Jozo Vela

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

VIJESTI395SLOVO 61 (2011)U okviru istraživačkoga projek-ta »Středisko pro interdisciplinární výzkum starých jazyků a starších fází jazyků moderních« koji se pro-vodi na Odsjeku za klasične studije Filozofskoga fakulteta na Masarykovu sveučilištu u Brnu te u suradnji s Odsjekom za arheologiju i muzeologiju na istom fakultetu priređeno je i izda-no 2008. godine drugo izdanje prvoga sveska serije Magnae Moraviae fontes historici (skr. MMFH). Da podsjetimo, riječ je o seriji od pet svezaka koji su, obuhvaćajući izvore i dokumente za povijest Velike Moravske, kako u širem europskom kontekstu, tako i u pove-zanosti s Bliskim Istokom i Bizantom, izlazili od 1966. do 1977. godine te po-budili veliko zanimanje znanstvenika i pokrenuli mnogobrojna pitanja od kojih je vjerojatno najpoznatije ono o samom položaju državne tvorevine koja je u 9. stoljeću postojala pod nazivom Velika Moravska i u kojoj su sveta braća Ćiril i Metod počeli svoju misiju među Slavenima. Vremenski okvir o kojem tekstovi prikupljeni u MMFH govore seže sve od 7. st., od vladavine Samona, pa do kraja 11. st. kada je Moravska u potpunosti pripojena Češkoj. Tek mali dio tekstova potječe iz Velike Moravske, odnosno većinom je riječ o franačkim, germanskim, anglosaskim, bizantskim i drugim izvorima, a nastajali su sve do 15. st. Pretežno su na latinskom jeziku, PONOVLJENO IZDANJE MAGNAE MORAVIAE FONTES HISTORICI – PRAMENY K DĚJINÁM VELKÉ MORAVY, I. ANNALES ET CHRONICAE – LETOPISY A KRONIKYno ima ih i na staroslavenskom, ruskom, grčkom, arapskom i drugim jezicima.Premda nije riječ o kritičkom izdanju tekstova, izvori su onodobno, pod ured-ničkom palicom Dagmar Bartoňkove, † Lubomíra Havlíka, Zdeněka Masaříka i Radoslava Večerke, bili popraćeni usporednim prijevodom na češki te so-lidnim bibliografskim i povijesnim ko-mentarom, a najčešće im je prethodio i kratak uvod s naznakom (najvažnijih) izdanja, odnosno rukopisa.Prvi svezak okupio je historiograf-sku građu – najvredniji izvor za povi-jest Velike Moravske – anale i kronike, a među prikupljenom građom podatci-ma osobito obiluju Annales Fuldenses, Annales Bertiniani, Annales Xantenses te Reginonis abbatis Prumiensis Chronicon. Novo, drugo izdanje I. sve-ska čiji predgovor potpisuju Dagmar Bartoňková i Zdeněk Měřínský na prvi pogled izgleda prošireno i nadopunjeno, no zapravo je riječ o svojevrsnom re-printu izdanja iz 1966. godine kojemu je vještim kompiliranjem na odgovarajuća mjesta pripojena historiografska građa prvotno naknadno objavljena u IV. sve-sku pod Supplementa: novi izvori (npr. Historia Salonitana, Historia episcopo-rum Pataviensium et ducum Bavariae, Notae de episcopis Pataviensibus, Augustini Olomucensis Episcoporum Olomucensium Series) te neki drugi di-jelovi već uvrštenih izvora (npr. Annales VIJESTI396SLOVO 61 (2011)Alamannici, Annales Bertiniani, Annales Fuldenses, Annales Iuvavenses maximi, Annales Sangallenses maiores, Annales Admuntenses, Annales s. Rudberti Salis-burgenses, Chronicon Suevicum univer-sale, Herimanni Augiensis Chronicon, Annalista Saxo, Auctarium Garstense).Dok ovaj vrijedan posao pripajanja građe i ponovnog izdavanja davno ras-prodanog sveska, čime je učinjen tek sitan korak u ponovnom popularizira-nju vrijednoga djela MMFH, svakako treba pohvaliti, možemo samo, skupa s priređivačima novog I. sveska, izraziti nadu da će svesci MMFH uskoro izaći dopunjeni i prošireni brojnom novom građom te posuvremenjeni s obzirom na nove znanstvene spoznaje, relevantnu bibliografi ju i izdanja tekstova. Potreba za tim osjeća se već jako dugo.JOZO VELAVelezaslužni i nezaboravni glagoljaš don Vlade Cvitanović prvi je počeo po-pisivati glagoljske kodekse Zadarske nadbiskupije. Njegov je prvi popis objavljen 1949. godine u Starinama Hrvatske akademije znanosti i umjetno-sti. To su u prvom redu matične knjige (krštenih, vjenčanih, umrlih, krizmanih, pričešćenih), pa libri od broja duš, libri godova, madrikule, razni kvaterani, li-bri legatov, blagajnički dnevnici, knjige misnih intencija itd. Don Vladi su se pri-družili glagoljaši: don Rube Filipi, don Ante Strgačić, don Petar Vlasanović, a nešto kasnije dr. Blaž Jurišić.Nakon duge stanke njihov je rad na-stavio (vjerojatno i dovršio) don Pavao Kero, ravnatelj Stalne izložbe crkve-ne umjetnosti u Zadru. On je prona-šao i obradio 86 nepoznatih kodeksa. Shvativši vrijednost glagoljskih spome-nika spojio je sve postojeće popise ra-znih autora, dodao popis novopronađe-nih kodeksa, pridodao one Štefanićeve i BIBINJSKO GLAGOLJSKO TROKNJIŽJEGrbinove, i tako priredio popis od 430 bibliografskih jedinica. Ta knjiga, kako znamo, ima naslov Popis glagoljskih ko-deksa Zadarske nadbiskupije, a objav-ljena je u nakladi Stalne izložbe crkve-ne umjetnosti u Zadru 2008. godine. Na kraju se knjige nalazi dodatak pod na-slovom Glagoljski kodeksi u samostanu sv. Pavla na Školjiću kod Preka, koji ima 22 bibliografske jedinice. Sastavio ga je o. Božo Sučić. Pridodamo li taj rad Kerovu popisu, onda je ukupan broj glagoljskih spomenika 452 jedinice, što je veoma značajna zbirka.Stalna izložba crkvene umjetnosti pošla je i dalje u razmišljanjima o vri-jednosti glagoljskih spomenika, pa je odlučila objaviti najvrjednije kodekse u faksimilnom izdanju, kako bi posta-li pristupačniji znanstvenoj i kulturnoj javnosti. Pokrenula je niz pod naslovom Monumenta glagolitica Archidioecesis Iadertinae. Počelo se s matičnim knji-gama, jer su one posebno zanimljive za 

Ponovljeno izdanje Magnae Moraviae Fontes historici: Prameny k dějinám Velké Moravy, I. Annales et chronicae – Letopisy a kroniky

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals