Antonio Oštarić

Oštarić, Antonio

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

145KronikaSummer Institute in Cognitive Science 2010:The Origins of LanguageU razdoblju od 21. lipnja  do 30. lipnja 2010. u Montrealu (Kanada) odr`ana je ljetna {kola Summer Institute in Cognitive Science 2010: The Ori-gins of Language u organizaciji Instituta za kognitivne znanosti na Université du Quebec à Montréal, u kojoj je sudjelovalo oko 220 slu{a~a i ~etrdesetak predava~a. To je tre}a interdisciplinarna ljetna {kola koju organizira spomenuti Institut. Prva, koja je odr`ana 2003. godine, bavila se kategorizacijom s gledi{ta odre|enih znanstvenih disciplina, a druga je odr`ana 2008. godine s temom socijalne kognicije. Poticaj za odabir teme tre}e ljetne {kole iz kognitivnih zna-nosti proiza{ao je iz sve ve}e popularnosti ove teme, s obzirom na to da je u posljednjih dvadesetak godina objavljeno vi{e od tisu}u radova o evoluciji jezi-ka. No zasigurno je na odabir teme  utjecala i va`na me|unarodna konferencija EVOLANG, na kojoj se predstavljaju radovi o ovoj tematici. Posljednja u nizu, konferencija EVOLANG 8, odr`ana je u Utrechtu u travnju 2010. godine, a sljede}a }e se odr`ati u Tokiju 2012.Ljetna {kola o porijeklu jezika bila je organizirana na na~in da se svakoga dana obra|ivala odre|ena tema. Nastava je zapo~injala u 9 sati, a zavr{avala je u 17 sati, nakon ~ega je slijedila diskusija o predavanjima odr`anima toga dana. Svako predavanje trajalo je jedan sat, a diskusije ponekad i dva sata. Teme koje su se obra|ivale u ljetnoj {koli bile su Povijest prou~avanja porije-kla jezika, @ivotinjska komunikacija i jezik, Utjelovljenje jezika, Antropolo{ke perspektive evolucije jezika, Filozofski, dru{tveni i psihologijski aspekti evolucije jezika, Teorije o porijeklu jezika, Ra~unalno modeliranje jezika i Lingvisti~ke perspektive evolucije jezika.Ljetna {kola zapo~ela je 21. lipnja, a otvorena je dodjelom po~asnoga dokto-rata profesoru Rayu Jackendoffu sa Sveu~ili{ta Tufts u SAD–u. Nakon dodjele, profesor Jackendoff odr`ao je predavanje o temi: [to je jezik? U svojemu je predavanju profesor Jackendoff iznio vlastito vi|enje nastanka jezika te je, kao alternativu minimalisti~komu programu u teoriji jezika, ponudio paralelnu ar-hitekturu u kojoj fonologija i semantika usporedno igraju jednako va`nu ulogu u jeziku kao i sintaksa. Drugi dan {kole bio je posve}en uvodnim i povijesnim temama. Henri Cohen i Sylvain Auroux prikazali su povijesni pregled zanimanja za porijeklo jezika, koje je prvi put zabilje`eno jo{ u vrijeme staroegipatskih faraona, kasni-je i kod srednjovjekovnih europskih vladara, a intenzivnije se po~elo razvijati kod europskih filozofa 18. stolje}a. David Sloan Wilson predstavio je biolo{ko–evolucijska upori{ta tezi da je u evoluciji ~ovjeka suradnja, kao jedna od ~ovje-kovih specifi~nih sposobnosti, bila okida~ koji je kasnije doveo do kulture i do jezika. Karin Stromswold opisala je kako saznanja iz genetike mogu pomo}i pri Kronika – SL 71, 145–149 (2011)146istra`ivanju porijekla jezika. U posljednjem predavanju dana Maggie Tallerman sa Sveu~ili{ta u Newcastleu predstavila je pregled teorija o nastanku jezika i usporedila ih s vlastitim stavovima. Prema njezinu mi{ljenju kompleksne fonolo{ke strukture nisu mogle nastati prije zna~enja, ve} je najprije moralo biti zna~enje, a fonolo{ka se kompleksnost razvijala {irenjem leksika. Tallerma-nova je predavanje zaklju~ila tezom da su u najranijim fazama evolucije jezika morali postojati imenice i glagoli te da su ostale vrste rije~i nastale iz njih.Tema tre}eg dana {kole bila je @ivotinjska komunikacija i jezik. Stepha-nie White govorila je o vrstama komunikacije me|u ` ivotinjama te je posebno opisala u~enje pjêva kod mladih zeba te razlike u u~enju izme|u divljih i uz-gojenih jedinki. Usporedila je to sa stjecanjem jezika kod ~ovjeka i povezala s razinama proteina FoxP2, za koji se smatra da je vrlo va`an ~imbenik pri stje-canju jezika. Ova otkri}a smatraju se jednima od najva`nijih u istra`ivanjima porijekla jezika u posljednje vrijeme. Sljede}e predavanje odr`ao je Klaus Zuberbühler koji je govorio o komunikaciji i glasanju razli~itih vrsta primata. Nakon toga predavanje je odr`ala Sue Savage Rumbaugh, koja je govorila o vlastitim iskustvima s ~impanzama i bonoboima, koji su nau~ili komunicirati s ljudima u kolonijama. Posljednja dva predavanja toga dana odr`ali su Pierre Jacob i Peter MacNeilage; prvi o kognitivnim determinantama jezika, a potonji o kombinacijama glasova i konceptualnom sadr`aju prvih rije~i. Prema Mac-Neilageu, prve rije~i bile su one kojima su djeca dozivala roditelje, a upravo te rije~i u velikom broju jezika svijeta sadr`avaju specifi~ne kombinacije glasova na temelju kojih se mogu donijeti odre|eni zaklju~ci.Tema ~etvrtoga dana bila je Utjelovljenje jezika, tj. ~ovjekove anatomske i biolo{ke predispozicije za nastanak jezika. Prvo predavanje odr`ao je David Poeppel sa Sveu~ili{ta u New Yorku, koji je pokazao kako jezik u ljudskome mozgu nije monolitan, ve} je kompleksno strukturiran, {to je pokazalo skeni-ranje mozga tehnologijom fMRI. Drugo predavanje odr`ao je Louis–Jean Boë iz Nacionalnog muzeja za prirodnu povijest iz Pariza. Namjera njegova preda-vanja bila je odgovoriti na pitanje jesu li, prema arheolo{kim i paleontolo{kim nalazima, predci Homo sapiensa imali anatomske predispozicije za nastanak govora. Zaklju~io je kako su ~ovjekovi predci imali anatomske predispozicije za govor, ali nisu imali fiziolo{ke sposobnosti za dovoljno dobru kontrolu organa jezika. Sljede}e predavanje odr`ala je Lucie Ménard s Université du Quebec à Montréal. U njezinomu predavanju bilo je rije~i o glasovnim inventarima jezika svijeta te o tome koje glasove i kakve slogove naj~e{}e nalazimo u jezi-cima svijeta. U jezicima ne nalazimo sve mogu}e glasovne kombinacije, ve} su odre|ene kombinacije ~e{}e od nekih drugih, a to je uvjetovano anatomskim i aerodinami~kim osobinama vokalnoga trakta. ^ etvrto predavanje toga dana odr`ala je Nathalie Tzourio–Mazoyer, koja je govorila o lateralizaciji mozga i nastanku jezika. Naime, tvrdi se da je funkcionalna lateralizacija mozga na hemisfere omogu}ila nastanak i razvoj jezika, a to se uspore|uje s osobinama de{njaka, odnosno ljevaka. Posljednje predavanje bilo je ono Wolfganga Enarda, u kojem je govorio o molekularnoj osnovi za govor kod ~ovjeka, uspore|uju}i protein FoxP2 kod ~ovjeka, ~impanza i mi{eva.Kronika – SL 71, 145–149 (2011)147Tema petoga dana bile su Antropolo{ke perspektive evolucije jezika. Prvo je predavanje odr`ao Ian Tattersall iz Ameri~koga muzeja za prirodnu povijest. Govorio je o paleontolo{kim temeljima za nastanak jezika, o razlikama izme|u Homo sapiensa i neandertalca te o tome {to paleontolo{ki nalazi govore o mogu}nosti da su se jedni ili drugi koristili jezikom desecima tisu}a godina ranije. Slje-de}i predava~ bio je Jean–Jacques Hublin iz Instituta za evolucijsku antropo-logiju Max Planck iz Leipziga. On je nastavio predavanje o paleoantropolo{kim temeljima jezika, a posebno se osvrnuo na anatomske preduvjete za nastanak jezika. Sljede}e predavanje odr`ali su Christopher Henshilwood i Benoit Dubreuil. Govorili su o povezivanju arheolo{kih nalaza iz srednjega kamenog doba s nastankom jezika. Nakon toga Francesco d’Errico govorio je o kognitiv-nim kapacitetima fosilnih hominida na temelju arheolo{kih nalaza, uglavnom iz ju`ne Afrike. Posljednje predavanje toga dana odr`ao je, videokonferencijom, Terrence Deacon s Kalifornijskog sveu~ili{ta u Berkeleyu, a govorio je o ra-zvoju mozga kod ~ovjeka te o razvoju jezi~ne slo`enosti. [esti dan bio je dan odmora i namijenjen razgledavanju grada.Sedmi dan {kole bio je posve}en filozofskim, dru{tvenim i psihologijskim as-pektima evolucije jezika. Po~eo je predavanjem Dana Sperbera o pragmati~kim aspektima nastanka jezika, u kojem je govorio o ljudskoj sposobnosti »~itanja misli«. Naime, da bi me|uljudska komunikacija bila uspje{na, nije nu`no da govornik i slu{atelj dekodiraju re~enicu na jednak na~in, {to zna~i da ljudi ima-ju sposobnost inferentnog razumijevanja, a to je va`na evolucijska prednost. Sljede}e predavanje odr`ao je Jean–Marie Hombert sa Sveu~ili{ta u Lyonu II, koji je govorio o odnosu populacije i jezika, tj. o vezi izme|u gusto}e naselje-nosti i jezi~ne raznolikosti te o nekim faktorima nastanka jezika, npr. jesu li usporedno nastali razli~iti protojezici ili su dana{nji jezici nastali iz jednoga protojezika. Sljede}e predavanje odr`ao je Michael Tomasello iz Instituta Max Planck u Leipzigu. Predavanje je bilo o korijenima ljudske komunikacije. Ljud-ska komunikacija obilje`ena je kooperativno{}u i va`na njezina karakteristika jest zajedni~ka intencionalnost, {to je razlikuje od komunikacije ostalih pri-mata. Posljednje predavanje toga dana odr`ao je James Hurford sa Sveu~ili{ta u Edinburghu, koji je govorio o vezi zna~enja i mogu}eg nastanka jezika te o nekim razlikama izme|u ljudi i ` ivotinja u kognicijskom smislu.Osmi dan {kole bio je posve}en teorijama porijekla jezika. Zapo~eo je pre-davanjem Alana Barnarda sa Sveu~ili{ta u Edinburghu. Predavanje je bilo o kognitivnim i dru{tvenim aspektima porijekla jezika. Prema Barnardu, jezik ne mora nu`no biti vezan uz komunikaciju, jer komunikacija je dru{tvena i kognitivna aktivnost s jezikom ili bez njega. Jezik je nastao iz mita i iz nara-tivne potrebe, koja je nu`na za dru{tvo lovaca skuplja~a. Sljede}e predavanje odr`ao je W. Tecumseh Fitch sa Sveu~ili{ta u Be~u, koji je govorio o Darwino-voj teoriji nastanka jezika i o glazbenom protojeziku. Nakon toga predavanje je odr`ao Stevan Harnad s Université du Quebec à Montréal, koji je govorio o tome kako nastaje zna~enje u jeziku. Sljede}i predava~ bio je Michael Corballis sa Sveu~ili{ta u Aucklandu, koji je govorio o tome kako je jezik nastao iz gestâ, a tek je kasnije vokaliziran. Posljednji predava~ toga dana bio je Luigi Rizzi sa Kronika – SL 71, 145–149 (2011)148Sveu~ili{ta u Sieni, koji je govorio o prirodi jezi~nih komputacija, tj. o na~inu na koji mozak provodi jezi~ne operacije.Tema devetoga dana {kole bilo je Ra~unalno modeliranje jezika. Prvo predavanje odr`ao je Simon Kirby sa Sveu~ili{ta u Edinburghu. On je govo-rio o jeziku kao kulturalno razvijaju}em sustavu koji se stje~e promatranjem pona{anja drugih koji su to pona{anje na jednak na~in stekli. Tako|er, jezik je kumulativna kulturalna adaptacija koja mo`e funkcionirati bez namjere sudionikâ. Drugo predavanje odr`ao je Morten Christiansen sa Sveu~ili{ta Cornell, koji je govorio o mozgu, genima i evoluciji jezika. Nakon toga pre-davanje je odr`ao Luc Steels s Vreije Universiteit iz Bruxellesa. Predavanje je bilo o mogu}em nastanku jezika u odre|enim interakcijama, {to je oprimje-reno eksperimentima s robotima. Sljede}e predavanje odr`ao je Stefano Nolfi iz Instituta za kognitivne znanosti i tehnologije u Rimu. On je predstavio modele nastanka komunikacije me|u robotima koji se rabe u eksperimentima evolucijske robotike. Posljednje predavanje toga dana odr`ao je Michael Arbib sa Sveu~ili{ta Ju`ne Kalifornije. On je predavao o teoriji ogledala i o nastanku jezika iz pantomime i opona{anja.Posljednji, deseti dan {kole bio je rezerviran za lingvisti~ke perspektive evo-lucije jezika. Prvo predavanje odr`ao je Bernard Comrie iz Instituta Max Planck u Leipzigu, koji je govorio o tome {to lingvisti imaju re}i o porijeklu jezika. Predavanje je bilo o lingvisti~kim metodama istra`ivanja jezi~ne slo`enosti, o jezi~noj tipologiji i raznolikosti te o nekim specifi~nostima jezikH svijeta. Drugo predavanje odr`ao je Bernd Heine sa Sveu~ili{ta u Kölnu, koji je govorio o tome kako se teorija gramatikalizacije mo`e primijeniti na istra`ivanje porijekla jezika, jer se temelji na dijakroniji, a posebice na pravilnosti jezi~nih promjena. Sljede}e predavanje odr`ala je Claire Lefebvre s Université du Quebec à Mont-réal, koja je govorila o pid`inskim i kreolskim jezicima te o primjeni rezultata istra`ivanja ovih jezika u istra`ivanju porijekla jezika. Posljednje predavanje odr`ao je Denis Bouchard, tako|er s Université du Quebec à Montréal, koji je govorio o simboli~koj komunikaciji, upotrebi simbola i o porijeklu jezika.Rad ljetne {kole zaklju~io je Bernard Comrie kratkim pregledom svih predavanja i diskusija. Ustvrdio je kojim se aktualnim temama istra`iva~i pori-jekla jezika bave te kojim }e se budu}im problemima vjerojatno baviti. Sva ta istra`ivanja zasigurno }e dovesti do mnogih korisnih saznanja o prirodi jezika i komunikacije.Ljetna {kola Summer Institute in Cognitive Science 2010: The Origins of Language pru`ila je polaznicima i predava~ima izvrsno profesionalno isku-stvo. Njezine su posebitosti svakako izvanredni stru~nost, znanje i iskustvo predava~a te besprijekorna organizacija. Tako|er, vrlo je va`no napomenuti da su predava~i bili prisutni tijekom cijelog trajanja {kole i sudjelovali postavlja-njem pitanja i  aktivno u diskusijama na kraju svakog dana. U profesionalnom smislu bilo je jako zanimljivo sudjelovati u diskusijama stru~njaka koji ne dijele isto mi{ljenje o odre|enoj teoriji i onih ~ije su teorije me|usobno suprot-stavljene. Uz ovaj profesionalni dio organizacije, nudio se i velik broj izvannastavnih aktivnosti, izleta, zabava i sli~nih doga|anja. Cijelo vrijeme trajanja ljetne {kole Kronika – SL 71, 145–149 (2011)149polaznici su imali slobodan pristup internetu i velikom broju baza podataka i me|unarodnih znanstvenih publikacija. Zaklju~io bih ovaj tekst najavom ~etvrte ljetne {kole, koja }e se odr`ati u lipnju 2012. godine s temom Svijest. Svima koje bi ova tema mogla zanimati toplo preporu~am sudjelovanje u ljetnoj {koli Instituta za kognitivne znanosti Sveu~ili{ta UQAM. Informacije o dosada{njim ljetnim {kolama, zajedno s pro-gramima i dodatnim materijalima, mogu se na}i na mre`noj stranici Instituta (http://www.isc.uqam.ca/), a dostupne su na francuskom i engleskom jeziku.Antonio O{tari}

Summer Institute in Cognitive Science 2010: The Origins of Language

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia