Juraj Balić

Balić, Juraj

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

344 Anali Dubrovnik 49 (2011)Humanitas et litterae, Zbornik u čast Franje Ša-njeka, priredili Lovorka Čoralić i Slavko Sliš-ković. Zagreb: Dominikanska naklada Istina, Kr-šć anska sadašnjost, 2009, 936 str. U izdanju Kršćanske sadašnjosti i Dominikan-ske naklade Istina, 2009. godine je objavljen, pri-godom sedamdesete obljetnice života i odlaska u mirovinu, Zbornik u čast akademika Franje Šanje-ka. Uz kratak životopis na hrvatskom i latinskome jeziku, bibliografi ju akademikovih djela (15-51) te popis čestitara (Tabula gratulatoria, 13), Zbornik sadrži ukupno 48 znanstvenih radova s temama blis kima područjima i razdobljima koja akademik Ša njek istražuje i predaje (srednji vijek, crkvena i nacionalna povijest, pomoćne povijesne znanosti i dr.), a podijeljeni su u dvije cjeline: “Povijest” (55-719) i “Kultura i umjetnosti” (723-936).Prvu tematsku cjelinu otvara članak »Prilog poznavanju razvoja sela Gornji Kneginec kraj Va-raždina do kraja 17. stoljeća« (55-77), u kojemu Hr voje Petrić na temelju objavljenih i neobjavljenih izvora i literature iznosi kratki pregled razvoja sela i župe Gornji Kneginec od početka 13. do kraja 17. stoljeća. Ivan Majnarić u radu naslovljenu »Papin-ski poslanik Akoncije u Dalmaciji i Hrvatskoj 1219. - 1233. godine« (79-98) razmatra djelatnost papin-skog poslanika, podđakona i kurijalnog kapelana Akoncija u Dalmaciji i Hrvatskoj tijekom dvade-setih godina 13. stoljeća, s posebnim osvrtom na nje gov, a ujedno i pa pinski stav prema piratstvu i krivovjerju na ovim prostorima.Mirjana Matijević Sokol u članku »Historia Salonitana post Thomam – recepcija “Salonitan-ske povijesti” do prvotiska« (99-112) pokušava utvrditi zastupljenost »Salonitanske povijesti« u dje lima hrvatskih humanističkih historiografa. Zd e n ka Janeković Römer u radu »Moć riječi: pro-povjednici u srednjovjekovnom Dubrovniku« (113-127) raspravlja o svrsi i metodama propovijedanja srednjovjekovnih dominikanaca i franjevaca, te o tragu koji su te propovijedi ostavile na srednjovje-kovni dubrovački puk. U radu »Cyrille Bosota: un Bogomile Bulgare du XIVe siècle« (129-135) Ivan Bo žilov obrađuje djelovanje Bugarina Kirila Boso-ta, jednog od najpoznatijih predstavnika bogumil-skog pokreta na području Bugarske u 14. stoljeću.Šesti rad u Zborniku - »Crkvena politika Šu-bića Bribirskih do sloma Kliške grane (1356.)« (137-158) - djelo je Damira Karbića u kojemu analizira različite oblike crkvene politike vodećih članova hrvatskoga velikaškog roda Šubića u raz-doblju njegove najveće moći. Relja Seferović u članku »Engleski klerici u historiografi ji Dubro-vačke Republike« (159-176) razmatra razloge i način na koji su dubrovački povjesničari prouča-vali engleske klerike. U radu naslovljenom »Sve-ćenstvo i crkva u dubrovačkim oporukama iz 1348. godine« (177-204) Gordan Ravančić na te melju sačuvanih dubrovačkih oporuka ukazuje na pro-mjene u mentalitetu dubrovačkog stanovništva koje je prouzrokovala pojava Crne smrti. Blok zadarskih tema započinje radom Milka Brkovića »Ugovor o sklopljenom miru u Zadru 1358. između Ludovika I. i Venecije (povijesne okolnosti nastanka i paleografsko-diplomatička analiza isprave)« (205-225), koji se bavi detalj-nom analizom okolnosti i samog dokumenta ko-jim je sklopljen Zadarski mir 1358. godine iz-među ugarsko-hrvatskog kralja i Mlečana. Slje-deći članak nosi naslov »Prilog proučavanju ži-votopisa đenoveškog i zadarskog plemića Balta-zara de Sorbe, kraljevskog admirala« (227-240). U njemu Branka Grbavac, na temelju objavljene i neobjavljene građe, donosi život i djelo jednog od najistaknutijih članova đenoveške i zadarske patricijske obitelji de Sorba. »Samostanski i nad-biskupski posjedi u srednjovjekovnom Zadru« (241-256) naslov je članka u kojemu Serđo Doko-za, na temelju analize sačuvanih izvora, razmatra položaj zadarskog nadbiskupa u odnosu na najveće gradske samostane kroz odnos u veličini zemljišnih posjeda i oporučnih ostavština građana. Problemima srednjovjekovnog poimanja vre-mena, pučke pobožnosti i različitosti slavljenja blagdana s obzirom na lokalne običaje bave se Sabine Florence Fabijanec i Mirko Sardelić u radu »Slavljenje blagdana na srednjovjekovnom hr-vatskom priobalju« (257-288). Ante Birin u član-ku »Cetinski knez Ivaniš Nelipčić - ban naših kraljevstava Dalmacije i Hrvatske« (289-302) na temelju do sada nekorištenih izvora propituje zakonitost banskog položaja cetinskog kneza Ivaniša Nelipčića. U radu »Vranski prior Bartol 345Anali Dubrovnik 49 (2011)Berislavić« (303-317) Marija Karbić proučava život i djelo vranskog priora Bartola Berislavića, s posebnim osvrtom na njegovu ulogu u politič-kom životu Ugarsko-hrvatskog kraljevstva. Slijedi rad Borislava Grgina pod naslovom »Kr-bavska i Modruška biskupija u kontekstu kasno-srednjovjekovne hrvatske povijesti« (319-330) u kojemu autor prikazuje politički razvoj i promje-ne u prostornom i administrativnom ustrojstvu Krbavske, kasnije Modruške biskupije u razdo-blju od 14. do tridesetih godina 16. stoljeća. »Ko-žičićev opis pogibije Ladislava Hunyadija, hrvat-sko-dalmatinskoga bana« (331-346) naslov je čla-n ka u kojemu Anica Nazor analizira pogubljenje La dislava, starijeg brata ugarsko-hrvatskog kralja Matije Korvina, koje se spominje u dodatku na kraju djela o rimskim papama i carevima zadar-skog povjesničara Šimuna Kožičića Benje. U članku »Neki aspekti kasnosrednjovjekov-ne društvene i religiozne povijesti Poreča u zrca-lu oporuka i kodicila« (347-374) Zoran Ladić analizira oporuke i kodicile kasnosrednjovjekov-nog porečkog bilježnika Antuna de Teodorisa, te na temelju njihove analize iznosi neke društvene i religiozne karakteristike Poreča u kasnom sred-njem vijeku. Oslanjajući se na izvornu građu iz mletačkih arhiva, Lovorka Čoralić u članku »Hr-vatski iseljenici i samostan S. Domenico u Mle-cima (15.-18. stoljeće)« (375-395) ukazuje na različite oblike povezanosti i komunikacije hr-vatskih iseljenika u Mlecima s crkvom i samosta-nom S. Domenico. Potvrdu o razgranatim i plo-donosnim crkvenim vezama između Slovačke i Hrvatske u razdoblju od 16. do 19. stoljeća dono-si Peter Sedlák u radu »Kninski naslovni biskupi na tlu Slovačke« (397-417).Luc Oreskovic u radu »La vénération de la croix dans un diocèse de Croatie aux XVIIe et XVI-IIe siècles: Entre démarche christologique et réfé-r en ce identitaire« (419-435), na primjeru Senjsko-modruške biskupije kao pograničnog područja u 17. i 18. stoljeću, pokazuje kako simbol križa prerasta okvire vjere i postaje obilježjem zajed-nice. U sljedećem članku naslovljenu »Četiri predstavke marčanskih grkokatoličkih biskupa iz prve polovice 18. stoljeća« (437-456) Zlatko Ku-delić prikazuje karakteristike habsburške vjerske politike u Varaždinskom generalatu tijekom raz-doblja vladavine careva Josipa I. i Karla III. »Ar-hivsko gradivo za povijest Boke kotorske u 18. stoljeću (Istorijski arhiv u Kotoru, Biskupski ar-hiv u Kotoru i Arhiv HAZU u Zagrebu)« (457-468) rad je u kojemu Maja Katušić upućuje na bogatu arhivsku građu koja rasvjetljava brojne sastavnice iz prošlosti Boke kotorske u ranom no-vom vijeku. Slijedi rad Slavka Kovačića pod nas-lovom »Ruićeve dopune Farlatijevu djelu “Illyricum Sacrum”« (469-493), u kojemu su prikazane nado-pune paškog notara Marka Laura Ruića Farlatijevom znamenitome djelu, te neki njegovi ispravci. Teme iz povijesti 19. stoljeća započinju član-kom Guya Bedouellea »Dubrovnik, vu par le ma-r é chal Marmont, duc de Raguse« (1806-1811) (495-506), kroz koji se može pobliže upoznati po gled maršala Marmonta, vojvode od Du bro v-nika, na dubrovačko stanovništvo, običaje i insti-tucije, kao i različite ocjene njegova djelovanja na temelju spisa suvremenika. U članku »Franjo Rački kao istraživač hrvatskoga srednjovjekov-lja« (507-515) Ivo Goldstein se bavi raščlambom radova Franje Račkog koji se odnose na hrvatsku srednjovjekovnu povijest, te na kraju ocjenjuje do-prinos Račkoga suvremenoj historiografi ji. »Slika Katoličke i Pravoslavne crkve u zagrebačkom tis ku od izbijanja revolucije 1848. godine do uvođenja neoapsolutizma« (517-533) rad je Vlaste Švoger u kojemu se prikazuje percepcija Katoličke i Pra-voslavne crkve u liberalno usmjerenim za grebačkim listovima. Zoran Grijak u članku »Problem konver-zija na katolicizam u Bosni i Hercegovini u austro-ugarskom razdoblju u svjetlu neobjavljenih arhiv-skih izvora« (535-561) analizira vjersku politiku austrougarskih vlasti na prostoru Bosne i Hercego-vine, kao i njezine posljedice.U radu »Odnos vjerskog i nacionalnog u pra-vaškoj ideologiji« (563-575) Stjepan Matković analizira ulogu vjere u političkom i društvenom životu pravaštva, te odnos pravaša prema Kato-ličkoj crkvi i kršćanskoj socijalnoj ideji. Sličnu tematiku donosi i članak »Epilog »razdražljivo-ga govora« kostajničkog kapelana Josipa Platna-ra uoči izbora 1883. godine« (577-595), u ko jemu Jasna Turkalj na primjeru optužnice protiv kape-lana Josipa Platnara, okrivljena za uvredu srpske 346 Anali Dubrovnik 49 (2011)narodnosti i poticanje mržnje protiv Srba, opisuje stav Stranke prava prema Srbima u Hrvatskoj.Člankom »Brojčano stanje studenata Filozof-skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, odnosi s drugim fakultetima i osvrt na izbor studija (1874.-1914.)« (597-622) Tihana Luetić utvrđuje kreta-nje brojčanog stanja studenata zagrebačkog Filo-zofskog fakulteta, kao i cijele studentske popula-cije Zagrebačkog sveučilišta u razdoblju od os-nut ka (1874) do Prvog svjetskog rata (1914). De-taljnu analizu širenja fenomena starokatolicizma kod većeg broja vjernika na prostoru Hrvatske u međuratnom razdoblju 20. stoljeća donosi Tonko Barčot u članku »Pojava starokatolicizma na za-padnom dijelu otoka Korčule« (623-642).Franko Mirošević u radu »Nettunske konven-cije i Stjepan Radić« (643-661) analizira reakcije Hrvatske seljačke stranke i Stjepana Radića na konvencije koje su potpisane između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevine Italije u talijanskome gradu Nettunu 1925. godine, a re-gulirale su jugoslavensko-talijanske odnose dva-desetih godina 20. stoljeća. Miroslav Akmadža i Denis Njari autori su članka pod nazivom »Prilog poznavanju djelovanja udruženja katoličkih sveće-nika Bosne i Hercegovine “Dobri Pastir”« (663-685). Članak prati problematiku crkveno-državnih odnosa u Bosni i Hercegovini tijekom komunis-tičkoga režima, s naglaskom na osnivanje i dje-lovanje staleških svećeničkih udruženja koja su komunističke vlasti osnivale s ciljem stvaranja po djela unutar Katoličke crkve i stavljanja jednog nje zina dijela pod svoj nadzor. Slijedi članak »Os-nivanje Gospićko-senjske biskupije« (687-707) u kojemu Mile Bogović prikazuje crkvenu organi-zaciju koja je u prošlosti postojala na području današnje Gospićko-senjske biskupije te razloge njezina kasnog osnutka - 25. svibnja 2000. godine.Posljednji članak iz prve cjeline u Zborniku rad je Tome Vukšića pod naslovom »La risposta delle famiglie nella Bosnia ed Erzegovina al progetto del Creatore« (709-719) koji ukratko predstavlja sadaš-nje demografsko stanje u Bosni i Hercegovini.Drugu tematsku cjelinu (“Kultura i umjetno-sti”), koja sadrži 13 radova, započinje Nenad Cambi člankom »Aktivnost biskupa na saloni-tanskim nekropolama« (723-733). U tom članku autor analizira nadgrobne natpise kako bi utvrdio utjecaj crkvenih poglavara u osnivanju, razvoju i uređenju nekropola u Saloni. Ante Gulin u radu »Bogorodičin lik na srednjovjekovnim pečatima hrvatskih kaptola« (735-745) skreće pažnju na likovnu stranu naših kaptolskih pečata te s toga aspekta osvjetljava Bogorodičin lik koji se na njima nalazi. »O ponekim arheološkim svjedočan-stvi ma kasnosrednjovjekovne pismenosti u kon-tinentalnom dijelu Hrvatske« (747-776) rad je u kojemu Željko Tomičić donosi osvrt na neka ar-he ološka svjedočanstva pribavljena na nalazišti-ma s područja kontinentalne Hrvatske, a uvrštena u epohu vladavine ugarsko-hrvatskoga kralja Ma-tije Korvina.Tomislav Galović u članku »Benediktinci - izvorište hrvatske trojezične i tropismene kulture u srednjem vijeku« (777-786) ukazuje na važnost benediktinskog reda u formiranju i razvitku tro-pismenosti i trojezičnosti u hrvatskome srednjo-vjekovlju. Potom slijedi rad »Prilog poznavanju slikarstva Lovre Dobričevića« (787-802) u koje-mu Ivana Prijatelj Pavičić analizira sliku Rođenje Isusovo kotorsko-dubrovačkog slikara Lovre Do-bričevića, a posebnu pažnju posvećuje problemu datacije slike. Hana Breko Kustura autorica je član-ka »Iz rukopisno-glazbene riznice samostana do-mi nikanaca u Starom Gradu na Hvaru (15.-16. st.): prilog tradiciji srednjovjekovne “jednostavne polifonije” iz Hrvatske - nove spoznaje« (803-817) koji donosi uvid u nove komparativne spozna-je o najstarijem hrvatskom dvoglasju u stilu sred-njovjekovne »jednostavne polifonije« (tal. poli-fonia semplice). U sljedećem prilogu naslovlje-nu »Li vijeva povijest “Ab urbe condita” u prvoj knjizi djela “De rebus dalmaticis” Dinka Zavoro-vića« (819-827) Iva Kurelac na primjeru djela ši-benskog humanista i povjesničara Dinka Zavoro-vića ispituje razloge posezanja hrvatskih humani-stičkih povjesničara za citatima iz antičkih djela. Književne humanističko-renesansne teme za-po činje Drago Šimundža radom »Religiozna i ro-doljubna tematika hrvatske humanističke književ-nosti« (829-849), u kojemu analitičkim postupcima raščlanjuje i utvrđuje konkretno stanje religiozne i rodoljubne tematike u djelima hrvatskih hu man i-sta. »Renesansni utjecaji i prožimanja: fi lozofi ja 347Anali Dubrovnik 49 (2011)države Jeana Bodina i Nikole Gučetića« (851-869) naslov je rada u kojemu Marinko Šišak analizira utjecaj francuskog fi lozofa Jeana Bodina i njego-va djela Les six livres de la Republique na dubro-vačkog renesansnog polihistora Nikolu Gučetića, posebno na defi niranje njegove fi lozofi je države.Slaven Bertoša autor je priloga koji nosi naslov »Inventar crkve Sv. Nikole u Barbanu iz 1640.« (871-882). U njemu je autor u spisima iz ostav-štine znamenitog Barbanca Josipa Antuna Batela pronašao i detaljnije obradio inventar mjesne žu-pne crkve iz 1640. godine koji predstavlja zani-mljivo povijesno vrelo i nadopunjuje postojeće spoznaje o novovjekovnoj crkvenoj prošlosti Bar-bana. U radu »”Riječ Božja” - propovijedi Vi-čenca Marije Gučetića« (883-892) Josip Bratu-lić analizira knjigu koju je Vičenco Marija Guče-tić izdao u Veneciji 1743. godine, a koja sadrži trideset propovijedi koje je taj dominikanac dr-žao u Dubrovniku. Nakon toga slijedi rad Mirja-ne Polić Bobić naslovljen »Povijest i književnost u hispanskoj Americi: literatura o otkriću Novog svijeta i povijest Amerike« (893-906) u kojemu autorica obrađuje prozne vrste u kojima se tijekom tri stoljeća španjolskoga gospodstva u Ame rici zapisivalo i tumačilo Novi svijet te čitateljstvo ko jima su ti tekstovi bili dostupni. Zbornik za-vršava prilogom Henrika Hegera, povjesničara ideja, pod naslovom »Un débat méthodologique à l’Université de Paris-Sorbonne (1981-1984): la question de l’approche interdisciplinaire de l’aire culturelle Croate« (907-936). Članak prati službe-nu prijepisku između pokojnoga slavista Michela Aubina i samoga autora, kroz koju se upoznaju različiti pristupi hrvatskom kulturnom obzoru.Zbornik Humanitas et litterae, posvećen aka-demiku Franji Šanjeku i njegovu predanom aka-demskom radu, svojim obiljem zanimljivih znan-stvenih priloga i raznolikošću tema širokog vre-menskog raspona vrijedan je doprinos poznava-nju hrvatske povijesno-kulturne baštine.Juraj BalićEsad Kurtović, Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača. Sarajevo: Institut za istoriju, Hi-s torijske monografi je, knj. 4, 2009, 526 str.Proučavanje srednjovjekovne prošlosti kroz prizmu pojedinih ličnosti nije posve nepoznat koncept ni u stranoj ni u domaćoj historiografi -ji. Još od samih početaka kritičkog promatranja bosanske historije uočeno je da su životi i djela važnijih osoba relativno dobro dokumentirani, da biografski pristup nudi mogućnost za svestrani-je sagledavanje širih političkih i društvenih zbi-vanja u bosanskoj državi srednjeg vijeka te da se na taj način pojedini događaji mogu rasvije-tliti iz različitih perspektiva, tj. iz ugla njihovih glavnih aktera. Upravo su se iz ovih razloga broj-ni historičari opredjeljivali za monografske obra-de istaknutijih pojedinaca, vladara ili velikaša, što je rezultiralo kvalitetnim djelima i radovima iz pera Jovana Radonića o vojvodi Sandalju Hra-niću i knezu Pavlu Radinoviću, Ferde Šišića o vojvodi Hrvoju Vukčiću, Sime Ćirkovića o her-cegu Stjepanu Vukčiću, Pave Živkovića o kralju Tvrtku II Tvrtkoviću, a ovim imenima i djelima potrebno bi bilo pridružiti još i poduži spisak kraćih radova koji su tretirali manje poznate li-kove bosanskog srednjovjekovlja.Provjerenom metodologijom i utabanim sta-zama navedenih autora kretao se i dr. Esad Kur-tović, docent na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, u svojoj knjizi o velikom vojvodi bosanskom Sandalju Hraniću Kosači, jednom od najznačajnijih velikaša bosanske dr-žave s kraja 14. i u prvoj polovini 15. stoljeća. Ova knjiga, čije se objavljivanje tako nestrpljivo oče-kivalo, predstavlja djelomično izmijenjen tekst doktorske disertacije koju je autor odbranio 6. septembra 2006. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu pred komisijom u sastavu: prof. dr. Dubravko Lovrenčić, predsjednik, prof. dr. Pejo Ćošković, mentor i član, i prof. dr. Vesna Mušeta-Aščerić, član komisije.U svojim prethodnim radovima dr. Esad Kur-tović je, oslanjajući se na neiscrpnu podlogu iz-vorne građe Državnog arhiva u Dubrovniku, naj-više pisao o temama iz ekonomske historije sre d-njovjekovne Bosne, o pojedinim vlaškim rodovima 

Humanitas et litterae, Zbornik u čast Franje Šanjeka, priredili Lovorka Čoralić i Slavko Slišković. Zagreb: Dominikanska naklada Istina, Kršćanska sadašnjost, 2009.

Humanitas et litterae, Zbornik u čast Franje Šanjeka, priredili Lovorka Čoralić i Slavko Slišković. Zagreb: Dominikanska naklada Istina, Kršćanska sadašnjost, 2009.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia