Marina Perić Kaselj

Migracijske i etničke teme / Migration and Ethnic Themes

Croatian

Directory of Open Access Journals

Neven Budak, Vjeran Katunarić (ur.), Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajućem svijetu

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

453Prikazi, Migracijske i etničke teme 27 (2011), 3: 447–456Neven Budak, Vjeran Katunarić (ur.)Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajućem svijetuZagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo – Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2010, 197 str.Radovi sa skupa »Hrvatski nacional-ni identitet u globalizirajućem svijetu« objavljeni su u istoimenom zborniku u iz-danju Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Urednici su Neven Budak, po-vjesničar i redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te Vjeran Katunarić, sociolog i redoviti profesor na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru.Urednici su ujedno i autori dvaju tek-stova u zborniku. Naglašavaju kako una-toč tomu što se o odnosu globalizacije i nacionalnog identiteta u Hrvatskoj ra-spravlja već dvadesetak godina i pritom publiciraju različiti znanstveni i neznan-stveni radovi, mijenjanjem konteksta u kojem se oblikuje hrvatski identitet per-manentno se otvaraju nova pitanja i traže odgovori na još neodgovorena.Iza predgovora nalazi se cjeloviti go-vor bivšeg predsjednika Republike Hrvat-ske Stjepana Mesića, pod čijim je pokro-viteljstvom skup održan.U zborniku se, u kojem je zastupljeno jedanaest autora različitih znanstvenih dis-ciplina, analizira/polemizira o odnosu/ima hrvatskog identiteta u europskom okruže-nju. Prilozi su logičko-analitički svrstani u četiri grupe: teorijsko obrazloženje i povi-jesno utemeljenje hrvatskog identiteta, hr-vatski identitet i europsko okruženje, poli-tike identiteta te identitet i vrijednosni su-stavi. U dijelu o teorijskom obrazloženju i povijesnom utemeljenju hrvatskog identi-teta autori s različitih teorijskih polazišta, dotičući se srednjega vijeka i ranoga no-vog vijeka, propituju načine oblikovanja hrvatskog identiteta. Naglašavaju kako taj proces nije završen, već se uvijek iznova oblikuje i još traje. Neven Budak u prilogu »Hrvatski iden-titet između prošlosti i sadašnjosti« upo-zorava na kompleksnost poimanja identi-teta u hrvatskoj prošlosti te želi samo na-značiti moguće pravce njegova razvoja. Identitet hrvatske nacije, kako naglaša-va, formirao se u drugoj polovini 19. i u prvim desetljećima 20. stoljeća »kao niz općeprihvaćenih, ali ne do kraja određe-nih mitologema iz kojih je svatko mogao uzimati što želi i odabirom sebi prihvat-ljivih elemenata kreirati vlastiti identitet« (str. 9). Unatoč kompleksnosti hrvatsko-ga nacionalnog identiteta u prošlosti i da-nas, zaključuje kako bi novi hrvatski iden-titet trebao uključiti sve ono što je nasta-lo na prostoru Hrvatske, bez obzira na et-ničku pripadnost tvoraca određene bašti-ne. Trebao bi uključivati i pozitivne utje-caje globalizacijskih procesa, uz poštova-nje lokalnih identiteta, i osnažiti zajednič-ke elemente identiteta (jasne simbole kao poruke o tome što smo i što nudimo drugi-ma) te bi to trebala biti najvažnija zadaća hrvatske intelektualne elite.Sociolog Duško Sekulić u »Pojmu identiteta« govori o temeljnim razlikama između objekata i pojma prirodnih i druš-tvenih znanosti. Za razliku od prirodnih znanosti, čiji objekti imaju fiksirane esen-cije koje se ne mijenjaju, u društvenim su znanostima objekti heterogeni i u pogledu svojih konstitutivnih elemenata te su re-zultat društvenih procesa. Razumijevanje identiteta, kako ističe, ustvari je razumije-vanje povijesnog procesa, njegove kon-strukcije. »Biti Hrvat nije objektivni iden-titet koji svi imamo u jednakoj mjeri. On nije ni kulturni identitet, jer su zapravo je-zični, običajni identiteti obično uži nego 80-PRIKAZI I RECENZIJE.indd   453 27.2.2012   21:11:29Prikazi, Migracijske i etničke teme 27 (2011), 3: 447–456454hrvatski identiteti. Nacionalni identiteti su politički identiteti sastavljeni od konstrui-ranih političkih, kulturnih i povijesnih ele-menata« (str. 37). Autor raspravlja o upo-trebi pojma identitet u sociologiji, navode-ći različite sociološke pravce/škole poput funkcionalizma i simboličkog interakcio-nizma te njihova poimanja i analize iden-titeta. Potom raspravlja o esencijalizmu i konstruktivizmu u shvaćanju kolektivnog identiteta dajući stvarne primjere analiza nacionalnih identiteta dvaju autora, jedne koja uzima u obzir povijesnu dinamiku i fluidnost njegove izgradnje (Huntington: Who are We?) i jedne pisane u esencijali-stičkoj formi (Eduard Kale: Hrvatski kul-turni i politički identitet).Filozof Gvozdan Flego u prilogu »Bi-lješke uz pojam identiteta« najprije izra-žava skepsu prema pojmu/definiciji hrvat-ski nacionalni identitet jer izaziva nedo-umice i semantičke stranputice, implici-ra statičnost i okrenutost prema prošlosti onoga što je identično te se koristi jedno-obraznom definicijom kolektivnog identi-teta i sintagmom nacionalnog identiteta ne obazirući se na promjene u uvjetima glo-balizacije (str. 29). Ističe kako je potrebno precizno definirati pojmove koje rabimo, a posebice riječ identitet, te smatra kako više nitko ne može proturječiti dinamič-kom poimanju čovjeka i ne priznavati ra-zvojnu narav ljudskog identiteta. »Sva-ki član društva je društveno polivalentan i mješavina različitih poslova i funkcija koji obavlja u političkom i društvenom ži-votu« (str. 57).U drugom dijelu zbornika, koji se od-nosi na hrvatski identitet i europsko okru-ženje, propituje se novo značenje nadnaci-onalnog identiteta integracijom Hrvatske u Europsku uniju.Politolog Dario Čepo u prilogu »Od nacionalnog k supranacionalnom: europ-ski identitet i Europska Unija« pita dola-zi li do stvaranja/izgradnje EU-a ili posto-jeći nacionalni identiteti stvaraju nadnaci-onalni identitet. Počinje kratkim osvrtom na ideje razvoja identiteta, navodeći razli-čite kutove gledanja na koncept identiteta, i u kontekstu EU-a nastoji pokazati usmje-renost na izgradnju identiteta s kulturnih i političkih pozicija. Zajednički identi-tet EU-a, kako zaključuje, ne bi ugrozio postojeće nacionalne identitete, nego bi samo utjecao na hijerarhijsku promjenu u identitetskoj matrici pojedinaca koji su danim identitetima obilježeni (str. 69). Povjesničar Tvrtko Jakovina u prilogu »Hrvatska vanjska politika (Što smo bili, što jesmo, što želimo i što možemo biti?)« govori kako je vanjska politika odraz zbi-vanja u državi (brojnih ograničenja i stra-hova političke elite ili njezine hrabrosti, odnosno odlučnosti). U većini slučajeva unutrašnja politika u Hrvatskoj prevlada-vala je nad vanjskom i pitanje je je li i ko-liko imala pozitivnog učinka na vanjsko-politički ugled države (str. 85). Autor upo-zorava kako se Hrvatska neprestano bavi nizom nejasnoća koji joj opterećuju samo-percepciju i pristup na međunarodnoj sce-ni. Osjećaj nesigurnosti Hrvatske najviše se prepoznaje u stavovima kako smo bo-lji od velikog broja zemalja s kojima gra-ničimo ili pak usporedbama sa zemljama prema kojima osjećamo zavist i inferior-nost. O Europskoj uniji, naglašava, ne ra-spravljamo dovoljno i nemamo jasno defi-nirane ciljeve niti znamo kako se naši in-teresi usklađuju s interesima država u čiji krug težimo doći (str. 91). Zaključuje da vanjskopolitički položaj Hrvatske može biti definiran i prepoznatljiv tek kad pro-vedemo reforme iznutra, pomirimo se s prošlošću, počnemo iznova učiti i misliti o prošlosti te pritom iz nje izvučemo ono što nam je korisno.U trećem dijelu zbornika riječ je o po-litikama identiteta i kulturnoj politici u Hrvatskoj.80-PRIKAZI I RECENZIJE.indd   454 27.2.2012   21:11:29455Prikazi, Migracijske i etničke teme 27 (2011), 3: 447–456Vjeran Katunarić u »Hrvatskoj politi-ci i izazovima globalizacije« govori o obi-lježjima kulturne globalizacije, nacional-nim odgovorima na kulturnu globalizaci-ju, antiglobalizmu – antibalkanizmu i kul-turnoj strategiji koja bi bila optimalna za Hrvatsku. Komercijalnost i profiterstvo, nove informacijsko-komunikacijske teh-nologije, ekspanzije, anglofonija (hege-monija engleskog jezika i audiovizualne produkcije na tom jeziku) i centrifugalni komunikacijski učinak na periferiji koji se manifestira smanjenjem ili prekidom komunikacije među susjedima glavna su obilježja kulturnoga globalizma. Promi-šljanje kulturnog razvitka u Hrvatskoj, kako napominje, imalo bi smisla jedino ako bi se formirale kulturne elite s odgo-varajućim političkim koalicijama i strate-gijskim timovima stručnjaka koje bi pro-izvele transformacijski odgovor na glo-balizacijski pritisak. To bi uključivalo iz-gradnju multipolarnog svijeta u sferi geo-politike koji bi svoje pandane imao u sferi geokulture (za Hrvatsku od kulturne raz-mjene do zajedničkih projekata u kultu-ri, osobito južnoslavenske kulturne veze), potom konsenzus između etnocentristič-ke, globalističke i transformacijske pro-venijencije (pragmatičnost i komunikativ-nost te težnja za kreativnim preoblikova-njem vlastitih identitetskih poruka), dalj-nju diferencijaciju različitih razina kultur-nog života, kulturnih proizvoda, odnosno brendova, i identiteta: lokalnih, tradicio-nalnih hrvatskih regija, nacionalnih i dr. (str. 115).Sociolog Rade Kalanj piše o identite-tu i politici identiteta, odnosno političkom identitetu. Upozorava na kompleksnost i višeznačnost u određenju pojma identi-tet definirajući ga kao pojmovni konstrukt u čiji se sadržaj može trpati najrazličitija konkretna određenja, ovisno o tome što se njime želi postići, dokazati ili legitimirati, bilo na individualnoj ili kolektivnoj razini (str. 118). »Identitet je forma individualne i društvene egzistencije bez koje pojedin-ci i društvene grupe ne bi imale egzisten-cijalni smisao, ali je i konceptualna tvor-ba koja ima određenu funkciju bez obzira da li je relativiziramo ili apsolutiziramo« (str. 119–120). Iz navedenih razloga iden-titet dobiva i političko značenje, pa govo-rimo o politici identiteta koji zahvaća po-litičke, kulturno-tradicijske, običajne, et-ničke, rodne, religijske i socijalne identi-tetske naracije. Politika identiteta ili poli-tika priznanja danas je sastavni element oblikovanja demokratske političke volje. Multikulturna politika zaslužna je za po-litizaciju identiteta. Kalanj navodi i ana-lizira oprečne struje i mišljenja o politici multikulturalizma. Zaključuje kako je in-tegracijska politika identiteta racionalno-demokratsko sredstvo za postizanje druš-tvene integracije.Pravnik Vladimir Pezo u svom radu obrađuje hrvatski identitet u odnosu na sport/sportska natjecanja, analizirajući as-pekte sporta kroz profit, sportske rezultate te individualni i kolektivni identitet. Sma-tra kako je razvoj društvenih djelatnosti i sporta u europskoj Hrvatskoj snažna polu-ga u razvoju turizma, zdrave hrane, eko-loški očuvane prirode i pitke vode.Kazališna redateljica Snježana Bano-vić piše o nedostatku strategije razvoja nacionalnih kazališnih kuća i hrvatskome kulturnom identitetu. Analizira kulturne elite tijekom 19. i 20. stoljeća te političke i nacionalne zahtjeve u pogledu kulturne autonomije i decentralizacije kulture. Pro-mišljanje »odozgo« (nacionalne kazališne kuće kao dio političkog programa djelo-vale su u smjeru politike, a ne estetike i nacionalnoga kulturnog identiteta) dove-lo je do kulturnog etatizma i konformiz-ma velikih kulturnih institucija, njihova anakronizma i vrlo često autizma u odno-80-PRIKAZI I RECENZIJE.indd   455 27.2.2012   21:11:30Prikazi, Migracijske i etničke teme 27 (2011), 3: 447–456456su na estetske i druge kulturne trendove u Europi i svijetu. Većina kulturnih institu-cija u Hrvatskoj, naročito kazališta, kako tvrdi autorica, nema plan vlastitog ulaska u Europu, već čekaju Europsku uniju da dođe k njima, zajedno sa svojim progra-mima, planovima i novcem. Navodi da se u pristupnim programima za integraciju Hrvatske u EU kulturni identitet i kultu-ra, koji su po mnogima temelj svekoliko-ga društvenog identiteta, gotovo nisu spo-minjali. Zaključuje kako je kulturne nor-me nemoguće propisivati i uređivati regu-lama nekih drugih kultura te da Hrvatska nema trendove kulturnog razvitka, a ideja razvoja nacionalnih kazališnih kuća u 21. stoljeću samo je »mrtvo slovo na papiru«. U četvrtome, zadnjem dijelu zbornika raspravlja se o političkom identitetu i vri-jednosnom sustavu. Politolog Goran Sunajko govori o po-litičkom identitetu i hrvatskoj socijalnoj svijesti. Prikazuje teorijske aspekte poli-tičkog identiteta analizirajući identitet po-litičkog tijela te politički identitet kao na-cionalni identitet i vrijednosni politički identitet kroz socijalnu svijest u Hrvat-skoj. Zatim razmatra europski politički identitet, koji bi trebao zadovoljiti tri ra-zine: identitet političkog tijela, nacional-ni identitet i vrijednosni politički identi-tet. Hrvatska kao i Europa zbog identiteta koji nije homogen treba se okrenuti politi-ci identiteta koja bi mobilizirala poželjne vrijednosti, prije svega racionalno-korisne i pragmatične za buduće političke odno-se koji se ne moraju pomiriti s neoliberal-nim globalnim trendovima (str. 188). Autor zaključuje da identitet koji je promjenjive prirode treba graditi aktivnom politikom identiteta kao jednom od politika koja će ga učiniti korisnim u sadašnjosti.Unutar ovog zbornika uz navedene članke/priloge predstavljeni su i vizualni identiteti Hrvatske u interpretaciji pozna-tog dizajnera Borisa Ljubičića.Definiranje, važnost i uloga identiteta danas je jedno od ključnih pitanja u pro-mjenjivim društvenim uvjetima, pa je ana-liza pojma identiteta kao središnje teme skupa i zbornika znanstveno opravdana i relevantna. Zbornik nudi širok raspon teorijskih pristupa nacionalnom identitetu te razli-čite konkretne primjere, strategije i odgo-vore o hrvatskome nacionalnom identite-tu u europskom okruženju u prošlosti i sa-dašnjosti, kao i u uvjetima globalizacije, čime je podjednako zanimljiv akademskoj zajednici, političkoj javnosti i široj čita-teljskoj publici.  Marina Perić KaseljInstitut za migracije i narodnosti, Zagreb80-PRIKAZI I RECENZIJE.indd   456 27.2.2012   21:11:30

Neven Budak, Vjeran Katunarić (ur.), Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajućem svijetu

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Directory of Open Access Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia