Uvod: Ultrazvučno vođena citopunkcija u dijagnostici čvora na vratu je studija dijagnostičke točnosti u koju su uključeni pacijenti koji su se klinički prezentirali sa čvorom na vratu. Studija je provedena kako bi se stekla objektivna procjena vlastitih iskustava u primjeni ove metode.
Ispitanici i postupci: Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 180 pacijenata, starosti 6-89 godina, podjednako muškog (96) i ženskog spola (84). U svih je bolesnika učinjen ultrazvuk vrata, a potom
ultrazvukom vođena citopunkcija. Rezultati citološke analize uspoređeni su s referentnim („zlatnim“) standardom, patohistološkim nalazom. Ovisno o citološkoj dijagnozi, bolesnici su retrogradno podijeljeni u dvije velike skupine: prvu skupinu činilo je 98 bolesnika kod kojih je citološki dijagnosticirana dobroćudna tvorba; drugu skupinu činili su bolesnici sa zloćudnom izraslinom na vratu, a podijeljena je u dvije podskupine: bolesnici s primarnim zloćudnim promjenama, koju je činilo 25 bolesnika i bolesnici sa sekundarnim (metastatskim) zloćudnim promjenama vrata koju je činilo 57 bolesnika.
Rezultati: Epidemiološkom analizom ustvrdili smo značajno stariju životnu dob za skupine bolesnika s primarnim i sekundarnim zloćudnim promjenama u odnosu na bolesnike s dobroćudnim promjenama. U skupinama sa zloćudnim promjenama, primarnim i sekundarnim, muškarci su bili češće zastupljeni (1,5:1 u korist muškaraca), dok je zastupljenost u skupini s dobroćudnim promjenama bila podjednaka. U skupinama bolesnika sa zloćudnim promjenama, primarnim i sekundarnim, sve dijagnoze postavljene citopunkcijom potvrđene su patohistološkom obradom. U skupini bolesnika kojima je citopunkcijom utvrđena dobroćudna
promjena u 14 (14,2%) slučajeva je dijagnoza, nakon patohistološke obrade, promijenjena u zloćudnu, dok je značajno više bolesnika ostalo s istom dijagnozom (84 ili 85,8%). Limfocitna hiperplazija je najučestalija dijagnoza utvrđena citopunkcijom, kod koje je, po učinjenom patohistološkom nalazu, dijagnoza promijenjena u zloćudnu. Analizirajući valjanost citopunkcije vođene UZV, ukupno gledano, utvrđena je osjetljivost od 92%, specifičnost 85,7% i točnost od 83,9%, dok je za skupinu bolesnika sa sekundarnim
zloćudnim promjenama (metastazama) utvrđena osjetljivost od 90%, specifičnost 73,8% i točnost od 85,5%.
Rezultati su usporedivi, približno slični onima iz većih kliničkih ispitivanja.
Zaključak: Naši rezultati ukazuju kako je UZV vođena citopunkcija, uz sva svoja ograničenja, korisna metoda u dijagnostici čvora na vratu, te može u velikom broju slučajeva isključiti potrebu za ekscizionom biopsijom i patohistološkom obradom, a u slučajevima kada ne isključuje potrebu za drugim dijagnostičkim postupcima svakako usmjeruje daljnju medicinsku obradu. Navedeni rezultati daju nam za pravo potvrditi ispravnost algoritma u kojem se, nakon klinički ustvrđenog čvora na vratu, obavlja citološka punkcija pod
kontrolom UZV, a citološka dijagnoza će usmjeriti daljnji dijagnostičko-terapijski postupak.Introduction: Ultrasound-guided fine needle aspiration cytology in the diagnosis of neck nodes is a study of diagnostic accuracy which includes patients who have clinically presented themselves having neck nodes.
The study has been conducted in order to gain on objective evaluation of personal experiences in using this form of procedure.
Patients and methods: This research was done on a total of 180 patients, aged 6-89, about equally male and female (respectively 98 and 84). Neck ultrasonography was done on all patients and, after that, ultrasound-guided fine needle aspiration cytology. The results of fine needle aspiration cytology were compared with the referential („golden“) standard, histopathological report. Dependent of fine needle aspiration cytology diagnosis, the patients were retrospectively divided into two large groups. The first
group consisted of 98 patients whose cytologic diagnosis showed benign nodes; the second group was made up of patients with malignant nodes and they were further separated into two subgroups: patients with primary malignant nodes, made up a group of 25 patients, and those with secondary malignant nodes
(metastasis) on the neck, made up a group of 57 patients.
Results: Epidemiological analysis determined a much older age in patient groups of primary and secondary malignant nodes in relation to those patients having benign nodes. In the group of patients having
malignant nodes, both primary and secondary, men were more frequently present, (1.5:1 in favour of men), while their presence in the group with benign nodes was equal to that of women.
In groups of patients with malignant nodes, both primary and secondary, all diagnoses made by fine needle aspiration were confirmed by histopathologic diagnosis. In other groups suffering benign nodes determined by a fine needle aspiration, in 14 (14.2%) cases diagnosis was changed into malignant after histopathologic reports, but for the majority of patients the diagnosis remained unchanged. Reactive lymph node hyperplasia is the most frequent diagnosis determined by fine needle aspiration cytology, after which,
having done the histopathologic diagnosis, it was changed into malignant.
While analysing ultrasound-guided fine needle aspiration cytology on the whole, sensitivity of 92%, specificity 85.7% and accuracy 83.9% were determined with the group of patients with secondary malignant
nodes (metastasis) 90% sensivity, 73.8% specificity and 85.5% accuracy were determined.
Conclusion: Our results show that ultrasound-guided fine needle aspiration cytology is, with all its restrictions, a useful method in neck node diagnosis, and in many cases it can eliminate the need for excision biopsy and histopathological diagnosis. In cases when the need for other diagnostic proceedings is not excluded, it certainly sets the guidelines for further proceedings. The above mentioned results give us the right to confirm the exactness of the algorithm in which ultrasound-guided fine needle aspiration cytology is done after clinically affirmed neck nodes under ultrasound control, and the cytology is supposed to direct further diagnostic-therapeutical procedure
