Status zaštite i potencijalne ugroženosti šumskih staništa na području ekološke mreže Natura 2000 u Sloveniji

Abstract

An example of the possible use of selected forest-stand based indicators for evaluation of conservation status was shown in case of the Na­tura 2000 forest habitats of Slovenia, and the potential threats to habitat types were identified. Using the existing forest-management system, and two levels of ICP Forests monitoring as sources of data on the size of habitat, tree composi­tion, developmental phase and stand regeneration, growing stock and incre­ment, dead wood, and level of naturalness of habitat, an attempt of evaluation of the conservation status of the forest habitat types of EU community interest (Habitat Directive 1992, Natura 2000) is presented. In total, the Natura 2000 forest habitat types in Slovenia represent almost one third of all forest area, and the prevailing forest habitat types are Illyrian Fagus sylvaticaforests, Luzulo-Fagetumbeech forests and Illyrian oak-horn­beam forests. Considering the direct influences of human activities and poten­tial effects of climate change the floodplain and lowland forests of Alluvial forests with Alnus glutinosaandFraxinus excelsior, Riparian mixed forests of Quercus roburand other broadleaves, as well as Illyrian oak-hornbeam forest, are among the most threatened forest habitat types. Taking into account the small area of habitat type and the set of different threats, the priority habitat types of Tilio-Acerionforests of slopes, screes and ravines, (Sub-) Mediterra­nean pine forests and Bog woodland are also endangered. Despite the large number of factors threatening the Slovenian forests, the high level of studied parameters indicates the favourable conservation status of forest habitat types. However, the additional focus on the EU priority habitat types and on rare habitat types on the national level has been suggested to im­prove the existing forest management planning system, and additional forest-re­levant indicators specific to particular habitat types have to be incorporated in the system.NATURA 2000 je jedinstvena ekološka mreža, koja obuhvaća područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske Unije. Određena je u skladu s EU Direktivom o staništima (Anonymous 1992b) te EU Direktivom o pticama (Anonymous 1979) s ciljem očuvanja bio­loške raznolikosti na europskom teritoriju. EU Direktiva o staništima (Anony­mous 1992b) preporučuje procjenu statusa zaštite tipova staništa unutar područja NATURA 2000. Za procjenu statusa zaštite potrebno je izabrati pri­mjeren skup pokazatelja, koji su već usklađeni unutar država EU. Međutim, zajednički standard za nadgledanje i kontrolu staništa nije još bio usklađen na EU razini (Cantarello i Newton 2008), tako da su pojedine države članice usvojile različite pristupe i pokazatelje (Anonymous 2004, Ellmauer 2005, Groom 2007). Sustav upravljanja šumama prepoznat je kao mogući način za nadgledanje i kontrolu staništa u širem smislu (Goldsmith 1991, Corona et al. 2004, Marc­hetti 2004a). Na temelju tih načela, način upravljanja šumama u Sloveniji može poslužiti kao dragocjeno oruđe za očuvanje šumskih ekosustava i stani­šnih tipova (Golob 2006, Kepic i Fučka 2006) na područjima ekološke mreže NATURA 2000 (Anonymous 1992b). Za većinu je indikatora, koji su relevan­tni za procjenu statusa zaštite stanišnih tipova, (Golob 2006) utvrđeno da su oduvijek bili sastavni dio tradicionalnog sustava upravljanja šumama, bez obzira na vlasništvo. Veći dio njih također je naveden u popisu MCPFE (Ano­nymous 2002, 2007c). Ciljeve istraživanja postavili smo uzevši u obzir dvije razine nadzora i kon­trole upravljanja šumama u Sloveniji (inventura šuma, dvije razine “ICP Fo­rests” monitoringa): a) ocijeniti skup pokazatelja staništa na području ekološke mreže NATURA 2000 te osigurati standarde budućeg upravljanja tih staništa, b) identificirati moguće prijetnje opstanka određenog tipa staništa c) na temelju pokazatelja i ugroženosti, ocijeniti stanje šumskih stanišnih ti­pova u skladu s Direktivom o staništima te predložiti moguće prilagodbe po­stojećeg sustava upravljanja šumama za područja stanišnih tipova ekološke mreže NATURA 2000. Upotrijebljeni su podaci o površini staništa, vrstama drveća, razvojnim stadijima sastojina i pomladku, drvnoj zalihi, prirastu, mrtvom drveću i stup­nju prirodnosti šuma. Šumski tipovi staništa NATURA 2000 u Sloveniji predstavljaju skoro trećinu cjelokupne površine šuma. Glavni šumski tipovi staništa su 91K0 Ilirske šume bukve (Fagus sylvatica), 9110 Šume bukve na staništu Luzulo-Fagetumte 91L0 Ilirske šume hrasta i bjelograbića. Udio manjih stanišnih tipova, na pri­mjer 9180* Tilio-Acerion šume velikih nagiba i klanaca, 91D0* Cretne šume na sfagnumskom cretu, i 9530* Sub-mediteranske šume crnog bora, ne prelazi 0,3 % ukupne površine svih stanišnih tipova. (Tablica 2). Prosječna drvna zaliha po tipovima staništa iznosi od 84 m3/ha (tip 4070*) do 331 m3m3/ha (tip 9410). Srednja vrijednost volumena mrtvog drveta iznosi 11,4 m3po hektaru, od 0,6% do 13,2 % od drvne zalihe po tipu staništa (Ta­blica 2). Na plohama ICP monitoringa utvrdili smo visok stupanj različitih vrsta drveća i grmlja: zajedno smo utvrdili 102 drvenastih biljaka, od toga 46 različitih vrsta drveća. Uzevši u obzir neposredan utjecaj ljudskih aktivnosti te potencijalni uči­nak klimatskih promjena, možemo reći da su poplavne i nizinske šume johe (Alnus glutinosa) i velikog jasena (Fraxinus excelsior), mješovite šume hrasta (Quercus robur) i ostale bjelogorice na riječnim obalama, kao i ilirske šume hrasta i bjelograbića, među najugroženijima unutar tipova staništa NATURA 2000. Uzevši u obzir malu površinu tipova staništa te različite uzroke ugrože­nosti, ocjenjujemo da su najugroženija i prioritetna staništa Tilio-Acerion šuma velikih nagiba i klanaca, Sub-mediteranskih šuma crnog bora i cretnih šuma (Tablica 4 i 5). Unatoč velikom broju različitih čimbenika koji ugrožavaju slovenske šume, velik je broj istraženih parametara pokazao povoljan status očuvanja šumskih tipova staništa. U Sloveniji je udio šuma (te njihova drvna zaliha) relativno velik, njihov rast traje već desetljećima (Perko 2004, Anonymous 2005, Lesnik and Matijašić 2006). Očuvane šume s niskim postotkom stranih vrsta drveća predstavljaju 74 % svih šuma na području ekološke mreže NATURA 2000, a udio takvih šuma još je veći kod dominantnog tipa 91K0 Ilirske bukove šume. Usporedba raznolikosti vrsta drveća na plohama Razine I i Razine II sa stanjem biološke raznolikosti drugih zemalja, koje također sudjeluju u pro­gramu intenzivnog nadzora/motrenja (Dobremez et al. 1997, de Vries et al. 2003b, Fabiánek 2004, Seidling 2005, Soriano et al. 2005) te koriste istu ICP Forests metodologiju (Anonymous 1985, de Vries et al. 2003a), pokazala je veliku raznolikost vrsta slovenskih šumskih staništa. Ipak, procjena parametara šumskih sastojina kod ocjene statusa sloven­skih šumskim staništa, otkrila je određene slabe točke. Uzevši u obzir odre­đene probleme kartiranja i klasifikacije (npr. upravljanje nekih staništa je neprimjereno, neki tipovi staništa nisu dobro definirani), procjene nekih para­metara mogu biti pristrane. Sa tog stajališta, predlažemo dodatna istraživanja tipova staništa, koji su na prioritetnoj listi EU (e.g. 9180*, 91D0*, 4070*) te onih koji su važni s na­cio nalnog stajališta (e.g. 9340, 91F0), sve u smislu poboljšanja sustava uprav ljanja šumama. Sustav upravljanja šumama je u Sloveniji usmjeren u očuvanje šumskih ti­pova staništa. Unatoč tomu, smatramo da ga je potrebno poboljšati na način da aktivno reagiramo na sve prijeteće negativne čimbenike u smislu očuvanja staništa. Zbog toga je potrebno definirati nove pokazatelje nadzora, posebno za svaki šumski tip staništa, te ih uključiti u sustav upravljanja šumama. Neki od tih pokazatelja (npr. ugroženost) moraju biti uključeni u inventuru šuma u Sloveniji