni diplomacrja nije mogla sprijediti prodor Francuza na teritorij Republike, teodnosima Francuske i Rusije do uredenja interesnih sfera u jugoistodnojEuropi nakon mira u Tilsitu 1806. godine.Knjiga je potkrijepljena slikama poznatih Dubrovdana o kojima je udjclu bilo govora, prikazima isprava, izgleda grada u pojedinrmrazdobljima,fotografrjama saduvanih spomenika kulture i ostvarenja sakralne umjetnosti.Potrebno je istaknuti kako ona sintezom povrjesti Dubrovadke Republike nijezna(ajna samo za hrvatsku historiografrju, vec i doprinosi njezinom uzdiza-nju na internacionalnu razinu.Ana Handal287POVIJESNI ZBORNIKgodi5njakza kulturu i povijesno naslijetlebr. 3, Osi jek, 2008.Nakladnik.Odsjek zapovijest - Filozofski fakultct OsijekZa nakladniko.Prof. dr. sc. Ivan Balta, predstojnik Odsjeka za povijestUredni.in'o.Prof. dr. sc. Pavo Zivkoviq Filozof-ski fakultet u OsijekuProf. dr. sc. Ivan Balta, Filozofski fakultet u OsijekuDoc. dr. sc. Bo5ko Marijan, Filozoftki fakultet u OsijekuProf. dr. sc. Mithad Kozlidii, Svcuc'il i5teuZadruProf. dr. fra. Marko Karamatic, Franjevadka teologija SarajevoProf. dr. sc. AzemKoZ,ar, Filozofski fakultet u TuzliProf. dr. sc. M6rta Font, Bolcsdszc-ttudom6nyi Kar PccsProf. dr. sc. Marta Dobrotkova. Filozofick6 fakulta v TrnaveGlavni i odgovonri uraclnik:Prof. dr. sc. Pavo Zir koviiTajnik ureclniitt'ct'Mr. sc. Zlatko DukicLektor i korektor:Prof. dr. sc. Loretana DespotRaiunalna obrada i prijelomIvan NecakPrijevod saZetaka na engleski:Denis Pavic, prof.Tisak:Tiskara Soldo, VukovarNaklada: 300 primjeraka

Robin Harris, Povijest Dubrovnika

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia