Renata Franc

Stanko Rihtar

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Bogoslovska smotra, 81 (2011.) 4,  727 –729727 OSNOVNI METODOLOŠKI PODATCI O ISTRAŽIVANJUStanko RIHTARInstitut društvenih znanosti Ivo PilarMarulićev trg 19/I, 10 000 ZagrebStanko.Rihtar@pilar.hr Renata FRANCInstitut društvenih znanosti Ivo Pilar Marulićev trg 19/I, 10 000 ZagrebRenata.Franc@pilar.hrPodatci predočeni i analizirani u radovima u ovom broju časopisa Bogoslov-ska smotra prikupljeni su anketnim ispitivanjem hrvatskih građana u prosincu 2009. godine. Kako bi se adekvatno interpretirao doseg analiza provedenih na tim podatcima, u nastavku navodimo osnovne informacije o metodi prikuplja-nja podataka, planiranom i realiziranom uzorku. Ispitivanje je provedeno u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakul-teta i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar kao rezultat suradnje na dvama znanstvenim projektima1, Supsidijarnost u hrvatskom društvu (voditelj prof. dr. sc. Stjepan Baloban, Katolički bogoslovni fakultet) i Društveni stavovi i međugrupni odnosi u hrvatskom društvu (voditeljica prof. dr. sc. Renata Franc, Institut društve-nih znanosti Ivo Pilar), koji su dio znanstvenog programa Instituta Pilar Hrvatske vrijednosti u komparativnom kontekstu (glavni istraživač prof. dr. sc. Ivan Rimac). Ispitivanje je provedeno na reprezentativnom, višeetapno stratifi ciranom probabilističkom uzorku punoljetnog stanovništva Hrvatske, usmenom anke-tom u kućanstvima.1 Projekte i program fi nanciralo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Stanko RIHTAR – Renata FRANC, Osnovni metodološki podatci o istraživanju728U prvoj etapi je provedena teritorijalna stratifi kacija utemeljena na admi-nistrativnoj podjeli na županije i homogene regije, izdvojene faktorskom i klaster analizom više od 30 relevantnih demografskih i razvojnih pokazatelja iz popisa stanovništva. U drugoj su etapi regije stratifi cirane prema stupnju urbaniziranosti naselja koja su njima obuhvaćena (4 kategorije2). Izbor naselja proveden je metodom slučajnog izbora bez povrata, pri čemu je svaka jedinica imala vjerojatnost izbora proporcionalnu broju stanovnika s kojim sudjeluje u nadređenom stratumu. U trećoj su etapi kućanstva u kojima će se provesti anketiranje izabrana slučajnim izborom s popisa adresa na pojedinoj lokaciji. Posljednju etapu, izbor sugovornika unutar izabranog kućanstva, proveli su anketari na terenu koristeći metodu Troldahla i Cartera, svojevrsnu verziju latinskog kvadrata kojom se sustavnom rotacijom izbora osigurava reprezen-tativnost uzorka u odnosu na spolnu i dobnu strukturu populacije (na temelju informacija o brojnosti i spolno/dobnoj strukturi kućanstva dobivenih pri ini-cijalnom kontaktu upotrebom jedne od ukupno četiriju varijanata izabire se član kućanstva koji će odgovarati na anketu).3U okviru ispitivanja ukupno je kontaktirano 1609 osoba, od kojih je 62,2% pristalo na anketu. Realizirani uzorak od 1000 sudionika iz 70 naselja, odno-sno 100 mikrolokacija (sample points) omogućuje zaključivanje o populaciji uz pogrješku u rasponu od +/-3.1%. Anketiranje su u prosincu 2009. godine proveli educirani anketari, stalni suradnici Instituta Pilar, uz nadzor voditeljice istraživanja i terenskih koordi-natora. Pri provođenju anketiranja sudionicima je uvodno objašnjeno da je riječ o anketi kojom se žele upoznati mišljenja i raspoloženje ljudi iz cijele Hrvatske o nizu pitanja i problema te da su u uzorak izabrani sasvim slučajno. Kako bi se umanjila vjerojatnosti davanja neiskrenih ili socijalno poželjnih odgovora, osim što je rečeno da su izabrani slučajnim postupkom, sudionicima je nagla-šeno i to da je anketiranje anonimno, da anketu nigdje ne potpisuju niti se nji-hovo ime naknadno bilježi te da se odgovori neće analizirati na pojedinačnoj razini, nego samo kao skupina podataka za statističke obrade.2 Upotrijebljena podjela naselja prema stupnju urbaniziranosti zasniva se na Vreskovoj tipologiji (usp. Milan VRESK, Urbanizacija Hrvatske 1981 – 1991. Osnovni indikatori stupnja, dinamike i karakteristike urbanizacije u: Geografski glasnik, 1 [1992.], 54, 99–116), kojom se taj stupanj određuje na temelju kombinacije četiriju pokazatelja: veličine, udjela poljoprivrednog stanovništva, udjela kućanstva bez poljoprivrednog gospodar-stva i udjela zaposlenih u mjestu stanovanja.3 Usp. Verling C. TROLDAHL – Roy E. CARTER Jr. , Random selection of respondents within households in phone surveys, u: Journal of Marketing Research, 2 (1964.) 1, 71–76; Cecilie GAZIANO, Comparative analysis of within-household respondent selection techniques, u: Public Opinion Quarterly, 1 (2005.) 69, 125–157.Bogoslovska smotra, 81 (2011.) 4,  727 –729729Primijenjenim upitnikom obuhvaćeno je 310 varijabli, a pojedinačno je ispitivanje trajalo između 30 i 45 minuta.4Usporedbom struktura realiziranog uzorka i populacije prema relevan-tnim sociodemografskim pokazateljima utvrđeno je da one odstupaju jedino prema obrazovanju, pa su i pri analizama podatci ponderirani samo prema tomu kriteriju.4 Anketa je osim pitanja koja pokrivaju sadržaj bitan za projekt Supsidijarnost u hrvatskom društvu (na koja su odgovori prikazani u ovom broju časopisa) sadržavala i manji broj pitanja za potrebe projekta Društveni stavovi i međugrupni odnosi u hrvatskom društvu.

Osnovni metodološki podatci o istraživanju

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia