Gorana Lipnjak

Lipnjak, Gorana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

95UVODDanašnje stanje u Europi u području zaštite okoliša je zabrinjavajuće. Nestaju biorazličitosti, a utvrđena je ugroženost 45% europskih leptira te 38% europskih ptica. Temperatura se poveća-la u prosjeku za 1 °C. Javno zdravstvo tvrdi da onečišćenje zraka uzrokuje oko 2 milijuna prera-nih smrti godišnje u cijelom svijetu, a u članica-ma EU 350.000 ljudi ozbiljno je ugroženo zbog onečišćenja zraka. Prema dostupnim podacima, onečišćenje zraka u Europi uzrokuje gubitak od 150 milijuna radnih dana.Početkom 20. stoljeća na cijeloj zemaljskoj kugli živjela je 1 milijarda ljudi, a već 2000. go-dine ta brojka popela se na 6 milijardi. Uz to današnji stanovnici upotrebljavaju 4 puta više energije te spaljuju 16 puta više fosilnih goriva u odnosu na stanovnike s početka prošlog stoljeća. Sve to zajedno uvelike zabrinjava održiv razvoj sadašnjih i budućih naraštaja. NEDOSTATAK SIROVINAEuropske industrije sve su više ovisne o siro-vinama koje nedostaju, a povećani zahtjevi za tim sirovinama dovode do neočekivanog pritiska na svjetsko tržište. Zbog toga su sve prisutniji problemi raspoloživosti i pristupačnosti poseb-no rijetkih tvari koje su potrebne za nove tehno-logije. Kao na primjer litij koji se upotrebljava za električne automobilske baterije. Na slici 1. prikazana je projekcija potrebe različitih resursa (biomase, minerala, metala, fosilnih goriva) za razdoblje od 1980. do 2030. godine.Slika 1. Globalna potreba za resursima za razdoblje od 1980. do 2030. godineZAJEDNIČKA EUROPSKA POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠAZagađenja, klimatske promjene, gubitak bio-različitosti i ostali problemi zaštite okoliša prela-ze granice država. Zbog toga je politika zaštite okoliša mnogo učinkovitija ako se provodi na razini EU-a.NOVA EUROPSKA POLITIKA GOSPODARENJA OTPADOM* SIGURNOST 54 (1) 95 - 97 (2012)*Studijsko predavanje na temu «Zaštita okoliša i gospodarenje ot-padom» u Brusselsu od 1.2. do 4.2.2011. za udruge civilnog društva iz država kandidata za ulazak u EU. 96SIGURNOST 54 (1) 95 - 97 (2012)G. lIPNJaK: Nova europska politika ...Iz tih razloga legislativa je razvijena na razi-ni EU-a, te je prenesena u nacionalnu zakonsku regulativu svake njezine članice. Tako je 80% zakonskih odredbi u području zaštite okoliša u EU članicama doneseno na razini EU-a. U području zbrinjavanja otpada prioriteti su definirani. Prvenstveno treba raditi na prevenciji stvaranja otpada (dizajniranjem novih proizvoda, podizanjem svijesti,...), zatim ponovnom upora-bom  («reuse»), recikliranjem, rekuperacijom, te konačno, otpad koji se ne može drugačije riješi-ti, odlaganjem. Na slici 2. prikazani su trendovi u zbrinjavanju komunalnog otpada odlaganjem u članicama EU-a. Očita je razlika kod visokora-zvijenih zemalja gdje je rješavanje komunalnog otpada odlaganjem znatno reducirano u odnosu na nove članice EU-a, a na račun drugih poželj-nijih metoda.Na slici 3. prikazani su različiti načini zbri-njavanja otpada u EU u razdoblju od 1998. do 2008. (odlaganjem, spaljivanjem, recikliranjem, kompostiranjem), iz čega se mogu zaključiti po-zitivni trendovi.Postoji problem nekih članica EU-a (na pri-mjer, Slovačka) kod kojih je implementirana EU direktiva o gospodarenju otpadom u nacionalnu legislativu, ali se ne provodi ili se samo djelo-mično provodi. Naime, provođenje Zakona o ot-padu veoma je loše, a kod podržavanja procesa gospodarenja otpadom nema potpore vladinih institucija za redukciju stvaranja otpada ili po-novnu uporabu.Slika 2. Trendovi o odlaganju komunalnog otpada u zemljama članicama EU-aSlika 3. Trendovi u zbrinjavanju otpada u EU POSTIGNUTI REZULTATIako se analiziraju rezultati postignuti pri-mjenom prioritetnih načina rješavanja otpada, prvi pokazatelji pokazuju djelomičan napredak u sklopu prevencije stvaranja otpada te ohra-brujući napredak kod implementiranja procesa recikliranja, odnosno redukcije zbrinjavanja otpada metodom odlaganja. Međutim, uočava se velika razlika među pojedinim članicama EU-a.Na slici 4. prikazano je stanje u području potrošnje i recikliranja papira. Vidljiv je trend povećanog recikliranja ne samo u Europi, nego i u cijelom svijetu. Što se tiče potrošnje papi-ra, nakon 2007. godine potrošnja se smanjuje. Također podaci pokazuju da se 2003. godine recikliralo 56,5% papira, dok je taj postotak po-većan u 2008. na 72,2%.Slika 4. Trendovi u potrošnji i recikliranju papira97SIGURNOST 54 (1) 95 - 97 (2012)G. lIPNJaK: Nova europska politika ...Slika 5. Prikaz rješavanja komunalnog otpada            odlaganjem u članicama EU-aNa slici 5. prikazano je rješavanje komunal-nog otpada koji nije biorazgradiv i čije se od-laganje trebalo smanjiti u skladu s postavljenim granicama, s tim da pojedine zemlje trebaju ostvariti postavljene ciljeve u razdoblju od do-datne 4 godine.  PRIMJERI DOBRE PRAKSEDizajniranje novih proizvodaKako bi se ublažile i izbjegle posljedice stva-ranja prekomjerne količine otpada pri dizajnira-nju novih proizvoda, vodi se računa o pobolj-šanoj energetskoj učinkovitosti, uporabi veće količine reciklirajućih materijala, redukciji teži-ne proizvoda, smanjenom pakiranju, izbacivanju štetnih materijala (npr. olova), te o smanjenom štetnom utjecaju – npr. smanjena doza zračenja za pacijente. Cilj je svakako zatvoriti krug i što više materijala vratiti u proizvodnju. Ponovna uporaba – „reuse“EU WFD 2008 – Okvirna direktiva iz 2008. definira ponovnu uporabu paketom mjera za prevenciju i redukciju otpada koja treba biti pro-movirana u članicama EU-a. Osnova te direktive treba biti uvedena u nacionalne zakone te nakon toga odmah i uvedena u praksu. Na temelju toga članice EU-a trebaju poduzeti odgovarajuće mje-re za promoviranje ponovne uporabe te pripre-miti aktivnosti, posebno putem poticanja mreža za osnivanje i podržavanje ponovne uporabe i popravljanja različitih proizvoda. Prva europska mreža poduzeća koja se bavi procesima ponov-ne uporabe i recikliranja REUSE osnovana je u austriji. Elektronički uređaji (s oznakom „Revi-sie“), namještaj, tekstil i razni kućanski aparati prodaju se u 22 Reuse centra i 70 Reuse trgo-vina. Uz 2,6 milijuna kupaca godišnje u 2005. promet je iznosio 19 milijuna eura.Kampanje za podizanje svijestiU području zbrinjavanja otpada osnovana je Međunarodna mreža u području zbrinjavanja otpada aCR+ koja ima 99 članova iz 23 zemlje te 1400 lokalnih i regionalnih institucija. Ciljevi su provođenje različitih aktivnosti pri prevenciji stvaranja otpada kao što su kampanje „-kg“ ili obilježavanje Europskog tjedna za redukciju otpada. Također se u mnogim zemljama provo-de i nacionalne kampanje za smanjenje otpada uz određene aktivnosti koje imaju svoje ciljeve i uključuju mnoge stanovnike. U školama i na sveučilištima, također, se intenzivno radi na po-dizanju svijesti učenika i studenata uz predava-nja, programe, radionice koje su usmjerene na održiv razvoj i zdravu budućnost cijele zemlje.ZAKLJUČAKČinjenica je da učinkovito gospodarenje otpa-dom utječe na preveniranje klimatskih promjena reduciranjem emisija štetnih tvari recikliranjem, ponovnom uporabom, povratkom energije te smanjenim odlaganjem otpada. U Europi se pro-vode mnoge inicijative koje bi trebale dovesti do učinkovitog zbrinjavanja otpada te na taj način omogućiti nama i našim nasljednicima zdrav život na zemlji. Može se zaključiti da različiti tehnološki, ekonomski, socijalni i kulturalni čim-benici dovode do sadašnjeg stanja, ali ujedno i ti isti čimbenici daju i alate u budućnosti koji bi trebali pomoći u postignuću zadanih ciljeva vezanih za rješavanje problema održivosti. Inve-stiranje u našu budućnost počinje sada.mr. sc. Gorana lipnjak, dipl. ing. kem. teh.Hrvatska udruga za zdravo radno mjesto, Zagreb

NOVA EUROPSKA POLITIKA GOSPODARENJA OTPADOM

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia