Outsets for studying interrelations between heritage institutions in the 20th century: initial theoretical considerations

Abstract

Baštinske ustanove i djelatnosti razvijale su se tijekom vremena u različitim, ali ne i dijametralno suprotnim smjerovima. Prepoznavši njihovu usmjerenost prema zajedničkom cilju osiguravanja trajne pohrane i što bolje dostupnosti i uporabe baštine, a u svrhu iznalaženja potencijalnih modela i smjernica za njihovo usklađeno djelovanje, brojni su teoretičari i praktičari iz područja arhivistike, knjižničarstva, muzeologije i šireg polja informacijskih znanosti tijekom vremena proučavali međuodnose arhiva, knjižnica i muzeja te ispitivali njihove sličnosti i razlike nastojeći protumačiti temeljna načela i obilježja njihova djelovanja. U 20. stoljeću o toj se problematici počinje pisati još 1930-ih. Autori su tih radova najčešće knjižničari i arhivisti, potaknuti praktičnim okolnostima vlastita djelovanja i profesionalnim okruženjima. Na temelju analize i pregleda dostupne literature u ovome se radu podastiru i komentiraju mišljenja autora čije je djelovanje obilježilo razdoblje do 1980-ih. Ti su autori u pravilu dolazili iz Sjedinjenih Američkih Država i bavili su se sličnostima i razlikama između arhiva i knjižnica odnosno arhivske i knjižnične djelatnosti. Njihovim se raspravama od 1960-ih pridružuju i muzejski stručnjaci unoseći u rasprave specifična obilježja muzeja i muzejske djelatnosti. Kako bi se pridonijelo razumijevanju međusobnih odnosa i evidentnog približavanja tih triju baštinskih ustanova i djelatnosti, što rezultira njihovim međusobnim uvažavanjem, a u pojedinim slučajevima i konkretnom suradnjom u suvremenom umreženom društvu, u ovom će se radu pokušati prikazati razvoj teorijsko-metodološke misli o tom fenomenu te predstaviti i analizirati gledišta značajnijih autora koji su se bavili navedenom problematikom od prvih poznatih radova na tu temu do posljednjeg desetljeća prošlog stoljeća.Cultural heritage institutions, archives, libraries and museums, which share the common goal of safeguarding and enabling wide accessibility to and use of cultural heritage, have developed in different but not diametrically opposing directions. Many scientists and practitioners from archival science, librarianship, museology and the wider area of information science have therefore studied, over many years, fundamental principles and characteristics of their activity and similarities and differences between these institutions and professions with the ultimate aim of discovering and describing potential models and guidelines for their coordinated action. First papers on this topic in the 20th century appeared in 1930s. Authors of these papers were most often librarians and archivists whose writing was initiated by their immediate working and professional environment. Based on the analysis and overview of accessible literature this paper presents and comments the thoughts of the author who was writing on this subject for over five decades, from 1930s to 1980s. These authors came, in most cases, from the United States of America and they dealt with similarities and differences between archives and libraries. Museum professionals joined this discussion only in 1960s by introducing specific characteristics and aspects of museums and museum work. In order to contribute to the understanding of interrelationships and evident convergence of these three cultural heritage institutions, which resulted in their mutual respect and in some cases with practical and active collaboration in particular in the modern networked society, the authors will try to present the development of theoretical and methodological thought on this phenomenon. The paper will provide a critical review of the most important authors who wrote on this topic from the first works that appeared through the last decade of the 20th century