Poslije II svjetskog rata kako su se formirala socijalistička gospodarstva na području Hrvatske nabavljala se i rasplodna goveda i to pretežno iz govedarskih organizacija. Tako se postepeno uvađalo i na društvena gospodarstva potrebno uzgojno knjigovodstvo kao. oslonac uzgojno-selekcijskom radu

Ivo Jeličić

Jeličić, Ivo

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

rnleČne mast i u suvoj materij i , kao na pr imer , po lumasni beli sir u kr iškama, dok se na kori tvrdog sira koji se ne stavlja u p rome t u or iginalnom pakovanju moraju na podesan način (utiskivanjem peča tom na koru ili lepl jenjem etikete) označiti podaci o proizvođaču, nazivu sira, sadržaju mlečne mast i u suvoj ma­teriji i d a t u m u proizvodnje (član 86. stav 2. i 3). Pored već navedenog bojenja i konzer višanja hemijsk im sredstvima u. principu je zabranjeno i konzervisanje jonizujueim zracima i dodavanje na-mirnicima d rug ih hemijskih sredstava, pod uelovom da novim pravi ln ikom nije drukči je propisano (član 9). Konzervisanje namirn ica zračenjem jonizu­jueim zracima za sada nije predviđeno ni za j ednu namirn icu , dok je dodavrnje drugih hemijskih sredstava dozvoljeno u proizvodnji zgusnutog mleka do- 0,08°/o dinatr i jumfosfata (član 42. s tav 2), pr i steril izaciji s l a tke pav lake — do 0,05% dinatrijumfo'sfata (član 51. stav 3), u proizvodnji topljenog s i ra — do 3 % fosfata ili dio 4'°/o citraita (član 75. stav 1) i u proizvođenju sladoleda — do 0,5% stabil izatora ili sredstva za vezivanje (član 101. s tav 1. tač. 10 i član 103. s tav 1. tač. 7). (Nastavit će se) Dr Ivo Jeličić, Zagreb Stočarski selekcijski centar Hrva t ske Uzgojno-selekcijski rad u govedarstvu te proizvodnja mlijeka na društvenim gospodarstvima i govedarskim ograncima u god. 1963. u SR Hrvatskoj Poslije II svjetskog ra ta kako su se formira la 'socijalistička gospodars tva na području Hrva t ske nabavl ja la se i rasp lodna goveda i to pre težno iz govedar­skih organizacija. Tako se postepeno uvađalo i na d ruš tvena gospodarstva pot ­rebno uzgojno knjigovodstvo kao. oslonac uzgojno-selekcijiskom radu . Da se uzgoijno^selekcijskom radu obra t i što veća pažnja t e tako da pravi značaj akci jama na podizanju govedarske proizvodnje, naša je d ruš tvena zajed­nica uvela davanje premije za kravl je mli jeko, äli p o d uslovom, da p r iv redne organizacije mora ju uvest i matično, knj igovodstvo, selekciju i kon t ro lu p ro ­dukt ivnos t i k rava . Premi ja za kravl je mli jeko je 15 d/l u god. 1963., a god. 1964. 20 d/l. Ta mjera dala je još više podst reka uzgojno-selekci jskom radu , pa su d ru ­š tvena gospodars tva pr is tupi la još s t ručn i j em r a d u u uzgojno-selekcijskim po­slovima uvađa juć i individualno ispit ivanje mas t i u ml i jeku (nabava Gerberovih apara ta , raznog pribora, komple t i ranje labora tor i ja i si.). Iznjet ćemo rezul ta te uzgoja i kont ro le p roduk t ivnos t i goveda u pol jopriv­redn im kombina t ima i na dobr ima kao. i z ad ružn im ekonomijama te i u s to­čarskim organizac i jama individualnih proizvođača za god. 1963., a p r e m a izvje­štaju Stočarskog selekcijskog centra H r v a t s k e . ' Brojno stanje rasplodnih goveda na poljoprivrednim dobrima po pasminama i strukturi U god. 1963. zaustavl jeno je naglo opadan je broja rasp lodnih goveda na pol jopr ivrednim dobrima, tako da je s tanje k r a j e m god. 1963. mnogo povoljnije nego pr i je godinu dana. Da je došlo do poboljšanja s tanja rasplodnih goveda svakako je ut jecala činjenica, da se je cijena ml i jeku povisila, t e t ako pr ib l i -zavala proizvodnoj cijeni. Povećanjem, cijena mlijeku s j edne sirane, a s druge poboljšanjem sis tema p remi ran ja tova goveda, govedarstvo je došlo u pogodniju si tuaciju 's obzirom na ekonomiku proizvodnje. p o d m l a đ a k Pasmina bikovi k rave ženski mušk i u k u p n o s imentalska 27 11261 5868 1889 19045 frizijska 24 7880 5635 1433 14972 crveno-šara 9 832 729 235 1805 smeđa 5 1283 689 179 2156 siva 1 97 175 2 275 jersey -3 258 94 12 367 U k u p n o : 69 21611 13190 3750 38620 % 0,18 55,95 34,15 9,72 100% U god. 1962. smanjio se broj k rava za 5284 (19%), a u god. 1963. za svega 1056 k r ava (4,6%). U m e đ u v r e m e n u su povećane obradive površ ine na pol jopr ivrednim dobr i ­ma, pa je brojno s tanje goveda na pol jopr ivrednim dobr ima razmjerno- malo, te dolazi na 10 ha obradivih površ ina tek jedna krava. U god. 1963. smanjio se broj k rava samo- kod simentalca za 1801 gr lo (14%), dok se kod d rug ih pasmina povećao: kod frizijca za 7 % (556 krava) , crveno-ša-rih 29% (188 krava) , smeđih 0,8% (10 krava) i jersey za 5 2 % (89 krava) . Broj k rava povećao se d i je lom iz remonta , a dijelom nabavom iz A P Vojvodine. Stanje rasplodnih goveda na zadružnim ekonomijama Na zadružn im ekonomijama je znatno smanjen broj rasp lodnih goveda zbog njihovog spajanja s d r u g i m organizacäjama-poljoprivredii im dobrima. U god. 1962. bi lo je 17 ekonomija koje su držale goveda, a u god. 1963. svega i h j e 11: p o d m l a d a k Pasmina b ikovi k r a v e ženski m u š k i ukupno s imentalska 1 304 66 27 398 frizijska 1 19 12 3 35 smeđa 1 113 60 5 179 siva — 29 11 — 40 U k u p n o : 3 465 149 35 652 % 0,5 71,3 22,8 5,4 100% Stanje rasplodnih goveda u stočarskim organizacijama individualnih proizvođača Zadnjih pa r godina smanju je se broj govedarskih organizacija kao- i b ro jno stanje rasp lodnih goveda. Osim toga nesta le su j ake govedarske oaze rasp lodnog mater i ja la koje su našoj zemlji kroz generaci je dobavljale raspiođni mater i j a l . Ü god. 1964, poduzimlju se izvjesne mjere da se obnovi r a d govedarskih orga­nizacija. Uglavnom nedostaju financijska s reds tva za selekcijski rad, pa j e to- i jedan od glavnih razloga zašto je p res t ao r ad govedarsk ih organizacija. broj p o d m l a d a k Godina ogranaka pasmina k r a v e ženski mušk i ukupno 1963. 49 s imentalska 1744 1035 568 3347 '% 52,1 31 16,9 10010/о 1962. 2596 2172 762 5543 ' % 52,1 33,9 13,5 100% Iz ovog pregleda je uočljivo da se god. 1963. u odnosu na god. 1962. naglo smanjio' broj rasplodnih goveda u 'stočarskim organizaci jama i to- za 2196 gr la ili 39,7%, a k r a v a za 852 ili 33 J%. Stanje reprodukcije na društvenim gospodarstvima Hrvatske Podaci O' plodnosti k rava obrađeni su na bazi ukupnog broja k r ava i u k u p ­nog broja dobivene teladi u god. 1963. Iz analize proizlazi da je za sve pasmine goveda na pol jopr ivrednim dobr ima u god. 1963. os tvarena prosječna plodnost sa 73'% (najmanja je kod s imentalskih k r a v a 70%, a najveća kod jersey k r ava 88%). To je prilično niska vr i jednost koja znatno zaostaje za plodnošću koja bi t rebala bi t i na druš tvenim gospodarstvima. Na zadružnim ekonomijama os tvarena je prosječna plodnost kod svih pas ­mina sa 72,7% kod čega je kod s imentalca 70,30%, a smeđeg goveda 77,8%>. Trajanje servis perioda kod krava poljoprivrednih dobara U god. 1962. analizirano je kod 22 s tada goveda (7180 krava) razn ih pasmi­na t ra janje servis perioda, pa je ustanovljeno', da je kod 29,2% krava iznosio dulje od 148 dana, a kod 22,9% manje od 63 dana. Ti podaci govore da su or­ganizacije imale pril ične štete, je r više od 50'% anal iz i ranih servis per ioda k r ava nije imalo optimalno trajanje, koje iznosi 90 dana . Npr . kasni ja oplodnja od opt imalnog roka kad t ra je .više od 150 dana, u šestogodišnjoj proizvodnji znači obično gubi tak cijele laktaci je i j edno tel jenje. Proizvodnja mlijeka na poljoprivrednim dobrima po laktacijama i pasminama goveda u god. 1963. Kao što je poznato ha području SR H r v a t s k e prešlo se je od god. 1961. n a obračunavanje proizvodnje mli jeka po lak tac i jama (a n e kao pri jašnj ih godina — po godišnjim zaključcima). Kod toga se iz računa proizvodnja mli jeka u p r v i h 305 dana (s tandardna laktacija) kao i proizvodnja u cijeloj laktaciji . Iz pregleda je uočlj iva prosječna proizvodnja ml i jeka: Godina u 305 broj k r ava dana ml i jeka k g u broj k r a v a cijeloj laktaci j i laktac . dana mli jeka k g 1962. 5296 3133 10008 315 3171 Pros jek: 1963. 6220 3517 11903 326 3563 Iz poda taka se vidi da proizvodnja mlijeka po lak tac i jama ras te u p r o ­sjeku. Proizvodnja mli jeka u prv ih 305 dana porasla j e za 384 kg, a u cijeloj laktacij i za 392 kg. Najveću proizvodnju mlijeka u 305 dana polučile su frizi j-ske k rave 3660 kg, a za t im crveno-šare (rotbunt) k r a v e sa 3576 kg mli jeka. Simenta lske k r a v e su na t rećem mjestu (3421 kg), a za t im sli jede k rave : smeđe, (3360 kg), s ive (3075 kg) i jersey pasmine (2443 kg). U uspoređenju s god. 1962. povećan je i broj laktacionih zaključaka, što pokazuje da se sve više s ređuju pril ike, i ažurno vode svi uzgojni i proizvodni podaci na po l jopr ivrednim dobrima Hrvatske . Na zadružnim ekonomijama koje uzgajaju pretežno simentalsko' i smeđe govedo proizvodnja mli jeka porasla j e kod simentalca za 274 kg u p rv ih 305 dana, a snižena kod smeđeg goveda za 464 kg. Proizvodnja mli jeka u god 1962. i 1963. iznosila je na ekonomijama poljo­p r iv redn ih zadruga : u 305 dana u cijeloj laktaci j i Godina broj mli jeka broj laktac. mli jeka k rava kg k r a v a dana k g 1962 176 2685 360 316 2504 Prosjek: 1963. 96 2650 230 303 253'8 Proizvodnja mli jeka po k rav i na ekonomijama pol jopr ivrednih zadruga je znatno manja nego li je to slučaj na pol jopr ivrednim dobr ima i u kombina t ima . U stočarskim organizacijama individualnih proizvođača prosječna pro iz­vodnja ml i j eka bi la je man ja nego u god. 1962. Osim toga smanjio se i bro j k rava pod kont ro lom, pa je znatno- manj i broj laktacionih zakl jučaka. To poka­zuje kompara t ivn i t abe la rn i pregled proizvodnje mli jeka s imenta lskih k r a v a : u 305 dana u cijeloj laktaci j i Godina broj mli jeka broj laktac . ml i jeka k r a v a kg k rava dana kg 1962. 1171 3242 1687 330 3392 1963. 575 3143 722 336 3317 Broj je zak l jučaka smanjen za 51'°/o, a i proizvodnja mli jeka u p r v i h 305 dana za 99 kg, a u cijeloj laktaci j i za 75 kg. Sman jen jem broja s točarskih ogranaka, a p rema tome i uzgajivača kao i rasplodnih k r a v a %natno se ograničava uzgojno-selekcijski rad p r iva tnog sek­tora, što- se nega t ivno odrazu je i u govedars tvu Hrva tske . U uzgojima k r a v a u pol jopr ivrednim kombinat ima, dobrima, ekonomi jama pol jopr ivrednih zad ruga kao i s točarskim organizaci jama indiv idualn ih pro iz­vođača ispit ivao se je i postotak mast i u mlijeku, a sumarne rezul ta te daje ovaj pregled. Prožvodnja mlječne masti na poljoprivrednim dobrima za 305 dana ZA cijelu laktacij u Godina pasmina broj mlijeka masti mast i broj laktac. mlijeka mast i mast i k rava kg kg <°/o k r a v a dana kg kg ö/o 1962. 1849 3162. 115 3,65 3634 311 3132 116 3,69 s imental . 1963. 1298 3582 134 3,75 2861 315 3648 137 3,74 1962. 232 3712 150 4,04 427 327 3810 153 4,03 frizijska 1963. 152 3932 152 3,86 717 310 3863 150 3,87 1962. 302 3710 136 3,66 267 332 3839 141 3,67 crveno-šara 1963. 135 3916 140 3,58 363 296 3522 127 3,61 Prosječni postotak mlječne mast i na pol jopr ivrednim dobr ima porastao je za 0,100/», a kod mliječnih pasmina goveda — crno-šarog (frizijskog) te c rveno-šarog (rotbunt) goveda smanjio s e za 0,18 odnosno 0,08%. Kod ostalih pasmina goveda iako je vršeno ispitivanje masnoće mli jeka, ali nije kroz cijelu laktaci ­ju, podaci se nisu mogli uzeti u obradu. U god. 1963. pr i s tupi lo se je i r igoroznoj pr imjeni ispravnog postupka pr i u tv rđ ivan ju pos to tka mast i . Iz t ih razloga je izvješten broj zaključaka već obračunat ih i iz rađenih morao biti izostavljen. Tako je u god. 1963. na pol jopr ivrednim dobr ima, zadružn im ekonomijama kao i u govedarsk im organizacijama indiv idua ln ih proizvođača prosječni po­stotak mast i za pojedinu pasminu iznosio: kod s imentalca frizijca crveno-šarog smeđeg pol jopr ivredna dobra 3,74 (2861) 3,87 (717) 3,6,1 (363) 3,62 (185) zadružne ekonomije 3,81 (58) 3,94 (16) -— — govedarske organizacije 3,88 (371) — — — (u zagradi je broj k r ava od kojih je dobiven prosječni postotak masti) Proizvodnja mlijeka na poljoprivrednim dobrima Hrvatske god. 1963. prema naturalnom knjigovodstvu Podaci o proizvodnji mli jeka iz na tu ra lnog knj igovodstva izneseni u t abe­la rnom preg ledu daju j asm je i konkre tn i je s tanje proizvodnje mli jeka na gos­podars tv ima. Izneseni podaci govore o faktično pro izvedenom mli jeku (to je mlijeko što j e namuzeno, što je telad posisala, a obuhvaća sve k r a v e na gospo­dars tvima) . Podaci o proizvodnji mli jeka p r ikup l jen i su po ko ta r ima i pas ­minama. Poljoprivredna dobra Pasmina prosječan proizvedeno prosječno broj ml i jeka po k rav i k r a v a ^ 1 1 s imenta lska ' 9690 28 937 916 2986 crno-šara • 6937 23 770 341 3427 crveno-šara 391 1 352 247 ' 3458 j ersey smeđa siva (Osijek, Rijeka, Split) Ukupno.: (prosjek) 220 694 32 2761 494 940 1 956 513 79 040 9 048 253 2250 2819 2470 3241 20725 65 639 250 3167 Najviše mli jeka proizvedeno je god. 1963. na pol jopr ivrednim dobrima kotara Osijek 50 099 411 1 (76% od ukupne količine na pol jopr ivrednim dobri­ma), a zat im u ko ta r ima Zagreb 8 650 776 1 (13°/o), Split 2 009 204 1, Pula 2 037 159 1, Bje lovar 1 248 456 1, Varaždin 600 114 1, Ri jeka 556 415 1 i Kar lovac 358 675 I. Iako je razmjerno mal i broj ekonomija pol joprivrednih zadruga pr ikupl je­ni su takovi podaci i za njih, kako' bi se imala komple tna proizvodnja u god. 1963. na d ruš tven im gospodars tv ima Hrvatske . Ekonomije poljoprivrednih zadruga Pasmina p r o s j e č a n b r o j k r a v a proizvedeno mlijeka 1 prosječno po krav i 1 s imentalska crno-šare smeđa siva 315 19 135 29 820 299 59 720 311 412 68 324 2604 3143 2307 2356 Ukupno-: (prosjek) 498 1 259 755 2530 Na pol jopr ivrednim dobr ima Hrva t ske bile su najbolje muza re u god. 1963. (od svake pasmine po jedna muzara) : Pasmina organizacija ime i mb. •laktacija laktac . dala ml i jeka k rave dana kg crveno-šara I P K Osijek Gonda R-72 II 305 9299 frizijska P I K Vukovar Alt j e 245 V 305 7656 simentalska I P K Osijek Beba T-1001 VII 305 - 7473 smeđa P K Lab in Zebra 541 IV 285 6720 siva P D »Vrana« Olba 88 VI 305 4877 jersey VK »Žitnjak« Zgb, 31 III 287 4391 Na zadružnim ekonomijama najviše je mlijeka dala k r a v a Gre ta mb . 3 Đelekovec (s imentalka) u 305 dana 5307 kg..mlijeka. Na ekonomiji Kut jevo koje uzgaja i c rno-šaro govedo (frizijisko) k rava Sanja mb. 13 u I laktacij i j e proiz­vela 3441 kg mli jeka. Na ekanomij i K n i n k r a v a sive pasmine Bosna mb . 6 p ro ­izvela je 3325 kg, a k r a v a smeđe pasmine ekonomije Motovun 3292 kg mli jeka. Rang-lista najboljih muzara stočarskih organizacija ind iv idua ln ih proizvo­đača s imenta lske pasmine . Iz svake općine gdje postoje organizacije i zabrana je najbolja muza ra (proizvodnja u 305 laktacionih dana): Općina organizacija ime i m b k r a v e laktacija mlijeka kg 1. Da ruva r Daruvar Cana 613 VI 6100 2. Đurđevac Đurđevac Ruža 1862 V 5355 3. Slav. Požega Mihaljevci Lei a 155 IV 5124 4. Vrbovec Vrbovec Jagoda 321 V 4392 5. N. Gradiška St. P . Selo Denka 134 VII 4222 6. Virovit ica Virovitica Cifra 36 VI 4124 7. Bjelovar Ivanjska Jagoda 403 - VI 4102 V i j e s t i Integracija Zagrebačke mljekare s »Agrokombinatom« 1. VII o.g. in tegr i ra la se Zagrebačka ml j eka ra s »Agroko-mbinatom«. Novoformirana pr ivredna organizacija ima naziv Agroml jekarsk i kombinat , koji sačinjavaju t r i pogona: Agroml jekarsk i kombinat , Tvornica mlječnih proizvoda i sladoleda (dosa­dašnja Zagrebačka mljekara) Agroml jekarsk i kombina t »Agrokombinat« (dosadašnji »Agrokombinat«). Agromljekarski kombina t »Prehrana« (dosadašnja t rgovačko-ugost i tel jska mreža Zagrebačke mljekare). Savjetovanje industrijskih mikrobiologa u Zagrebu Sve veći nap redak mikrobiološke n a u k e i sve veća p r imjena mikroorga­n izama u industri jskoj proizvodnji , kako u svi je tu t ako i kod nas, po tak la je Jugoslavensko mikrobiološko- druš tvo da organiz i ra П Savjetovanje mi ­krobiologa Jugoslavi je pod nas lovom »Mikroorganizmi u industr i jskoj proiz­vodnji«. Organizaci ju Savjetovanja povjeri lo je Jugoslavensko mikrobiološko druš tvo Mikrobiološkom druš tvu Hrva t ske . Ovo Savje tovanje .održat će se pod pokrovi te l j s tvom predsjednika Izvršnog vijeća Sabora SR Hrva t ske druga Mike Špil jka od 30. 9. do 3. 10. 1964. god n a Tehnološkom fakul te tu u Zagrebu, i obuhvat i t će ova područja: a) Mikroorganizmi u kon t inu i ran im procesima, b) Mikroorganizmi u proizvodnji l i jekova i b ioprepara ta , c) Mikroorganizmi u in­dustri jskoj proizvodnji h r a n e i krmiva , i d) T e m e iz opće mikrobiologije. U savjetovanju će, osim domaćih, učes tvovat i i ugledni s t rani stručnjaci , koji će podnijet i neke od uvodnih refera ta . Po t r ebno je napomenut i , da su s područja ml jekarske mikrobiologije pr i javl jeni za II Savjetovanje ovi refera t i : J . Rašić (PIK »Banat«, Kik inda) : Utjecaj n iske t e m p e r a t u r e na promjenu mi -kroflore u toku zrenja kačkavalja. — J. Rossi (Inst i tut za pol jopr ivrednu mik ro ­biologiju i tehnologiju, Perugia, I tal i ja) : Mikrokoki iz nekih mekih tal i janskih sireva. — I. Vujičić, Z. Milanović, S. Malin, E. Čonkaš, R. Stelkić i V. Vujičić (Prehrambeno- tehnološki insti tut , Novi Sad ) : Utjecaj hidrolizirane ku l tu re na ubrzanje zrenja sira. — J. Rašić (PIK »Banat«, K ik inda ) : Razlika proteoli t ičke sposobnosti nekih bakter i ja mlečne kiseline. Učesnici Savjetovanja p r imi t će u mate r i j a l ima , p r e d početak rada ovog naučnog skupa, publ ikaci ju »Sadržaji radova« (na h r v a t s k o m odnosno engle­skom jeziku) u kojoj će u sažetom obliku b i t i p r i k a z a n a ukupno 72 pr i javl jena rada, P redv iđeno je također i š tampanje svih r adova u cijelosti, i to u posebnoj publ ikaci j i Jugoslavenskog mikrobiološko-g d ruš tva . 

Uzgojno-selekcijski rad u govedarstvu te proizvodnja mlijeka na društvenim gospodarstvima i govedarskim ograncima u god. 1963. u SR Hrvatskoj

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia