Dragovan Šepić je 1935. god. uspješno, plastično, objektivno ukazao na položaj manjina u sistemu Lige naroda. Nije bio povjesničar koji rekonstruira povijest, već govori o — tadašnjoj — sadašnjosti, o vremenu u kojem promatra i zaključuje, on je svjedok ali i tumač. Ima u Šepića i elemenata prognoze o sudbini Lige naroda, o manjinskom pitanju, o slobodi Lige da utječe na rješenje krize. Autor drži da točnost šepićevih razmišljanja iz 30-ih godina valja danas smatrati dokazanim

Vladimir Ibler

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Vladimir Ibler, D. Sepić o problematici narodnih manjina 30-ih godina. Arhivski vjesnik, 33/1989. sv. 33, str. 57—60. Zagreb , Svačićev t rg 12 D. ŠEPIĆ O PROBLEMATICI NARODNIH MANJINA 30-ih GODINA U D K 949.713:92 ŠEPIĆ Iz laganja sa znas t ven ih skupova ti Ä ' s P r i m l j e n o : 29. 5. 1989. Dragovan Šepić je 1935. god. uspješno, plastično, objektivno uka­zao na položaj manjina u sistemu Lige naroda. Nije bio povjesničar koji rekonstruira povijest, već govori o — tadašnjoj — sadašnjosti, o vremenu u kojem promatra i zaključuje, on je svjedok ali i tumač. Ima u šepića i elemenata prognoze o sudbini Lige naroda, o manjins­kom pitanju, o slobodi Lige da utječe na rješenje krize. Autor drži da točnost šepićevih razmišljanja iz 30-ih godina valja danas smatrati dokazanim. Jedan in t e r e san tan p l o d šepićevih v r l o r a n i h in teresa i r adova ob­j av l j en je 1935. god. u f e l j t onu u N a r o d n i m n o v i n a m a pod nas l o vom »Kriza m a n j i n s k e zaštite — P i t a n j a n a r o d n i h m a n j i n a u suvremeno j Evropi « . T r e b a se uživjeti u g o d i n u 1935.! (Musso l i n i , H i t l e r , i td ) . Ono što je Šepić o n d a m i s l i o — i srećom ob jav io , danas je , naravno , dale­k a prošlost. A l i to j e prošlost k o j u t r e b a poznavat i , prošlost k o j a je poučna i k o j a nas se još u v i j e k tiče. D ragovan Šepić uspješno, plastično, ob j ek t i vno , oživljava položaj m a n j i n a u s i s t e m u L ige na roda . Taj je njegov r a d v r i j e d a n i zato što j e »suvremen« u t o m s m i s l u što je au t o r suv r emen ik o n i h s tan ja i zb i ­van ja k o j a op isu je . O n u t o m r a d u n i j e povjesničar k o j i r e k o n s t r u i r a prošlost. O n govor i o sadašnjosti, o svo jo j sadašnjosti, o v r e m e n u u k o j e m p r o m a t r a i zaključuje: o n j e sv jedok, a l i , d a k a k o , i tumač. Sto-57 Vladimir Ibler Vladimir Ibler, D. šepić o problematici narodnih manjina 30-ih godina. Arhivski vjesnik, 32/1989. sv. 33, str. 57—60.  ga taj njegov r a d svjedoči o n jegovom o s o b n o m r eag i r an ju na opću političku s i tuac i ju 1935. I m a k o d Šepića i e l emenata prognoze. L i g a na roda još pos to j i , a n j e z i n k r a j n i j e da lek. To se u Šepićevim r e c ima osjeća. U t o m odličnom r a d u ništa se ne može poreći. D i j agnoza se do­kaza l a kao točna, j e d i n a moguća te rap i ja također, p rognoza , z l os lu tna , p o t p u n o se ob i s t i n i l a . Sve je b i l o točno. Dragovan Šepić dokazu je važnost m a n j i n s k o g p r o b l e m a u suvreme­noj E v r o p i . Izlaže a s i m i l a c i o n u p o l i t i k u država gotovo s vuda gdje ma­nj ine postoje . R e a k c i j a n a t u p o l i t i k u su , u z os ta lo , iredentistički pok­re t i . L i g a n a r o d a p r es l aba j e da znatn i j e utječe n a rješenje kr i ze . U zapadno j E v r o p i n i j e m a n j i n s k a zaštita u t a k o lošem položaju kao u Sredn jo j i Istočnoj E v r o p i . W i l sonove riječi, izrečene u Ve r sa i l l e su , na ime d a »ništa ne može u g r o z i t i m i r kao p i tan j e manjina« Šepić usva­j a i tumači, popracu j e p r i m j e r i m a i brojčanim p o d a c i m a i govor i o onome što se je do početka 1935. već dogod i lo . A l i , upušta se i u pred­viđanja: »Anschluss« smat ra , neizbježnim. K o d p o s l i j e r a t n i h sporova , k o j i p r i v i d n o n i s u u vez i s m a n j i n s k i m p r o b l e m i m a , o t k r i v a d a su i k o d n j i h , b a r d i j e l om, u p i t a n j u i man j ine . Oc jen ju je v r i j ednos t ugovorne zaštite man j i n e i ukazu j e n a n j e n u nedostatnost . P r a v a k o j a uživaju man j i n e su ograničena. P r o c e d u r a u L i g i je nee f ikasna , a l i — što j e najvažnije — zaštita m a n j i n e n i j e općenita. O n a obuhvaća samo neke države. Neke m a n j i n e s u , b a r na p a p i r u , zaš­tićene, ostale n i s u . Države se di jele n a one ko j e s u obvezane odredba­m a o zaštiti m a n j i n a i n a one ko je to n i s u . P o s t o j i d i s k r i m i n a c i j a među državama, s o b z i r o m n a n a v o d n i stupanj c i v i l i z ac i j e i n a t rad ic i j e . Šepić p rec i zno izlaže p r o b l e m genera l i zac i je m a n j i n s k e zaštite, za­t i m pro j ek t e o općoj zaštiti m a n j i n a . O n u toj m a t e r i j i dotiče konkre t ­ne stavove određenih država (L i tva , Njemačka, Po l j ska ) . N a p r e t k a ne­m a . Sve više jačaju apsolutističke tendenci je među s u v r e m e n i m drža­vama. Pokušaji r e f o rme m a n j i n s k e zaštite doživljavaju t o ta ln i neusp jeh . N a p r o t i v , posto je tendenci je u k i d a n j a i postojećih u g o v o r n i h obveza (Po l jska) , j e r te obveze »ograničavaju a p s o l u t n u suverenost«. Pošto je op isao s labos t i , odnosno k r i z u m a n j i n s k e zaštite s prav-no-tehničkog stajališta, Šepić dokazu je k a k o j e u z r o k k r i z e , u s tvar i , mnogo d u b l j i . R a d i se o tome da ne posto je polit ički t eme l j i i politički p reduv j e t i z a uspješnu m a n j i n s k u zaštitu. I za to Šepić op isu je i ana l i ­z i r a mode rne to ta l i t a rne i nacionalističke države ko je s u se stavi le u službu vladajućih n a r o d a i ko j e teže nac i ona lno j homogenos t i svo j ih p o d a n i k a . Napuštaju se p r i n c i p i l ibera lne d emokrac i j e , nepovred ivos t i ličnih p r a v a čovjeka, i t d . Šepić ističe p r i n c i p e i z 1789-te, načelo narod­nos t i , načelo samoodređenja n a r o d a — i sve to s tav l j a u odnos p r e m a ideo log i j ama i p r a k s i k o j i sve više p r e v l a d a v a j u u god in i 1935. to j , u god in i k a d on p r o m a t r a zb i v an j a n a političkoj scen i i k a d o n j i m a raz­mišlja i piše. Šepićevo iz laganje i m a višestruku, v r i j ednost . Ono govo-Vladimir Ibler, D. Šepić o problematici narodnih manjina 30-ih godina. Arhivski vjesnik, 32/1989. sv. 33, str. 57—60. r i o p r o b l e m i m a m a n j i n a općenito i načelno, a l i i s t odobno i v r l o kon ­kre tno , vezano uz određeno doba i p r i m j e r e i z p r akse . O s i m toga, Sepić j a s n o izlaže r a z l i k e između m a n j i n a . A te r a z l i k e d j e lu ju i h a n j i h o v u p o l i t i k u . J e d n u p o l i t i k u vode man j ine » . . . ko j e se nalaze u m a l i m i r a z a s u t i m g r u p a m a s red većinskog n a r o d a i ko j e b i i najdos­l j edni je povučena etnička g ran i ca os tav i l a u o k v i r i m a strane države. N e m a s u m n j e da te m a n j i n e ne m o g u težiti z a o t c j ep l j en j em i d a se ne m o g u ničemu nada t i o d eventualne rev iz i je g ran i ca . Drugačije je s k o m p a k t n i m m a n j i n a m a ko j e su zapravo većine u i z v j e snom k r a j u üz g r an i cu i ko je s u etnički nas tavak n a r o d a k o j i i m a s vo ju državu«. Šepić se, dak le , ne zadovo l j ava uopćavanjima i s i m p l i f i k a c i j a m a te to d o p r i n o s i kva l i t e t i i v r i j ednos t i n jegova i z laganja . Ukazujući h a raz­ličitosti u položaju m a n j i n a i u režimima u k o j i m a one žive, Šepić iz­laže smje rn i ce m a n j i n s k i h p o k r e t a , pokazu je r ea l i z am i l i i l u z i o n i z a m tfh pokre ta , n j ihov odnos p r e m a u s t a v n o m uređenju država u k o j i m a ži­ve, i t d . U d r a m i m a n j i n a , k a k o j u Šepić g leda i v i d i 1935-te godine, posebno mjes to z a u z i m a k r i z a l i be ra lne države; o n a se na la z i u očig­lednoj dekadenc i . S l i j e d i , z a t im , za is ta da l ekov i dn i , a l i sažeti p r i k a z nacističke i fa­šističke var i jante t o ta l i t a r i zma , p o r e d a k a k o j i gaze sve osobne s lobode građana i državu uvode u sve e k o n o m s k e i političke i c i v i lne odnose. D a k a k o da se t akv i p o r e c i u s v o j i m n a s i l j i m a ne zaus tav l j a ju p r e d i n ­teres ima i p r a v i m a m a n j i n a . T i m s u p i t a n j i m a posvećene odlično napisane s t ran ice n a k o j i m a do laz i do izražaja autorovo pov i j esno zna­nje, poznavanje s u v r e m e n i h činjenica i dok t r i n e i do k r a j a promišljeno baratanje p o j m o v i m a teor i je i p r akse p o l i t i k e (narod, država, nacio­na l i z am , demokrac i j a , samoodređenje, rasa, a s im i l a c i j a , i td. ) , a posebno njegovo poznavanje ta l i j anske d o k t r i n e i p rakse . N a p o k o n , Šepić zak­ljučuje razmišljanjem — a l i i t v r d n j a m a — o čemu ov i s i i o čemu će o v i s i t i rješenja m a n j i n s k i h p i t an ja . K o j i po r ec i s u apso lu tno nespo­sobn i i n e p o d o b n i da p r i h v a t e i zajamče i s t i n i t u zaštitu man j i na? K o j i po r ec i b i m o g l i poštivati p r a v a m a n j i n a ? Točnost Šepićevih odgovora va l j a danas s m a t r a t i d oka zanom. Pod­s je t imo se da je o n te odgovore dao p r e d više od 50 god ina . 59 

D. Šepić o problematici narodnih manjina 30-ih godina

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia