The effect of floristic and structural characteristics of vegetation on the forest songbird communities in two Nature Parks: Medvednica andŽumberak – Samoborsko gorje was studied. The point-count method was used for analyzing songbird communities and circular plot method for habitat mapping, on 101 points at both sites. Non-parametric test were used (Kruskal– Wallis and Kendal Tau). The tree basal area was used to classify studied points into five forest types (beech, oak, mixed deciduous, coniferous and mixed coniferous forests) and as indication of the stand maturity. The total of27 and 32 songbird species were recorded on Medvednica and Žumberak –Samoborsko gorje respectively. Diversity was higher on Žumberak – Samoborsko gorje due to greater habitat fragmentation, while population density of songbirds was greater on Medvednica. Among structural characteristics, those related to forest age (average tree basal area and number of the small trees) had the most pronounced effect to the total songbird density and densities of different ecological groups of birds. Sorensen index showed that in spite of the differences in floristic composition between particular forest types in two studied areas (0.475 ± 0.120), songbird communities showed high similarity (0.872 ± 0.070). The highest similarity of songbird communities between Parks was recorded in beech and oak stands. Oak stands showed the lowest similarity in tree species composition and no significant difference in structural characteristics, while beech stands had many different structural features and several differences in densities of ecological groups of birds. The greatest difference of bird densities in the particular forest type between two Parks was found in beech and mixed coniferous stands. High structural differences between these two forests were the result of the forest age; bird populations had higher densities in older stands.Istraživanja zajednica ptica pjevica šumskih staništa ukazuju da na njihovu strukturu i gustoću populacija mogu utjecati floristička i strukturalna svojstva vegetacije. U ovom istraživanju željeli smo, usporedbom zajednica ptica šumskih staništa dvaju parkova prirode, utvrditi utjecaj florističkih i strukturalnih svojstava vegetacije na zajednicu ptica gnjezdarica. Istraživanje je provedeno tijekom 2006. i 2007. u Parkovima prirode Medvednica i Žumberak – Samoborsko gorje. Šume pokrivaju oko 60 % površineu oba parka, ali su kontinuirane na Medvednici i nešto rascjepkanije na Žumberku. Istraživanje ptica provedeno je metodom prebrojavanja u točki, a uzorkovanje staništa metodom kružnih ploha. Istraživanje je provedeno na ukupno101 točki: 49 na Medvednici i 52 na Žumberku. Pri statističkoj obradi korišteni su neparametrijski testovi (Kruskal–Wallis i Kendal Tau). Udio temeljnice stabala korišten je za određivanje pripadnosti pojedinom šumskim tipu: bukovoj, hrastovoj, mješovitoj listopadnoj i mješovitoj crnogoričnoj šumi. Prosječna temeljnica stabla korištena je kao indikator starosti šume. Istraživanjem je zabilježeno ukupno 27 vrsta ptica pjevica u šumama Medvednice i32 na Žumberku (Tablica 1). Šest vrsta ptica bilo je vezano uz određeni tip šume, s više od 40 % parova zabilježenih u tom šumskom tipu. Diverzitet vrstabio je viši na Žumberku, dok je gustoća populacija ptica pjevica bila veća na Medvednici (Slika 2). Sorensenov indeks pokazao je da zajednice ptica istog tipa šume između dva područja pokazuju znatno veću sličnost nego floristički sastav (Slika 3). Najveća sličnost u zajednicama ptica između dva Parka zabilježena je u bukovim i hrastovim sastojinama. Hrastove sastojine pokazuju najmanju florističku sličnost, ali nemaju značajnih razlika u strukturalnim svojstvima niti u ekološkim skupinama ptica. Bukove sastojine naprotiv pokazuju značajne strukturalne razlike i u njima je, kao i u mješovitim crnogoričnim sastojinama, zabilježena najveća razlika među ekološkim skupinama ptica između dva Parka. Strukturalne razlike tih šuma između dva Parka su rezultat različite starosti sastojina, a ptice su imale veće gustoće u starijim šu-mama. Među strukturalnim svojstvima vegetacije, ona vezana uz starost šume (prosječna temeljnica i broj mladih stabala) bile su značajno korelirane s ukupnom gustoćom populacija pjevica i s gustoćom različitih ekoloških skupina. Zaključak je ovog istraživanja da floristički sastav šuma ima utjecaj na odabir tipa šume u kojoj će se neke vrste ptica pjevica gnijezditi, dok na odabir samog područja gniježđenja veći utjecaj imaju strukturalna svojstva šume
