Marija Roščić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

4Bibliografija - KAJ, XLIV, Zagreb 3-4 (2011)Umjesto proslovaCjelovita autorska i tematska bibliografija 43 godišta časopisa za književnost, umjetnost, kulturu KAJ – skupljena u više nego dvostrukom opsegu  ovoga dvobro-ja – strukturnom razradom i  brojnošću bibliografskih jedinica svjedoči,  prije svega, o  časopisnom i koncepcijskom kontinuitetu  te  raznolikosti  našega  Kaja. I to u skladu sa zemljopisnom raznolikošću i opsežnošću hrvatske kajkavske govorne podloge - odzrcaljujući stanje duha i jezika u povijesti i suvremenosti! Ova biblio-grafija čini cjelinu s tematskim brojem 3/2009. - svojevrsnom Kajevom kulturnom iskaznicom - u kojem su objavljeni radovi sa znanstvenoga kolokvija ČETRDESE-TLETNICA: Časopis Kaj u kontekstu nacionalne periodike i njegov 40-godišnji do-prinos hrvatskoj znanosti i kulturi. Oba ta sveska, vjerujemo, nisu  samo kronologija jednoga časopisa nego presjek velikog dijela hrvatske kulture, u kojoj je kajkavski kontekst njen višestoljetni integrativni temelj. Podsjetimo: Od 1968. godine – kad ga je kao (književno)povijesni projekt (i ostvarenje  Krležine želje) pokrenuo književnik i filmski scenarist Stjepan Draganić – časopis Kaj  bavi se cjelovitom jezičnom, umjetničkom i kulturno-povijesnom podlogom sveukupnoga hrvatskokajkavskoga govornoga područja kao temeljima nacionalne kulture i znanosti. Jezik materin-ski, kajkavski, trajnim je sadržajem i poticajem časopisa, i to kao: jezik izgrađene višestoljetne književne, znanstvene i ine tradicije; materinski jezik brojnih, bogatih i živih zavičajnih idioma više od milijun izvornih govornika; stvaralački jezik suvre-mene (postmoderne) kajkavske književnosti. Ugledni su književnopovijesni analitičari i bibliografi u samom početka Kaja - još kao časopisa za kulturu i prosvjetu - izlučili tematske krugove starije i novije kajkavske književnosti (uz onaj povijesnoumjetnički) kao temelje njegova uređivač-koga koncepta. Razdoblje reafirmacije hrvatskokajkavske književnosti, pogotovo pokreta suvremenoga kajkavskoga pjesništva, poklapa se upravo s razdobljem po-kretanja Kaja – 118 godina po prestanku izlaženja Danice zagrebečke. Kaj je znan-stvenog i publicističkog  tipa, dvomjesečnik (6 brojeva  godišnje, u 4 sveska), s 20-ak uglednih znanstvenika i umjetnika – suradnika u svakom broju. Uređuje se i prema zahtjevima za primarne znanstvene publikacije. Od 1975. nakladnik je časopisu KAJKAVSKO SPRAVIŠČE, društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti (predsjednik: akademik Miroslav Šicel). Njegov časopisni profil (uvjetno) oprimjeru-ju nazivi rubrika – prema kojima je i usustavljena bibliografska građa: u 14 cjelina i 4 tematske podskupine. Kajevu bibliografiju čine 3742 jedinice. Zahvaljujemo Mariji Roščić, prof., voditeljici Galerije Kaj, glavnoj tajnici Kaj-kavskoga spravišča i prevoditeljici, koja je stručnim marom i radnom privrženošću, izuzetnim poznavanjem Kajeva časopisnog korpusa, priredila njegovu cjelokupnu bibliografiju (iz 307 brojeva /215 svezaka) - poprativši je napomenama, podacima, pregledom dosadašnjih bibliografija i instruktivnom tablicom svih godišta (uz bitne im tematske naglaske)!         Uredništvo5NAPOMENE UZ BIBLIOGRAFIJU ČASOPISA “KAJ’’  1968.- 2010.Bibliografija časopisa “Kaj’’ pripremana je za objavu 2008. godine u povodu 40. obljetnice kontinuiranog izlaženja časopisa Kaj. Razlozi njena objavljivanja tri godine kasnije različite su naravi (pretpostaviti je da su ti razlozi čitatelju sasvim nebitni!). Kašnjenje je rezultiralo i bibliografskom obradom narednih triju godi-na. Tako - umjesto planiranih 40 - donosimo 43 obrađene godine časopisa (1968. - 2010.)!Obrađen je cjelokupni časopisni “inventar’’ – bibliografske jedinice razvrsta-ne su, koliko god je to bilo moguće, prema vrlo osebujnom i raznovrsnom časo-pisnom fondu materijala, odnosno rubrikama čija je shema u ovoj bibliografiji raspoređena prema osnovnim tematima: 1. Novija / suvremena hrvatska kajkavska književnost – a) putopisi; duhovni krajobraz; 2. Starija hrvatska / kajkavska književnost / baština; 3. Kajkavski jezik, jezikoslovlje; 4. Kajkavski prijevodi;  5. Povijest umjetnosti; graditeljsko nasljeđe / vrtna arhitektura; 6. Zagrebačke teme; 7. Povijesne teme / razdoblja i ličnosti – a) plemstvo i svećenstvo u hrvatskoj povijesti i kulturi, b) Hrvati kajkavci u iselje-ništvu; 8. Tradicijska kultura / folklor, običaji, etnologija, etnografija; 9. Glazbene teme; 10. Likovne teme; 11. Kaj & Ča; 12. Ljudi i krajevi / društvene teme – a) priroda i čovjek; 13. Osvrti, recenzije; 14. Kronika.Bibliografska organizacija cjelokupnog tekstualnog fonda časopisa Kaj – radi se o 43 godine njegova kontinuiranog izlaženja! - nije bila nimalo laka niti jedno-stavna. Ona je dijelom, valja to naglasiti, organizirana prema stečenom iskustvu koje se temelji na višegodišnjim potraživanjima autora, suradnika i čitatelja časo-pisa. Zbog kompleksnosti / raznovrsnosti (a i količine građe!) autorica ovog bibli-ografskog pregleda usredotočila se, prije svega, na točnost podataka, a pri razvr-stavanju temata rukovodila se rubrikama i podjelama koje je uspostavilo ured-ništvo časopisa, na čelu s gl. i odgovornom urednicom mr. sc. Božicom Pažur, a tom je razvrstavanju prethodilo bibliografsko usmjerenje dvojice autora vrsnih priloga u povodu  Kajevih obljetnica - 5. i 10. obljetnice izlaženja. Riječ je o auto-rima dr. Mladenu Kuzmanoviću i dr. Ivi Kalinskom. Oni su nevjerojatnom pro-nicljivošću ne samo detaljno “detektirali’’ tadašnju petogodišnju (Kuzmanović),  6odnosno desetogodišnju (Kalinski), građu već su joj, na neki način, odredili i predvidjeli daljnje smjernice.   Korpus Novija / suvremena hrvatska kajkavska književnost najkompleksniji je i najobimniji dio Bibliografije i obuhvaća pjesništvo, prozne tekstove, dramske tekstove, dječje kajkavsko stvaralaštvo kao i studije, rasprave i eseje o književno-sti… U budućim bibliografskim poduhvatima bilo bi dobro tu preveliku shemu korpusa obraditi prema navedenim bibliografskim temama. Jednako tako, i drugi bi se dijelovi Bibliografije mogli raščlanjivati u manje tematske cjeline – npr., Povijest umjetnosti; graditeljsko nasljeđe / vrtna arhitek-tura … itd. No, u ovoj prigodi bilo je najvažnije obuhvatiti cijeli časopisni fond, pa prema tome i navedene korpuse, obraditi ih predmetno kronološki, te napra-viti indeks autora.U korpusu Starija hrvatska / kajkavska književnost / baština, unutar uglatih zagrada nalaze se komentari i objašnjenja tekstova kreirana jednim dijelom, toč-nije od 1968. – 1977., prema bibliografskom pregledu autorice Aleksandre Kulari (Bibliografski pregled priloga iz starije kajkavske književnosti objavljenih u časo-pisu “Kaj” 1968-1978; 10 (1977) 6-8, 133-146).     To je ujedno i jedini dio preuzetih podataka iz ranije objavljenih bibliografija časopisa Kaj (v.“Bibliografije’’, str. 11-12.).          M. R.Uz NapomeneShema bibliografske jedinice:Godište (godina) broj sveska, stranice – npr.:  1 (1968) 1, 3-10.Između kosih zagrada / / nalazi se naziv sveska/tematske cjeline, niza, rubri-ke.Između uglatih zagrada [ ] : komentar priređivača bibliografije (odnosi se, uglavnom, na Stariju kajkavsku književnost/baštinu).Bibliografija - KAJ, XLIV, Zagreb 3-4 (2011)7OSNOVNI PODACI O “KAJKAVSKOM SPRAVIŠČU’’ I ČASOPISU “KAJ’’O Kajkavskom spravišču “Kajkavsko spravišče’’ – društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjet-nosti utemeljeno je u Zagrebu 1974. (proizišlo iz KUD-a “Ksaver Šandor Gjalski’’, osnovanog 1973.).Na osnivačkoj skupštini “Kajkavskoga spravišča’’ (27. lipnja 1974.) izabrani su: - predsjednik: dr. sc. Josip Adamček- potpredsjednici: dr. sc. Lelja Dobronić i dr. sc. Mladen Kuzmanović - tajnik: književnik Stjepan Draganić (pokretač i osnivač)- članovi Upravnog odbora: prof. Ladislav Šaban, dr. sc. Đurđica Cvitanović, prof. Vlado Oštrić, Božica Filipan, prof., i dr. Verica Jačmenica  Predsjednici (od 1973. do danas): dr. sc. Josip Adamček, dr sc. Đurđica Cvitanović, dr. sc. Ivan Očak, dr. sc. Dragutin Pavličević, Rudolf Malenovski, dipl. pravn., akademik Miroslav Šicel,Današnja uprava: - članovi Upravnog odbora: akademik Miroslav Šicel (predsjednik), prof. dr. sc. Joža Skok i dr. sc. Ivo Kalinski (dopredsjednici), mr. sc. Ernest Fišer, dr. sc. Alo-jz Jembrih, prof. dr. sc. Zvonko Kovač, red. prof. Frane Paro, akad. slikar-grafičar Kajkavsko spravišče, udruga 242 znanstvenika i umjetnika – s desetak stalnih programa godišnje – djeluje na cjelokupnom i opsežnom (povijesno-kulturnom i zemljopisnom) kajkavskom govornom području Republike Hrvatske. Uz središnju - izdavačku - djelatnost valja izdvojiti projekte: Kajkavska tribina, Jezičnica kajka-viana, Galerija “Kaj’’ - izložbena djelatnost, Kaj & ča: prožimanja i perspektive; Hrvatski književni putopis; četiri poticajna redovita književna/filološka natječaja (natječaji za kajkavske i čakavske književne radove učenika srednjih škola Repub-like Hrvatske; natječaj za kratku kajkavsku prozu, natječaj za hrvatski književni  8putopis; natječaj za dijalektološka istraživanja i opis kajkavskih mjesnih govora /zavičajnih idioma), organiziranje znanstvenih skupova…itd., itd.Članstvo je organizirano u pet sekcija: književnoj, za povijest umjetnosti, pov-ijesnoj, likovnoj i u sekciji za očuvanje prirode i kulturne baštine.  “Kajkavsko spravišče’’ nakladnik je časopisu “Kaj’’ od 1975.O časopisu KAJGodina osnutka: 1968.Osnivač i pokretač: Stjepan Draganić, književnik i filmski scenaristGlavni i odgovorni urednici: Stjepan Draganić, književnik i filmski djelatnik (1968. – 1982.),Dr. sc. Ivo Kalinski, književnik i znanstvenik (1983.- 1990.),Mr. sc. Ernest Fišer, književnik (1991- 1993.),Mr. sc. Božica Pažur, književnica (od 1994.). Aktualni urednici: Mr. sc. Ernest Fišer,Dr. sc. Ivo Kalinski,Prof. dr. Joža Skok.Aktualno uredništvo:Mr. sc. Mario Beusan, dr. sc. Đurđica Cvitanović (do smrti, svibnja 2009.), mr. sc. Ernest Fišer, dr. sc. Ivo Kalinski, prof. dr. sc. Zvonko Kovač, prof. Frane Paro, akad. slikar-grafičar, mr. sc. Božica Pažur, Marija Roščić, prof., prof. dr. sc. Joža Skok, akademik Miroslav Šicel. Nakladnik:Stjepan Draganić i grupa pjesnika (ujedno i grupa osnivača: Anđela Vokaun Dokmanović, Melita Runje, Benedikt Tumpa, Fran Koncelak; Zorislav Drempetić Hrčić, akad. slikar; naknadno im se pridružuju pjesnici Ljubica Duić i Tomislav Stunić (1968. – 1973.);Bibliografija - KAJ, XLIV, Zagreb 3-4 (2011)9KUD “Ksaver Šandor Gjalski’’ (1974.);“Kajkavsko spravišče’’ – Društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjet-nosti (od 1975.)Za Nakladnika: akademik Miroslav Šicel (od 1994.) Likovna oprema – Kajeve naslovnice 1968.-2000. (autori čija su djela repro-ducirana na naslovnicama)(Abecednim slijedom; broj sveska i godište u zagradama)Ivica Antolčić (3-4, 1997; 4-5, 1999), Antun Augustinčić (br. 3-4, 1974), Ljubo Babić (9, 1969; 1-2, 1975; 2, 1972; 1, 1980), Antun Bahunek (7, 1975), Branko Bahunek (9, 1974), Ivan Benković (3-4, 1971), Lujo Bezeredi (3-4, 1969), Josip Biffel (7-8, 1970; 6, 1999; 6, 2000), Kruno Bošnjak (1-2, 1987), Dan-ica Braniša (3-5, 1976), Truda von Braun (1, 1983), Vlaho Bukovac (9, 1970; 9-1972), Menci Klement Crnčić (8-9, 1973), Marijan Detoni (4-5, 1968; 6, 1971; 6, 1975; 3, 1981); Mladen Dolovski (3-4, 1970), Zorislav Drempetić Hrčić (1, 1968; 2, 1968; 3, 1968; 2, 1970; 6, 1972), Franjo Dugina (4, 1992), Josip Falica (5, 1978; 5, 1980; 4, 1982; 1-2, 1992; 1-2, 2000), Iva Frković (3, 1992 – učenički nagrađeni rad), Josip Generalić (3, 1979), Mirko Gregurović (1, 1982), Petar Grgec (11, 1975), Ivan Grgić (9-11, 1976), Branimir Gušić (8, 1975), Krsto Hegedušić (1, 1969; 11, 1969; 12, 1970; 12, 1971; 1, 1972; 12, 1972; 12 a, 1973; 2, 1974; 12, 1974; 12, 1975; 12, 1976; 12, 1977; 4, 1985; 3, 1986; 3, 1987), Katarina Henc (11, 1974), Oton Iveković (5, 1970), Slavko Jagačić (2-3, 1994), Josephus Jacobe (5, 1971), Želimir Janeš (1, 1979; 2, 1980; 2, 1983; 5-6, 1991; 6, 1994; 1-2, 1996), Drago Jurak (3, 1980), Vjekoslav Karas (6, 1970), Zlatko Keser (4, 1991), Mitja Koman (6, 1995), Edo Kovačević (1, 1978), Mijo Kovačić (6, 1969), Tomis-lav Krizman (12, 1969), Mihovil Krušlin (7, 1973; 1, 1974); Ante Kuman (9, 1968), Rudi Labaš (1, 1991), Ivan Lacković Croata (12, 1968; 10, 1969; 1, 1970; 7-8, 1971; 11, 1971; 10, 1973; 6-8, 1977; 4, 1978; 5, 1981; 1, 1993), Branko Lovak (11-12, 1973; 10, 1974), Ivan Lovrenčić (10, 1968; 1-2, 1973; 1, 1994; 4, 1996; 2, 1998; 3-4, 1998; 5-6, 1998), Dragan Melkus (3, 1973), Frane Paro (3, 1984; 6, 1984; 4-6, 1986; 4-5, 1987; 1-4, 1990; 4-5, 1994; 5-6, 1996; 1, 1997; 2, 1997; 1, 1998; 1-2-3, 1999; 3-4, 2000; od 2001. novo likovno rješenje naslovnice), Željko Prstec (5-6, 1993), Ivan Rabuzin (10, 1970; 4-5, 1973; 1-2, 1995; 4-5, 1995), Sla-va Raškaj (7-8, 1969; 1, 1971; 2, 1971; 10, 1971), Dragan Renarić (7-8, 1972), Josip Restek (11, 1970), Vjekoslav Rukljač (1, 1981), Matija Skurjeni (5, 1969), Miljenko Stančić (6, 1968; 11, 1968; 2-4, 1993; 3, 1996), Hrvoje Šercar (3, 1983; 2-3, 1991; 5, 2000), Ljudevit Šestić (4, 1979), Neven Šimić (5-6, 1997), Zlatko Šoštar (5-6, 1974), Dragutin Štark (4, 1980), Ivica Tišljar (7-8, 1974; 1, 1984; 4-5, Bibliografija - KAJ, XLIV, Zagreb 3-4 (2011)101984; 2-3, 1985; 5-6, 1992), Velimir Trnski (4, 1981; 4, 1983), Ivan Večenaj (1-2, 1977; 3, 1995), Nikola Večenaj Leportinov (2, 1982), Dinko Vranković (5, 1972; 10, 1972; 11, 1972; 6-8, 1976), Nino Vranić (3-5, 1988), Franjo Vujčec (5, 1979), Ivan Zasche (3-5, 1977). Redizajn naslovnice 1991. - 2000. i likovno rješenje naslovnice od 2001. - Frane Paro, akad. slikar-grafičarSuradnici u prvom  broju (siječanj, 1968.): Književnik Miroslav Krleža, dr. sc. Olga Šojat, književnik Dubravko Horvatić, dr. sc. Vinko Žganec, dr. sc. Bogdan Krizman, pjesnik Zdravko Blažina, dr. sc. Mirjana Gušić, književnica Ljubica Duić, prof., dr. sc. Dragutin Feletar.M. R. Bibliografija - KAJ, XLIV, Zagreb 3-4 (2011)

NAPOMENE UZ BIBLIOGRAFIJU ČASOPISA KAJ (1968.-2010.) Osnovni podaci o Kajkavskom spravišču i časopisu Kaj

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia