J. Zelić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

prikazi knjigaVanja MartinacMagnezijev oksid iz morske vodeIzdavaè: Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu, 2010. (UdÞbeniciSveuèilišta u Splitu – Manualia Universitatis studiorum Spalaten-sis); UDK 661.846.23(035); 139 stranica; dimenzije 16 x 22 cm;mekani uvez; Priprema i tisak: Redak, Split, 2010.; ISBN tiskanogizdanja 978-953-98372-9-5.“More... plavo, ...biserno, ...suncem okupano, ...duboko, ...bes-krajno, ...mirno, ...olujno, ...Bilo je, jest i bit æe izvor Þivota naZemlji, razvoja trgovine, gospodarstva i tehnoloških dostignuæa”.Usporedno s porastom stanovništva i iscrpljivanjem prirodnih zali-ha na kopnu èovjek sve više polaÞe nadu u more koje, uz to što jeizvor hrane, postaje i novi izvor vrlo bogatih nalazišta mineralnihsirovina i energije. U takvim uvjetima svjetska mora i oceani, kojiprekrivaju više od 70 % površine našeg “plavog planeta”, sa svojimgolemim prehrambenim, energetskim, sirovinskim, prometnim ivojno-strategijskim potencijalom te izvanrednom ulogom u cjelo-kupnom ekosustavu pobuðuju sve veæe zanimanje suvremenogèovjeèanstva, tim više što današnje tehnike i tehnologije omogu-æavaju ne samo otkrivanje vrlo bogatih nalazišta mineralnih zaliha,u nepreglednim morskim prostranstvima i podmorju, veæ i njihovumasovnu i korisnu eksploataciju.Poèetkom II. svjetskog rata, potraÞnja za mineralnim sirovinama,osobito za magnezijevim spojevima, kao što su metalni magnezij ivisokovatrostalni magnezijev oksid, MgO, dobila je novu i priori-tetnu vaÞnost te je s obzirom na manjak prirodnog minerala ma-gnezita, MgCO3, kao sirovinske baze, nametnula potrebu za alter-nativnom sirovinom, tj. morskom vodom. Kvalitetni visokootpornivatrostalni materijal na bazi MgO (MgO se tali na 2823 ± 40 °C),sa sadrÞajem MgO iznad masenog udjela od 98 %, danas se isklju-èivo dobiva iz morske vode.Treba naglasiti da u našem priobalju postoji niz komparativnihprednosti po kojima bi se i naša zemlja mogla svrstati meðu europ-ske zemlje, kao što su Engleska, Italija i Norveška, koje iskorišta-vaju morsku vodu kao nepresušnu sirovinsku bazu za dobivanjevisokokvalitetnog magnezijevog oksida te ostalih magnezijevihspojeva i metalnog magnezija. Stoga je zanimanje za razumijeva-njem procesa dobivanja MgO iz morske vode znaèajno i opravda-no, a ova knjiga prof. dr. sc. Vanje Martinac predstavlja vrijedandoprinos i izvor dosadašnjih spoznaja, rezultata i zakljuèaka pro-vedenih istraÞivanja te moguæeg naèina proizvodnje visokovatro-stalnog magnezijevog oksida iz morske vode.Djelo Magnezijev oksid iz morske vode autorice dr. sc. Vanje Mar-tinac, redovite profesorice u trajnom zvanju Kemijsko-tehnološ-kog fakulteta Sveuèilišta u Splitu, je sveuèilišni priruènik (odobrenOdlukom Senata Sveuèilišta u Splitu broj 01-1-49/11-2-2010 od19. listopada 2010.) i prvo je djelo takve vrste na hrvatskom jezikukoje na izvoran, posve logièan naèin izlaganja materijala, jasno, te-meljito i metodièki vrlo uspješno, obraðuje proces dobivanja MgOiz morske vode.Priruènik je namijenjen ponajprije studentima poslijediplomskogdoktorskog studija “Kemijsko inÞenjerstvo u razvoju materijala izaštiti okoliša” na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu, koji seu sagledavanju sloÞene problematike dobivanja vrsnih visokotem-peraturnih magnezitnih vatrostalnih materijala susreæu s postup-kom dobivanja magnezijeva oksida iz morske vode. Studentipreddiplomskog i diplomskog studija kemijske tehnologije ta-koðer mogu naæi u ovom priruèniku niz korisnih informacija zasvoj studij. Djelo æe stoga biti vrlo dobar vodiè i svima onima kojise Þele ukratko i meritorno upoznati s dosadašnjim spoznajama idostignuæima u podruèju tehnologije dobivanja magnezijeva hid-roksida iz morske vode i njegove prerade u magnezijev oksid.Priruènik je podijeljen u 3 poglavlja (1. Uvod, 2. Morska voda,3. Sinteriranje) s odgovarajuæim podpoglavljima, koja se mogushvatiti kao zasebne cjeline i koje su razvrstane s obzirom na lo-gièan slijed izlaganja: od polazne sirovine do konaènog proizvoda.SadrÞi 22 tablice i 37 slika. Popis literature dan je na kraju pri-ruènika. U popisu literature nalazi se 109 literaturnih navoda nahrvatskom i/ili engleskom jeziku. Metodièki pristup èini ovaj tekstvrlo zanimljivim i ugodnim u procesu uèenja, a dane tablice i slikeupotpunjuju tekst te ga èine još jasnijim i bogatijim.U “Uvodu” se ukazuje na znaèajnu i veoma vaÞnu ulogu mora ioceana, tog ogromnog prostranstva mora, koji èine jedinstvenu Þi-votnu sredinu, najveæu, najstariju i osobito vaÞnu za Þivot na Zem-lji, zbog proizvodnje organskih tvari (morske flore i faune) i odrÞa-vanja ravnoteÞe plinova u atmosferi. Posebno se istièe i detaljnoopisuje uloga mora i oceana kao neiscrpnih izvora minerala, naftei prirodnog (zemnog) plina, što ima golemo znaèenje za sadaš-njost, ali još više za buduænost, jer svjetski zahtjevi za mineralnimsirovinama i energijom rastu brÞe od dostupnih izvora. Ali naÞa-lost, mora i oceani su i najjeftinije odlagalište otpada, što prijeti oz-130 Prikazi knjiga, Kem. Ind. 61 (2) 130–131 (2012)biljnom narušavanju okoliša zbog zagaðivanja. Pored toga, razlièitiinteresi pojedinih drÞava za iskorištavanjem morskog bogatstva tenaèini iskorištavanja svjetskih mora i oceana najznaèajniji su me-ðunarodni problemi našeg vremena. To ukazuje na potrebu uspo-stavljanja odgovarajuæeg reÞima iskorištavanja morskog bogatstva,s obzirom na moguæe negativne posljedice koje iz toga mogu pro-izaæi. Stoga, glavnina ovog poglavlja ukazuje na potrebu racional-nog iskorištavanja mineralnog bogatstva mora, s posebnim osvr-tom na uzroèno-posljediène odnose narušavanja integriteta mor-skog ekosustava, te na zaštitu mora od zagaðivanja.U drugom poglavlju, koje nosi naslov “Morska voda”, opisuje sesastav morskih voda, daje se pregled prisutnih elemenata u mor-skoj vodi i njihova koncentracija te pregled mineralnih sirovinakoje se danas industrijski eksploatiraju iz mora i/ili oceana. Glavni-na ovog poglavlja posveæena je tehnološkom procesu dobivanjamagnezijeva oksida iz morske vode, uz primjenu prirodnih ta-loÞnih sredstava (dolomitno vapno i/ili vapno iz vapnenca) i raznihflokulanata. Navode se osnovni èimbenici o kojima treba voditiraèuna pri proizvodnji magnezijeva hidroksida iz morske vode,koji bitno utjeèu na kvalitetu gotovog proizvoda, tj. magnezijevaoksida. Tehnološki proces dijeli se na nekoliko uzastopnih faza:predobrada morske vode, taloÞenje magnezijeva hidroksida, sedi-mentacija magnezijeva hidroksida, neutralizacija otpadne morskevode, ispiranje i filtracija taloga magnezijeva hidroksida te obradamagnezijeva hidroksida nakon filtracije. Svaka pojedina faza de-taljno je opisana u odgovarajuæem podpoglavlju. Opisan je i naèinpoboljšanja brzine sedimentacije uz dodatak odgovarajuæih floku-lanata. U nastavku se opisuje odreðivanje optimalne kolièineflokulanta na osnovi praæenja taloÞnih karakteristika suspenzijemagnezijeva hidroksida u uvjetima diskontinuiranog taloÞenja tedaje proraèun kontinuiranog taoÞnika provedbom Kynchove ana-lize. Istièe se prednost nestehiometrijskog taloÞenja magnezijevahidroksida, tj. taloÞenja uz dodatak manje kolièine taloÞnog sred-stva od stehiometrijski potrebne kolièine. Problem prisutnostibora u morskoj vodi, koji se tijekom reakcijskog taloÞenja adsorbi-ra na talog magnezijeva hidroksida uzrokujuæi oneèišæenje ko-naènog produkta, tj. kalciniranog magnezijeva oksida s B2O3,njegovo negativno djelovanje na mehanièku otpornost i modulelastiènosti magnezijeva oksida na visokim temperaturama, kao imoguænost smanjivanja sadrÞaja B2O3 u kalciniranom magnezije-vu oksidu posebno je naglašen.U treæem poglavlju s naslovom “Sinteriranje” dane su temeljnepostavke sinteriranja, odnosno visokotemperaturnih reakcija uèvrstoj fazi, detaljno je opisan mehanizam sinteriranja magnezije-va oksida, a poglavlje završava utjecajem razlièitih aditiva nasvojstva konaènog sinteriranog produkta. Posebice se istièe i de-taljno je prikazan utjecaj TiO2 kao aditiva za sinteriranje.Iz èitanja teksta uoèava se veliko znanje i iskustvo autorice te njezi-no potpuno vladanje problematikom opisanom u ovom priruè-niku, a izvornost rukopisa temelji se na znanstvenoistraÞivaèkomradu autorice; od ukupno 109 literaturnih navoda 29 èine vlastitiznanstvenoistraÞivaèki radovi.Osobito vrijednim doprinosom autorice mogu se ocijeniti dijelovirukopisa koji opisuju nestehiometrijsko taloÞenje magnezijevahidroksida dolomitnim vapnom, postupci uklanjanja B2O3 iz sin-teriranog magnezijeva oksida te utjecaj razlièitih aditiva na processinteriranje, od kojih je osobito istaknut utjecaj dodatka TiO2.Rukopis knjige recenzirali su prof. dr. sc. Emilija Tkalèec i prof. dr.sc. Jelica Zeliæ.Na kraju, ovaj sveuèilišni priruènik svakako valja preporuèiti uprvom redu studentima diplomskih i doktorskih studija na Kemij-sko-tehnološkom fakultetu, kao i svim studentima i struènjacimadrugih struka, koji se bave istraÞivanjima i eksploatacijom sirovinamora i podmorja.Priruènik “Magnezijev oksid iz morske vode” objavljen je i on line(2010-12-13), ISBN mreÞnog izdanja 978-963-98372-8-8.URL internetske adrese:www.ktf-split.hr/bib/MgO_iz_morske_ vode.pdfPrikazi knjiga, Kem. Ind. 61 (2) 130–131 (2012) 131Prof. dr. sc. Jelica Zeliæ

V. Martinac: Magnezijev oksid iz morske vode

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia