Članek naznanja skorajšnji izid "Narečnega atlasa slovenske Istre in Krasa", ki je bil zasnovan v sklopu velike dialektološke raziskave, ki so jo izpeljali raziskovalci Inštituta za jezikoslovne študije Znanstveno-raziskovalnega središča Univerze na Primorskem v Kopru, in sicer: dr. Goran Filipi, dr. Rada Cossutta in dr. Suzana Giljanović. V prispevku so prikazana nekatera nujna znanstvena in zgodovinska izhodišča, ki so pripomogla k nastajanju lingvističnih atlasov na splošno. Na Znanstveno-raziskovalnem središču v Kopru, kjer člani Inštituta za jezikoslovne študije že več let uresničujejo lastne zamisli o regionalnih narečnih atlasih slovenskih istrskih in kraških govorov ter hrvaških, romunskih, istriotskih in italijanskih govorov na istem in širšem območju, se je porodila ideja o zasnovi in izdaji lingvističnega atlasa, ki nudi širši in natančnejši vpogled na raziskave o narečjih v Istri. NASIK bo z novimi terenskimi raziskavami zapolnil vrzeli dosedanjih raziskav in omogočil vpogled v sedanje stanje slovenskih govorov na območju Istre in Krasa. Članek natančno prikazuje priprave na dialektološko terensko raziskovanje, potek zbiranja in urejanja gradiva, njegovo zapisovanje ter nadaljnjo beleženje in kartografiranje ter pripravo na tisk. Delo bo dragocen prispevek za slovensko, italijansko, hrvaško in romunsko dialektologijo: za slovensko zlasti zato, ker je iz njega razvidno, na katerih področjih materialne in duhovne kulture tega slovenskega ozemlja je slovenska leksika zaradi stoletne interference med slovenskimi, furlanskimi, italijanskimi in hrvaškimi narečji doživela največ sprememb; za italijansko in hrvaško dialektologijo pa zato, ker bo novo kartografirano gradivo bistveno dopolnilo dosedanje atlase z vidika sprejemanja romanskih in furlanskih elementov v teh govorih.Članak najavljuje skori izlaz lingvističkoga talasa "Narečni atlas slovenske Istre in Krasa" koji je uključen u veliko dijalektološko istraživanje provedeno od strane istraživača iz Instituta za lingvističke studije znanstveno-istraživačkog centra Univerze na Primorskem v Kopru, i to: dr. sc. Goran Filipi, dr. Rada Cossutta i dr. Suzana Giljanović. U članku se navodi neke osnovne znanstvene i povijesne pretpostavke koje su doprinijele nastanku jezičnih atlasa. Članak također navodi neke od potrebnih znanstvenih i povijesnih ideja važnih za nastanak jezičnih atlasa u cjelini. U znanstvenom istraživačkom centru u Kopru članovi Instituta za lingvističke studije već dugi niz godina provode vlastite ideje o regionalnoj dijalektologiji atlasa slovenske Istre i Krasa i o hrvatskim, rumunjskim, talijanskim, istriotskim i drugim govorima na istom i širem području. U tom kontekstu oblikovala se zamisao izdavanju lingvističnog atlasa koji bi nudio opširni i detaljniji uvid u istraživanje dijalekata u Istri. NASIK će s novim istraživanjima popuniti praznine u tekućim istraživanjima i uvidu u trenutno stanje govora u slovenskoj Istri i Krasu. Članak predstavlja detaljnu analizu pripreme za dijalektološko terensko istraživanje, prikupljanje i uređivanje dijalektološkog materijala, njihova snimanja i kartiranja, i pripreme za tisak. Rad će biti vrijedan doprinos slovenskoj, talijanskoj, hrvatskoj i rumunjskoj dijalektologiji: slovenskoj, jer je iz atlasa vidljivo koja se područja materijalne i duhovne kulture slovenskog teritorija poklapaju s furlanskim, talijanskim i hrvatskim dijalektima; za talijansku i hrvatsku dijalektologiju atlas će biti vrijedan doprinos jer će novi kartografirani materijal biti bitna dopuna postojećim atlasima u smislu posuđivanja romanskih i furlanskih elemenata u tim govorima
