Udruženje je na početku godine brojilo 296 članova, tokom godine pristupilo je 20, tako da je broj .članova na kraju godine 1964. iznosio 316. Od toga je individualno učlanjeno 301 i 15 mljekara. Stanje članstva po republikama je slijedeće: Hrvatska 274, Srbija 19, BiH 19, Slovenija 3, Makedonija 1. Nakon podnijetih referata otvorena je diskusija u kojoj je, kao i u referatima, razmatrana aktuelna problematika mljekara i Udruženja, kao i mjere za daljnje unapređenje rada

Matej Markeš

Markeš, Matej

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

M L J E K A R S T V O LIST ZA UNAPREĐENJE MLJEKARSTVA God. XV AUGUST, 1965. BROJ 8 Dipl. inž. Matej Markeš, Zagreb Prehramfbeno-tehnološki institut G L A V N A G O D I Š N J A S K U P Š T I N A U D R U Ž E N J A M L J E K A R S K I H R A D N I K A S R H (22. VI 1965.) Nakon izbora skupš t inskih organa skupšt inu — k o j o j je pr isus tvovao srazmjerno mal i broj članova — vodio je u ime radnog preds jedniš tva inž. Lazo Tribić. Skupšt in i su podni je t i referat i : O r a d u ml jeka ra SRH u god. 1964. (inž. Fazo) O r adu i s t an ju Udružen ja (inž. Markeš) 0 »Mljekars tvu« i »Mljekarskom listu« (inž. Kašte lan) . Izvode iz r e fe ra ta o r a d u ml jekara donos imo 'na posebnom mjestu u ovom broju lista. U re fe ra tu o r a d u Udruženja i s t aknu to je da j e up ravn i odbor tokom prošle godine n a svoj im s jednicama razmat rao ak tue lnu p rob lemat iku članstva 1 mljekara , napose : — mjere za unapređen je proizvodnje mlijeka na d r u š t v e n o m i p r i ­va tnom sek to ru ; — mjere za unap ređen je organiziranog p rometa mli jeka; — mjere za poboljšanje ekonomskog položaja ml jekara ; — p rob l ema t iku izobrazbe s t ručnih mljekarskih kadrova ; — o t k u p n e cijene, p remi je i regrese za mli jeko; — o p s k r b u ml j eka ra kr i t ičnim reprodukcionim mater i ja l ima; — po t r ebu poslovnog udruživanja ml jekara S R H i d r . Udruženje je, u t oku god. 1964., izradilo- anal izu poslovanja ml j eka ra za razdoblje 1958/63. i perspekt ivni p lan razvoja ml jekarske indus t r i j e za razdoblje 1964—70. Na proš i ren im sastancima u Udruženju, Zavodu za p l an i Republičkoj p r iv redno j komor i organizi rane su diskusi je o p lanu . Izdavačka dje la tnost Udruženja u 1964. obuhvat i la je — mjesečnik »Mljekarstvo« (tiraža 1000 pr imjeraka) — mjesečnik »Mljekarski list« (tiraža 10—13000 pr imjeraka) — disertaci ju inž. Đ. Dokmanoviöa: »Aktuelni ekonomski p rob lemi рго^ izvodnje, po t rošn je i p r o m e t a mli jekom u Jugoslaviji« — sk r ip t a za ložače — zidni k a l e n d a r (za proizvođače) 20.000 pr imjeraka . Pored toga Udružen je je organiziralo ekskurziju u Ital i ju s 27 učesnika , koji su obišli m l j eka re u Milanu, Reggio Emilii, Padovi i Ud inama . Udruženje j e održavalo kontak te s ml j eka rama u SRH, a pov remeno s Poslovnim udružen jem za mlekars tvo u Beogradu, Ins t i tu tom za mleka r s tvo u Beogradu, RepubHčMm Zavodom za p l a n , P r i v r e d n o m k o m o r o m SRH i Sindikatom pružajući t ražene informacije i poda tke . Udruženje j e na početku godine broj i lo 296 članova, tokom godine p r i ­stupilo je 20, t ako da je broj .članova n a k r a j u godine 1964. iznosio 316. Od toga je indiv idualno učlanjeno 301 i 15 ml jekara . S tan je članstva po> repub l i ­k a m a je sli jedeće: Hrvatska 274, Srbija 19, BiH 19, Sloveni ja 3, Makedoni ja 1. Nakon podni je t ih re fera ta o tvorena je diskusija u kojoj je, k a o i u refe­ra t ima, r a z m a t r a n a aktuelna problemat ika ml j eka ra i Udruženja , k a o i mjere za daljnje unapređen je rada . U novi Upravn i odbor Udruženja izabrani su : 1. inž. Mijo Fazo, Zagreb 2. inž. Matej Markeš , Zagreb 3. inž. Ju ra j Cičmak, Županja 4. inž. Lazo Trbić, Osijek 5. S t a n k o Novaković, ВеИ Manast i r 6. inž. Nevenka Vuković, Split 7. dr . Dimit r i je Sabadoš, Zagreb 8. dr Davor Baković, Zagreb 9. Mijo Đogić, Zagreb 10. inž. L je rka Segović, Veliki Zdenci 11. Andr i j a Milosevic, Rovišće Nadzorni odbor : 1. Ljudevit Dvoržak, Zagreb 2. inž. St jepan Đanić, Nova Gradiška 3. dr. Đ u r o Dokmanović, Zagreb Sud čast i : 1. inž. Danko Salopek, Zagreb 2. Drago Ključarić, Zagreb 3. Andr i ja Hosu, Osijek Na osnovu referata i diskusije donijet i su ovi z a k l j u č c i : 1 .Proizvodnja mlijeka na društvenom sektoru Odlukom o premiran ju mli jeka n a d r u š t v e n o m sektoru , poboljšanjem par i t e ta cijena mli jeko-meso u koris t mli jeka i p r i m j e n o m uzgojno-selekcijskih mje ra s tvara ju se uvjet i za daljnja pozit ivna k re t an j a u društvenoj proizvodnji mli jeka. Kroz s is tem kredi t i ranja i opremanja po t r ebno j e podržava t i ori jentaciju kombina ta za intenzifikaciju proiizvodnje mlijeika i i zgradnju modern ih k r u p n i h mlječnih farmi s maksimalno mehaniz i ran im procesom proizvodnje mlijeka. U sv rhu povećanja fonda mhječnih k r a v a p revođen jem junica u krave , odnosno obr tn ih u osnovna sredstva po t r ebno j e p u t e m b a n k e osigurati posebna s reds tva bez vlast i tog učešća. 2. Kooperacija u proizvodnji mlijeka U proizvodnj i ml i jeka između individualnih proizvođača i ml jekara nema razrađenog dugoročnog ugovornog sistema kooperacije. U t o m cilju po t r ebno je da se poduzeća ml jekarske industri je , kako ona u sas tavu kombina t a , t a k o i samostalna, razvijaju k a o nosioci i organizatori kooperacije s indiviidualnim proizvođačima. Dugoročna ugovaran ja 'bi djelovala na formiranje robnih proizvođača pa i specijaliziranih sela za proizvodnju mlijeka. Postojeći propis i o k ra tkoročnom kredi t i ranju kooperaci je u proizvodnji mlijeka ne odgovara ju po t r ebn im ulaganj ima u s točni fond. S t i m u vezi predlaže se, da se u z dosadašnju p raksu ulaganja u kooperaci ju s individualnim proizvođačima uz fondove ml j eka ra i zadruga osiguravaju i bankovna sredstva za dugoročnije k red i t i r an je kooperacije za unapređen je proizvodnje mlijeka i uz što povoljni ju k a m a t n u s topu. Proizvođači b i se p r i l ikom podizanja takvog kredi ta t rebal i obvezat i da će osim 'Otplate k red i ta u roku od 3—5 godina isporučivati i mJijeko. 3. Kajonizacija proizvodnje i otkupnih područja Značajnu kočnicu u razvoju proizvodnje mli jeka pod op t imaln im eko­nomskim uv je t ima preds tav l ja nedovoljno definirana politiifia u unapređen ju pojedinih obl ika s točne proizvodnje. Forsiranje proizvodnje mesa u izrazito ml jekarskim pod ruč j ima otežava i usporava unapređen je ml jekarske proiz­vodnje. K a o baza za dugoročnije i uspješnije .akcije n a unapređ ivan ju proiz­vodnje mli jeka p red laže se rajonizacija 'Otkupnih područ j a pojedinih ml jekara . Mljekare b i t r eba le ibiti nosioci svih akcija n a unap ređen ju proizvodnje i p rome ta ml i jeka na svo jem o tkupnom području nezavisno o tome, da li se radi О' p ro izvođač ima druš tvenog ili mdividualnog sektora . One bi se u jedno t rebale obavezat i d a obrade či tavo područje. Takv im o t k u p n i m područ j ima mljekara t r eba la b i bi t i p r ek r ivena čitava SR Hrva tska . Time bi bi lo omo­gućeno jasni je sag ledavanje po t rebn ih postojećih i nov ih kapaci te ta ml jekara , a d r u š t v e n a odgovornost ml jekara , ne s a m o u odnosu na tržište, nego i u odnosu n a proizvodnju, bi la b i određenija . 4. Integracioni procesi u mljekarskoj industriji U SR Hrva t sko j ml jekare djeluju uglavnom pojedinačno. Neke su od njih učlanjene u Jugos lavensko poslovno udruženje u Beogradu, p r e k o kojega se ug lavnom opskrbl ju ju n e k i m krit ičnim, napose uvozn im r e p r o d u k d o n i m mater i ja l ima i amba lažom. Odsustvo pos lovne koordinaci je naših ml jeka ra i m a za posljedicu n e ­usklađenost a s o r t i m a n a proizvodnje, neujednačenost o t k u p n i h i p roda jn ih ci­jena, nepoduda rnos t m j e r a za unapređen je proizvodnje i p r e r a d e mli jeka, nesklad i dezori jentaci ju u investicionim zahvat ima. Osim toga različit je p r i s tup u r ješavanju 'problematike izobrazbe s t ručnih k a d r o v a što j e naroč i to došlo do izražaja n a k o n p r e s t a n k a rada Mljekarske škole u Bjelovaru. Preds tavnic i n e k i h ml jeka ra daju inicijativu za uspostavl janje pos lovno-tehničke suradnje , koju se može realizirati osnivanjem Poslovnog udružen ja za proizvodnju ml i j eka i ml ječnih proizvoda, Centra za intenzifikaciju poslo­vanja ml jekarske indus t r i j e ili posebne sekcije u n u t a r »Centrostočara-«. Od luku o ovom p i tan ju t r e b a da donese grupacija u cjelini, odnosno posebna komisi ja ml jekarske indus t r i j e i organi upravl janja »Centrostočara«. 5. Cijene, premije i regresi Minimalne otkupne cijene mlijeka koje je n e d a v n o donijelo SIV (82,80 dinara za 1 l i t ru mli jeka s 3,6% mast i uz 30 d i n a r a p remi je za proizvođače društvenog i 10 'dinara za kooperante p r iva tnog sektora) bile bi s t imula t ivne i približile bi se povoljnom par i t e tu cijena mesa i pšenice. No k a k o uvjet i proizvodnje u čitavoj zemlji nisu isti, b i lo bi svrsishodno, da se p remi ja p ro ­izvođačima — kako- druš tvenim, tako- ind iv idua ln im — izdiferenciraju p rema uvjet ima, odnosno^ ra jonima proizvodnje. Regresi ml jekarama u cilju održavanja p roda jn ih cijena mli jeka i mlje­čnih proizvoda n a nivou koji je u sk ladu s osobnim dohocima t r e b a h bi i nadalje ostat i , t ime da se povremeno rev id i ra ju i saobražavaju s priho.dima nepol jopr ivrednog stanovništva. Isplata p remi je ovisna je, međut im, o isplat i regresa iz fondova općina i Republike. K a k o ima nekih općina koje nema ju sreds tava ili n isu izrazito zainteresi rane za proizvodnju mlijeka, p red laže se da se regres od 10 d ina ra realizira n a t e r e t republičkih fondova, a da se sa s t r ane republ ičkih organa izvrši odgovarajući rebalans s proizvođačkim k o m u n a m a kroz raspodjelu bu­džetskih p r ihoda . 6. Mjere za povećanje akumulat ivnost i konzumnih ml jekara Radni kolektivi konzumnih ml jekara su usprkos svom zalaganju dosad ostajali ne samo bez dobiti na mlijeku nego su iz viška pr ihoda na drugim proizvodima podmir ival i višak rashoda n a mli jeku. Time su dolazili u ne ravno­p r a v a n položaj p rema drugim ml jekarama i poduzećima, a t o je u jedno de­stimuliralo napo re za povećanje produkt ivnos t i r a d a i uvjetovalo dosta izraženu fluktuaciju r adne snage. U cilju poboljšanja položaja konzumnih ml jeka ra predlaže se da se cijena konzumnog ml i jeka određuje isključivo n a bazi t roškova nabave i obrade ovog mlijeka ne uzimajući u obzir ostali a so r t iman proizvodnje . 7. Osiguranje investicionih sredstava Budući da se prodajne cijene mli jeku u t v r đ u j u na nivou, koji upravo pokr iva u k u p n e t roškove poslovanja, ili je niži od nj ih , konzumne ml jekare imaju v r lo male ih n ikakve investicione fondove. Stoga se predlaže, da sredstva za veće, odnosno- nove investicije, rekonst rukci je i proši renja kod kon.zumnih ml jekara u p rav i lu osiguraju zainteresi rane općinske skupšt ine. 8. Ocjenjivanje mlječnih proizvoda Dugogodišnje iskustvo iz ranij ih godina upućuje na po t rebu redovit ih smotr i i ocjenjivanja proizvoda, jer t ime proizvođači dobivaju uvid u s tanje kval i te te svojih proizvoda, njihove nedos ta tke , kao ! i mjere koje je po t rebno poduzet i d a se nedostaci otklone. Stoga se zaključuje d a Udruženje redovi to vrš i 3—4 ocjenjivanja godišnje i t ime omogući proizvođačima pregled asor t imana i kval i te te mlječnih pro iz ­voda na d o m a ć e m tržištu, kao i usporedbu kval i te te s inozemnim proizvodima po m e đ u n a r o d n i m kri ter i j ima. 9. Izdavačka djelatnost »Mljekarstvo-« i »Mljekarski list-« p o formi i sadržaju ug lavnom odgo­vara ju svojoj namjeni . Da bi se proširi la t i raža i in te res čitalaca t r eba stalno nastojat i , da se sadržaj »Mljekarstva-« š to bol je pr i lagodi p o t r e b a m a ml jekarsk ih radn ih organizaci ja t e s t ručnjaka i r a d n i k a zaposlenih u nj ima. Zbog toga •— pored č lanaka koj i obrađuju naša i ' inoizemna n a u č n a dost ignuća — t r e b a do­nositi i č lanke koj i obrađuju p rob lemat iku po jed in ih r a d n i h organizacija. »Mljekarski list«, koji je pr i lagođen pot rebama proizvođača Zagrebačke mljekare, uz n jenu suglasnost s odgovarajućim izmjenama, predlaže se proširi t i i među proizvođače d rug ih mljekara . 10. Izmjena pravila 1U duhu Osnovnog zakona o udruženj ima građana (SI. list SFRJ br . 16 od 6. IV 1965) mijenja se u čl. 1. i čl. 3. Pravi la naziv, koji sada glasi: Udruženje ml jekarskih r a d n i k a Socijalističke Republ ike Hrvatske , umjes to Udruženje ml jekarskih r adn ika Narodne Republike Hrvatske. Dipl. inž. Mate j Markeš , Zagreb P r ehr amb en o-tehnološki ins t i tu t M L J E K A R E S R H U G O D I N I 1964. (Iz izvještaja na godišnjoj skupštini Udruženja mljekarskih radnika SRH) 1. Otkup mlijeka i mlječnih proizvoda P r e m a podac ima Udruženja ml jekarskih radn ika ml j eka re SRH otkupi le su u godini 1964.: mli jeka od toga : od indiv idualn ih iproizvođača od druš tvenog sektora od toga : od vlast i tog kombina ta od drugih druš tvenih iproizvođača v rhn ja sireva maslaca Kompara t i vn i pregled kre tanja organiziranog o t k u p a mli jeka u SRH tokom minul ih 5 godina uočljiv j e iz ovog pregleda: 143.460 t isuća l i tara 74.897 68.563 „ 39.302 2-9.261 112.2 438.6 36.7 kg Otkupljeno^ mli jeka mil . 1 I n d e k s 1960. = 100 U k u p n o = 100 Godina ukupno od priv. sektora od dru­štvenog sektora ukupno priv. društv. priv. društv. 1960. 100.6 61.6 39.0 100 100 100 61 39 1961. 107.1 60.5 46.6 106 98 119 56 44 1962. 107.6 55.8 51.8 107 91 133 52 48 1963. 137.5 71.6 65.9 137 116 169 52 48 1964. 143.5 74.9 68.6 143 121 176 52 48 Prednj i pregled (pokazuje s talno ipoveoanje orgardzimnog p r o m e t a mli jeka. Ukupan po ra s t u razdobl ju 1960-64. iznosi 4 3 % . Dok je o t k u p od p r iva tn ih p r o ­izvođača poras t ao za svega 21°/o, on je od 'društvenih proizvođača po ra s t ao za 76%. Učešće druš tvenog sek tora u u k u p n o m organiz i ranom p r o m e t u ml i jeka je sve veće, ali su za posl jednje 3 godine odnosi neizmijenjeni . 

Glavna godišnja skupština Udruženja mljekarskih radnika SRH

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia