The profile of a professional reader: Ivo Vojnović’s reading practices

Abstract

Cilj je rada kroz pregled literature i sadržajnu analizu korespondencije rekonstruirati čitateljski profil Ive Vojnovića pokušavajući odgovoriti na istraživačka pitanja anticipirana u metodološkim tekstovima Roberta Darntona. U radnji se nastoji rekonstruirati ne tek što je Vojnović čitao nego i kada, gdje, kako i zašto je čitao, počevši s pitanjem tko je bio Vojnović kao čitatelj. Istraživanje stoga kreće od biografskih podataka (tko) o Vojnoviću i nastavlja se sadržajnom analizom korespondencije koja je organizirana u tri vremenska razdoblja: 1878. - 1906., 1907. - 1918. i 1919. - 1929. (kada). Za svako su razdoblje navedena i mjesta njegova boravka (gdje). Iz korespondencije su izdvojeni svi spomeni čitanja, bilo da se odnose na autora i naslov djela (što) ili na neki segment čitalačke aktivnosti (kako i zašto). Rezultati analize pružaju detaljan uvid u čitateljski svijet Ive Vojnovića nudeći ne samo imena autora ili naslove koje je čitao nego i njegov stav o pročitanim djelima, kao i okolnosti i razloge njegova čitalačkog interesa. Time je čitateljski profil Ive Vojnovića barem djelomično rekonstruiran, a Vojnović se kroz njega otkriva kao vrstan poznavatelj domaće i europske klasične i suvremene književnosti, strastveni čitatelj i spona između svjetova europske i hrvatske kulture i književnosti u čiju dramsku tradiciju prvi i unosi elemente modernizma i simbolizma. Proučavanje ostalih raspoloživih izvora koji sadrže podatke o Vojnovićevoj čitalačkoj aktivnosti (dnevnički zapisi, književnoteorijske i književnopovijesne rasprave o njegovu djelu i sl.) dalo bi još cjelovitiju i detaljniju sliku o načinima čitanja poznatog pisca.The aim of the paper is to reconstruct the reading profile of Ivo Vojnović using the literature overview and the analysis of his personal correspondence, in order to answer the research questions suggested in Robert Darnton’s methodological texts. The paper aims to reconstruct not only what Vojnović was reading, but also when, where, how and why he was reading, starting with the question who he was as a reader. The study sets off from bibliographic data (who) on Vojnović, and proceeds to look at the content of his correspondence in three time periods: 1878-1906, 1907-1918, 1919-1929 (when). His place of residence is also stated for each period. The study singled out all references to reading related to both the author and the title (what) and particular segments (how and why). Research results give an insight into Ivo Vojnović’s reading world, providing not only the list of authors and titles of books he read, but also his attitude towards what he read, and the context and reasons behind his reading interest. This partly reconstructs the reading profile of Ivo Vojnović as an expert in Croatian and European classical and contemporary literature, a passionate reader bridging European and Croatian culture and literature, in which he for the first time introduced the elements of modernity and symbolism. A study of other available sources that contain the information on Vojnović’s reading (diary entries, literary, theoretical and historical studies of his work, etc.) would give a more holistic insight into possible interpretations of his reading profile