Trgovina knjigama na francuskom jeziku u Zagrebu od 1796. do 1823.

Abstract

The intention of this paper is to contribute to the picture of the book trade in Zagreb in the late 18th and early19th century. The objectives of the research were to find out which booksellers’ catalogues were available in Croatian capital Zagreb in that period and to illustrate the conclusions that can be drawn from the information gathered by focusing on a narrow topic: trade in French books in a particular period. A focus on French books was inspired by the importance of French culture in Europe of that time. The research included eight available catalogues published by three prominent Zagreb-based booksellers between 1796 and 1823. The resources were observed and their contents, format and internal organisation described which was followed by comparative analysis of 245 French titles indexed in these catalogues. Conclusions have been suggested about the availability of French books in Zagreb as well as pricing policy and other practices of the booksellers of that time. Possible contribution to book history in Croatia is not only in the results but also in the type of analysis performed.Iako su knjižarski katalozi bogat izvor za istraživanja u području povijesti knjige, ekonomske povijesti, komparativne književnosti, filologije, povijesti znanosti i drugih disciplina, u hrvatskoj znanosti ti izvori nisu dostatno istraženi. Stoga su ciljevi provedenog istraživanja bili utvrditi koji su katalozi zagrebačkih knjižara s kraja 18. i početka 19. stoljeća sačuvani i dostupni te na primjeru trgovine francuskim knjigama istražiti kako se mogu analizirati informacije koje katalozi sadrže. Pretražujući dvije kolekcije starih knjiga u Zagrebu pronađeno je 7 kataloga s kraja 18. i početka 19. stoljeća, a u komparativnu analizu podataka uključen je i katalog ranije analiziran u radu drugog autora. Pronađeni katalozi imaju nekoliko zajedničkih karakteristika: svi su tiskani u oktavo-formatu, u njihovim naslovima i tekstu dominira njemački jezik, u svima su knjige navedene jezikom, pismom i tiskom u kojem su bile tiskane (npr. gotica, grčko pismo), u svima se koristi abecedni redoslijed kao jedina ili jedna od metoda kojom je popis knjiga strukturiran, a po navedenim cijenama i drugim napomenama može se zaključiti da su korišteni u maloprodaji. Razlika među katalozima najuočljivija je u njihovu opsegu, jer neki od njih sadrže preko tisuća naslova, dok su drugi skromniji, sa samo stotinjak naslova. Manje je uočljiva, ali za povijest knjižarstva možda važnija, razlika u unutarnjoj organizaciji kataloga. Barem u jednome od njih primijenjen je klasifikacijski sustav sa strukturom na kakvoj bi mogle pozavidjeti i knjižnice onoga vremena, dok ih je većina vrlo jednostavne i pragmatične strukture. S obzirom na temu istraživanja, najvažnija je činjenica da su u svih osam kataloga pronađeni naslovi barem nekoliko francuskih knjiga, pa se analizom 245 pronađenih naslova i njihovom usporedbom može doći do konkretnih zaključaka. Čini se da su u Zagrebu početkom 19. stoljeća poslovale barem tri knjižare koje su prodavale francuske knjige. Analizom cijena francuskih knjiga može se utvrditi da je prosječna cijena francuskih naslova bila vrlo visoka u usporedbi s cijenama ostalih roba u to vrijeme. Stoga su u svojoj ukupnoj ponudi sve tri knjižare imale mali postotak francuskih naslova (1 - 3 %, s izuzetkom jedne knjižare koja je nudila više naslova), no ako su ih zaista imale u skladištu, u njima je tijekom više godina ležao velik kapital. Možda je upravo to potaknulo tri knjižara da se okrenu različitoj publici i na taj način međusobno podijele relativno slabo razvijeno tržište, budući da je iz pregleda stručnih i književnih područja u njihovoj ponudi razvidna orijentacija pojedinih knjižara prema političkoj, teološkoj i znanstvenoj literaturi ili prema popularnijim djelima namijenjenim široj publici