Prilike na tržištu mlijekom i mliječnim proizvodima u razdoblju od prvih šest mjeseci ove godine možemo okarakterizirati relativno dobrom ponudom i čvrstim cijenama. Ponuda za ovo vrijeme nije bila podjednaka. Prva tri mjeseca nudili su proizvođači neke proizvode, naročito sir, a u četvrtom i petom mjesecu promet se smanjio i zalihe proizvoda uglavnom bile su rasprodane. U šestom mjesecu promet je ponovno porastao

Franjo Gabler

Gabler, Franjo

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Gabler Fr,anjo PRILIKE NA TEŽIŠTU MLIJEKOM I MLIJEČNIM PROIZVODIMA Prilike na tržištu mlijekom i mliječnim proizvodima u razdoblju od prvih šest mjeseci ove godine možemo okarakterizirati relativno dobrom ponudom i čvrstim cijenama. Ponuda za ovo vrijeme nije bila podjednaka. Prva tri mje­seca nudili su proizvođači neke proizvode, naročito sir, a u četvrtom i petom mjesecu promet se smanjio i zalihe proizvoda uglavnom bile su rasprodane. U šestom mjesecu promet je ponovno porastao. Kiše i poplave u svibnju i lipnju učinile su štete i u prometu mlijekom. Krma, a s njome i proizvodnja, ne samo da je zakasnila, nego* je kvalitetno vrlo slaba i zamuljena, tako da je stoka nerado jede. Radi toga zakasnio je i priliv mlijeka, pa se stanje popravilo tek u lipnju. Količine su porasle, ali još ne ona­ko, kako se očekivalo. U pojedinim, a naročito velikim konzumnim mljekarama (Zagreb, Ljubljana, Beograd) nakup je manji gotovo za polovinu od prošlih go­dina u tom razdoblju. Cijene mlijeku i mliječnim proizvodima u prodaji nisu se bitno mijenjale,, a ni razlikovale u većini gradova u zemlji. Za artikle, u trg. mreži potkraj lipnja, u prodaji na malo cijene su bile pri­bližno ovakove: ' Din Artikl: Zagreb Beograd Ljubljana N. Sad Osijek Sarajevo Komauim. mlijeko u boe. 1 lit. 34 32 30 30 29 40 Mas lac I . k g k g . 450—500 460—520 480—520 t r a p i s t k g k g 260—300 280—330 2i80—340 gr i j e r k g k g 2®0—340 300—350 290—350 ikaiokavalj k g k g 280—300 260—300 — Ovako približno podjednake cijene u većini naših gradova govore nam ujedno, da se opskrba naših tržišta ovim artiklima u posljednje vrijeme pobolj­šala i stabilizirala. Popunio se niz praznina, koje smo imali prijašnjih godina u trgovini mliječnim proizvodima. Prema prednjim podacima raspon u cijenama konzumnog mlijeka nije jed­nak rasponu cijena kod proizvoda. Najnižu cijenu ovog mlijeka u bocama imali smo u Osijeku — 29 Din, a u Sarajevu i Skoplju, 40 Din, a u Zagrebu 34 Din. Kad govorimo o cijenama konzumnog mlijeka,, ističemo, da gradske mlje­kare sudjeluju u opskrbi naprijed spomenutih gradova mlijekom sa 30 do 50%. Uza sve to nije se osjetila ozbiljna, nestašica mlijeka, bar .ne za dulje vrijeme. Prema nekim podacima Privrednog odjela N. O. grada potrošnja u gradu Zagrebu iznosi oko 2,5 del po stanovniku na dan, a Gradska mljekara isporu­čuje oko 0,7 del, dakle nešto manje od 30%. Slična" je situacija i u ostalim na­šim većim gradovima osim Ljubljane, gdje mljekara isporučuje nešto manje od 1,5 del po stanovniku na dan. 440—000 460—500 430—540' 260—300 270>—3O0 280—340 280—330 300—330 320—350 250—280 — — 156 Ovo ističem zato, što većina naših republičkih i pokrajinskih centara ima nove moderne mljekare. One danas imaju sporednu zadaću, da mlijekom op­skrbljuju centre, u kojima su podignute. Najveći dio mlijeka dopremaju u gra­dove pretršci. Pitanje privođenja namijenjenoj svrsi naših modernih konzumnih mlje­kara, postaje svaki dan sve aktuelnije. Pored ostalih poteškoća na koje danas nailaze poduzeća u prometu mlijekom u bocama, krive su i visoke režije za ma­nipulaciju i pakovanje ovog mlijeka. Baš velika razlika između nabavnih i pro­dajnih cijena koja iznosi 80 pa i 100% na nakupne cijene, mamac je za one, koji radi svog specifičnog položaja mogu prodavati mlijeko u dotičnim grado­vima. Na našim tržištima mlijekom nailazimo' u gradovima na nered i dezorga-nizaciju, stanje, kakovo nismo imali davno u prošlosti. Od jednog dobavljača traži se idealan kvalitet. a od drugoga ni to, da se drži najosnovnijih odredaba naših sanitarnih i privrednih propisa! Organizacija opskrbe većih gradova konzumnim mlijekom i djelatnost no­vih konzumnih mljekara vrlo je složeno pitanje, a treba da ga pomognu riješiti i naši najodgovorniji forumi vlasti, privrede i zdravlja. Ovdje se mljekare ne mogu same pomoći. Cijene maslacu, kako smo vidjeli, kretale su. se uglavnom od 450—500 Din po kg. Kod ponude ovog artikla bilo je i najviše promjena na tržištu. Za' prvih mjeseci ponuda je uglavnom namirivala potražnju. No već u trećem mjesecu ponuda slabi i osjeća se stalna nestašica naročito dobre i svježe robe. Ta nesta­šica nije uzrokovala porast cijena. Ovdje moramo istaći, da se slabija roba teže prodaje ove godine negoli prošlih godina, i da je tržište tražilo ponajviše pako-vani maslac od 1/4, 1/8 i 1/10 kg. Na koncu šestog mjeseca situacija se nešto promijenila i u prodaji maslaca. Većina poduzeća, a pogotovo ona, koja trguju na veliko, imaju i zaliha, dok se istodobno potražnja u gradovima smanjila, u nekim zagrebačkim poduzećima od 30—50%. Sortiment sira bio je u prošlom periodu nešto proširen, cijene čvrste, a po­nuda dosta promjenljiva. Prilično jak pritisak na tržište u prvom tromjesečju imale su količine proiz­vedene još u prošloj godini — naročito kod ementalca, kačka valja i tolminskog sira. Slabija prodaja i relativno visoke nakupne cijene mlijeku prinudile su veći dio naših mljekara u NR Hrvatskoj i Sloveniji, da proizvode skuplje vrste si-reva, a manje trapista. Takova orijentacija uzrokovala je, da još i sad u poje­dinim mljekarama ima na skladištu dosta skupljih sireva, a sve donedavno osjećala se i nestašica trapista. S porastom količine ajilijeka porasla je i proizvodnja sira. Cijene su zasad čvrste. Među prigovorima, koje čujemo od kupaca i trgovaca, najviše ih se od nosi na kvalitetu. Sir je mekan, a pomanjkanje mogućnosti hlađenja u distri­butivnoj mreži, pospješuje negativne mu osobine u sparnim danima mjeseca lipnja. Pored standardnih naših polutvrdih sireva tržište je relativno dobro opskr­bljeno i drugim vrstama, naročito mekanim ovčjim i kravljim sirevima, pa onim tvrđim ovčjim. Cijene mekim bijelim sirevima kreću se od 200 do 300 Din, dok se ovčji tvrdi sir, »paški«, prodaje od 400 do 500 Din za 1 kg na malo. 15T Za prodaju kazeina u posljednje vr i jeme zna tno je poras tao interes u ml je­k a r a m a . J o š od prošle godine našle su se manje zal ihe u pojedinim mljekarama iz NR Hrvatske , a ove godine počele su neke ml jekare i u ostal im narodnim r e ­publ ikama proizvoditi kazein. In te res za proizvodnju kazeina pobudile su dobre prodajne cijene u prošloj godini, koje su se kre ta le od 400—500 Din za kg, a i poteškoće u plasi ranju sira. Ali u početku ove godine izmijenila se situacija. J e d a n dio poduzeća d rvne in­dustrije, koja je najveći kupac kazeina, počeo se služiti s intet ičkim ljepilom. Razlog je navodno niža cijena ovog ljepila, a svejednako još slaba i nejedno-lična kval i te ta kazeina. Naravno, ova se preorijentacija osjetila u prodaji i cijeni kazeina tako da su neke- ml jekare bile p r inuđene pr ihvaća t i za kazein i 370—450 Din. Međutim, p r ema posljednjim obavijestima visoke cijene i nestašica deviza ponovno sile d rvnu industri ju na kazeinsko ljepilo, p a vjerujemo, da će se do-sadanja situacija popravit i . Naravno, kupac zahti jeva • i dobru kval i te tu robe. Ovom pr i l ikom spomenut ćemo da u našim gradovima nema dovoljno ve ­ćih i solidno opskrbljenih trgovina mli ječnim proizvodima: s irana i mliječnih res torana. P romot r imo li pak stanje, koje vlada na t e renu u nakupu i preradi , vidjet ćemo, da je čitava situacija sklop međusobno povezanih pitanja, počevši od proizvodnje i prikupljanja, pa sve do potrošnje, a koja pi tanja se kod nas još rješavaju prilično sporo. Tng. Gtavima Branko M L J E K A R S T V O D A N S K E Krava, zemlja i Mirna — tako počinje povijest danskog imljekarsifeva. Slikovita Je Danska u proljetnim danima: bujni pašnljaci i livade leže između ustalasanih žitnih polja, šuma ii jezera. Na oivim zelenim pašnjacima pase oko li,5 miillijiuna- amiznih krava. Jedina, Stenslby krava, svjetskog -glasa', tukla je sve rekorde ui godišhjoji proizvodnji mlijeka , Ne bi bilo pravo obratiti svu pažnju* samo ovo ji. kravi düi drugim istaknutom pri­mjercima danskog crveno-simeđeg ili crnoHbijelog mliječnog goveda. Krava i nijeno mlijeko je temeljac kamen u ekonomskom životu Danske, te se danski seljak trudli gotovo jedino stoljeće, da razvije stado & prosječno velikom kolt-cimom vrlo kvalitetnog mlijeka. Nije samo dansko mijiekarstvo' jednako najboljem na svijetu,, nego je proporcio­nalno po svome brojiu sitanoivnika Danska najveći .svjetski dobavljač mliječnih pro­izvoda. Ona ima okruglo 4,200.000 sitenovnika, a nljena godišnja proizvodnja mlijeka iznosi oko 3,5 lit. mlijeka po glavi stanovništva na dan. U SAD ojvaji omjer iznosi jedinu litru na dan po osobi. Danske mljekare primile su god. Ii962. 5 milijuna tona mlijeka, a proizvele 154.300 tona maslaca di 86.200 tona sira, dok je 1.165,000.000 danskih kruna* zarađeno od izvoza mliječnih iproizvodia, kako se lijepo vidi iz ovog prikaza: * 1 danska kruna = 43,5 dinara. 158 

Prilike na tržištu mlijekom i mliječnim proizvodima

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia