Osnovna konstatacija, koja karakterizira i tržište mlijekom i mliječnim proizvodima u Sloveniji jeste da uvjeti za tržnu proizvodnju mlijeka u ovoj godini nisu bili povoljni, što je prouzrokovalo i smanjenje broja krava u SR Sloveniji

Milan Hafner

Hafner, Milan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Kemijski sas tav s ladoleda u p r a h u mlječne mas t i 29,96 b je lančevine (proteini) 9,02 mlječnog šećera 13,66 soli (mlijeka) 2,39 šećera dodatnog (saharoza) 40,57 žumanjka u p r ahu 0,63 s tabi l izatora 0,758 vani l ina 0,012 vode 3,0 Ukupno 100,00 Kod r ekons t ru i r an ja sladoleda u p rahu za smrzavanje uzet ćemo 38,855 kg + 3 % vode koja se nalazi u sladoledu u prahu , tj..40,05 k g i 59,95 dodatne voda, tako ćemo ponovno dobiti proizveden sladoled u freezeru sa 12!°/o masti , 10!% sbm i 16,25% dodatnog šećera. Dipl. inž. Milan Hafner , L jubl jana Poslovno združen je za mlekars tvo Pregled proizvodnje, otkupa i prerade mli jeka u Sloveniji g o d . 1963. Osnovna konsta taci ja , koja karak te r iz i ra i tržište ml i jekom i mlječnim p r o ­izvodima u Slovenij i jeste, da uslovi za t r žnu proizvodnju mli jeka u ovoj godini nisu bili povoljni, što je prouzrokovalo i smanjenje broja k r a v a u SR Sloveniji . Zvanični s ta t is t ički podaci pokazuju, da se broj muzn ih k rava tokom godi­ne značajno smanj io . To možemo uočiti ako uporedimo stanje 15. I 1963. sa s tanjem 15. I 1964. : i* т ioßQ i* т 1о«и smanjenje 15. I 1963. 15. I 1964. 0 / u k u p a n broj k r a v a i s teonih junica 281.000 kom 267.700 -— 4,73 od toga: — na d ruš tv . sek toru 18.800 „ 17.400 — 7,77 — na indiv idual , sek toru 262.200 „ 250.300 — 4,53 Ukupna prošlogodišnja proizvodnja mli jeka ocjenjuje se na neko 421 m i ­l i jun 1. Na d r u š t v e n o m sek toru ta proizvodnja bila j e 45,6 mil. 1, što znači, da se je proizvodnja min ima lno povećala (za 1,46%) u p r k o s smanjenju broja k rava . Smanjenje b ro ja k r a v a prouzrokovalo je i stagnaciju organiziranog o t k u p a t ržnih viškova ml i jeka ml jeka r sk ih pogona u Sloveniji. U upoređenju s proš l im godinama, obim i s t r u k t u r a o tkupa mli jeka ovih poduzeća, p rema podac ima Poslovnog združenja za mleka r s tvo — Ljubl jana, bile su: God. u k u p a n index o tkup index o tkup index o tkup (mil. 1) druš tv . sekt. pr iv. sekt. 1960. 72,2 100 20,6 100 51,6 100 1961. 88,6 122,7 29,3 144,2 59,3 115 1962. 83,0 115 32,7 158,7 50,3 97,5 1963. 83,5 115,7 37,7 . 183 45,7 88,5 Bitna promjena svakako se pojavila u s t r u k t u r i o tkupa, u ko jem druš tveni sektor zauzima u god. 1963. već 45,3'°/o, dok se p r i va tn i smanjio na 54,7%. U posljednje dvije godine zapaža se tendenca brzog smanjenja proizvodnje ml i ­jeka individualnih proizvođača za tržište. Prošlogodišnje smanjenje iznosi 9,1510/о, što znači, veće j e od smanjenja bro ja k rava . Is tovremeno, povećala se proizvodnja društvenog sektora za 15,3'°/c u upoređen ju s god. 1962. Svakako je u posljednjim godinama utjecaj t r žne proizvodnje mli jeka ovog sektora sve značajniji, iako se zbog ekonomskih uslova ova proizvodnja ne proširuje onako kako bi t rebala . Iz sabran ih podataka možemo zaključiti , da j e najznačajnij i momen t koji je regul i rao proizvodnju mlijeka odnos između t roškova proizvodnje i post ig­nu t ih o tkupnih cijena, kao i neusklađen odnos i zmeđu cijena tovnog goveda i mlijeka. Kod proizvodnje mli jeka imali su gub i tke d ruš tven i proizvođači, a isto tako i p r iva tn i sektor, zbog čega su ml j eka re bile p r inuđene , da u toku godine p rema svojim mogućnostima, više pu ta povisuju o tkupne cijene. Po koj im cijenama su mljekare u Slovenij i plaćale mlijeko proizvođačima posljednjih godina uočljivo je iz ove tabe le : God. prosječna cij . d / l index o tkupna cijena druš tv . sekt. index priv. sekt. index 1960. 29,72 100 34,10 100 28,10 100 1861. 33,50 113 39,50 115,8 30,43 108 1962. 37,50 126 44,30 130 32,22 114,6 1963. 44,50 149,6 51,00 149,5 38,70 137,6 Otkupna cijena je u god. 1963. prosječno povišena za 18,7%. Za druš tveni sektor povišenje je iznosilo u toku godine 15,15'%, a za individualne proizvo­đače 20,5'% p rema god.~1962. I pak ovakva promjena o tkupnih cijena nije p rouzrokova la povišenje obima otkupl jenih količina mli jeka u Sloveniji, što znači, da t r eba poduzet i značajnije mjere i obezbi jedit i t akve ekonomske uslove, koji bi b i tno pa i h i tno promi je ­nili sadašnje stanje. Ml jekarska poduzeća u Sloveniji u god. 1963. o tkupi la su u prosjeku ml i ­jeko sa 3,83'% masti . Mlijeko s d ruš tven ih imanja imalo je prosječno 3,96% mast i — zbog utjecaja k r ava jersey pasmine (do 5,8% masti), dok j e mlijeko-indiv idualn ih proizvođača imalo prosječno 3,67% mas t i . Otkupl jene količine mli jeka u ovoj godini bi le su upot rebi jene u ml jeka­rama ovako: za konzum u svježem s tanju — 47,1 mil . 1 (56,4'%), za p r e r a d u u mlječne proizvode — 36,4 mil. 1 (43,6'%). Od u k u p n e količine mli jeka za konzum, za po t rebe u Sloveniji u t rošeno je svega 36 mil. 1, na t rž iš te SR Hrva t ske p las i rano je 5,383.000 1 mli jeka (pove­ćanje za 14,3'%), dok je izvoz u I tal i ju isto tako povišen za 21,5 1% i iznosio je ukupno 5,7 mil. 1 u vr i jednost i od 281,560.000 d Pošto su količine prodanog svježeg 'mlijeka povećane u odnosu na god. 1962. za 13,Г°/о, a u k u p a n obim otkupa bio je isti, smanjila se proizvodnja mlje­čnih proizvoda za nek ih 8,3'°/o. Proizvodni kapaci te t i ml jekarskih pogona bili su u god. 1963. iskorišteni tek za 59,5'%, što je pored povišenja otkupnih cijena mli jeka prouzročilo i po­ras t prodajnih cijena mli jeka i mlječnih proizvoda. P r e m a n e p o t p u n i m podacima koje je obradilo Poslovno združenje za mle­karstvo 1 u Ljubl jani , obim proizvodnje i prosječne prodajne cijene proizvoda u ml jeka rama SR Slovenije bile su u prošloj godini: Vrsta proizvoda kolicima (kg, 1, t) index (1962 = 100) prosj. prod. cij. d/kg, 1 index (1962 = 100) 1. paster, mli jeko u bocama 27,225.000 1 112 64,80 116,5 2. ml i jeko u p r a h u 872.957 kg 128 520—550 115—122 3. jogur t 1,412.000 1 128 30,22 (0,25 1) 108 4. maslac (I) 768.159 kg 81,9 927,50 115,2 5. maslac (II) 43.276 „ 31 884 112 6. tv rd i i po lu tv rd i sirevi: 1,420.033 „ 97,75 — — ementalac 343.353 „ 86,8 4 667,5 111,5 grojer 429.186 „ 123 615 115,3 t rapis t 332.173 „ 77,8 542 114,7 gouda 180.470 „ 147 598 119,6 edamac 36.400 „ 37,8 558 104,2 tolminski sir 69.988 „ 108,7 608 124 posavski sir 15.408 „ • — 640 — parmezan 13.060 „ 162 1.000 91 7. meki sirevi:. 44.986 „ 83,5 — — gorgonzola '21.692 „ 110,8 744 106,2 bei paese 18.517 „ 77,1 712 109,3 romadur 8.560 kom 171 105 105 kvargl i 59.958 „ 72,5 24 109 8. topljeni sir 95.764 kg 59,7 526 112,8 9. svježi sir 205.909 „ 65 148 108,8 10. v rhnje 441.290 1 111,6 415,50 101,3 11. mlječni s ladoled 7,168.300 kom 139,5 25,50 121,4 12. kondenz. mli jeko 33.213 kg — 425 — 13. mlječni šećer 14.174 „ — 500 — 14-. kazein za prod. 47,5 t 84,5 650 125 15. kazein ljepila 495 „ 105,3 530 104,5 16. jugoli t 101,3 „ 119,2 1.270 106 17. sint. ljepila 167 — 125—610 — -Pored toga ml jeka r sk i pogoni su prodal i proizvođačima: 4,94 mil. 1 obranog mli jeka (a 10 — 20 d), 589.000 1 s tepke (a 2,5 — 10 d) i oko 7 mil . 1 s i ru tke (a 0,50 — 4 d). Iz ovog je p reg leda uočljivo smanjenje obima proizvodnje mnogih mlječnih proizvoda, naroči to sireva; a rezul ta t toga je povećanje p la smana svježeg pas te ­r iz iranog ml i jeka i s tagnaci ja otkupa. Ovi moment i uzrokaval i su i p romjenu u prometu mlječnim proizvodima Slovenije s ostal im republ ikama. Naime, za opskrbu našeg tržišta znatno se povisio obim n a b a v k a mlječnih proizvoda iz drugih repub l ika i to samo preko ml jekara . U druge republ ike naše su mljekare prodale 38, 1 t maslaca, a nabavi le 243 t (povišenje za 6,2% od god. 1962.). Isto tako smanjena je prodaja sireva uN d ruge republ ike , k o j a je iznosila 10.3,8 t, a nabavl jeno j e 240 t (index 188 — 1962.). Činjenica, da se index p lasmana izvan Slovenije, kod maslaca u god. .1963. smanjio na 53,7, a kod sireva na 53, jasno ukazuje na deficitarnost ovih proizvoda u Sloveniji . Po red ovakve situacije donekle se počelo k r a j e m godine izvozom sira u Itali ju. Izvozili smo 36 t sira (tip tolminskog sira) u vri jednost i od 16.9 mil. Lt. Cijene mli jeka i proizvoda pril ično su u prošloj godini povišene, naročito mlijeka, maslaca i sireva. No, ipak nivo povišenja gotovo svih proizvoda u prosjeku ni je dostigao nivo povišenja o tkupnih cijena mli jeka (18,7%), što je razumljivo, jer su cijene bile pod kontro lom. No, ipak je nivo cijena proizvoda u t rgovačkoj mreži (na malo) u mnogim slučajevima suviše visok. Pošto marža za t rgovačka poduzeća nije u tvrđena , u n e k i m slučajevima cijene su bile i preko 4 0 % više od grosističke cijene kod ml jekara . Najbi tni j i problem koji postoji na t rž iš tu ml i jekom svakako je pi tanje regul i ranja o tkupnih cijena. Ovo će p i tan je regu l i ra t i obim t ržne proizvodnje na druš tvenom, pa i individualnom sektoru . Za ove proizvođače t rebalo bi u saveznom mjer i lu odredit i minimalne o tkupne cijene, koje bi morale bit i realno usk lađene s o tkupnim cijenama goveda. Mljekarskoj industr i j i t rebalo bi omogućit i s lobodno formiranje cijena, mlječnih proizvoda, što bi pojavom konkurenc i je na tržištu omogućavalo sni­žavanje cijena, a is tovremeno i postizanje bolje kva l i t e te tih proizvoda i p ro ­širenje asor t imana za tržište. Neko l iko podataka Iz izvještaja K a n f o n a l n o g cent ra lnog u reda mljekarske kontrolne i savjetodavne službe Rütti - ZoSlikofen Iz Švicarskog mljekarskog lista (Schweizerische Milchzeitung) br. 11/64. donosimo u nešto skraćenom opsegu sadržaj gornjeg ' ~ izvještaja, koji je izišao pod naslovom »Für sie gelesen«. U Švicarskoj inspektor i kont ro l i ra ju ml jekare kod kojih proizvodnja ne zadovoljava, ali također i one, koje n a k o n s tanovi tog prekida obnove rad. Ispi­t ivanje se vrš i u laboratori j ama mljekara , a kada to nije moguće u posebnom laborator i ju . U t r i izvještajne godine obavljeno je 676 p o t p u n i h s i rarsko- tehničkih kon­trola s i rana. Najviše se ispit ivala kiselost u ml i jeku i siru. Kons ta t i rano je da se normal iz i ranjem kiselosti mli jeka u kot lu i s iru ne postizavaju uvijek dobri proizvodi, je r kiselost nije jedini iako važan faktor u procesu sirenja. U izvještajnom periodu is t raživan je p H 3755 s ireva 24 sata nakon proiz­vodnje. U mnogim ml jeka rama su vari jaci je p H bile važan putokaz za tok vrenja u siru. Radi toga poslovođe s usp jehom polažu vel iku važnost na pH kontrolu . Izgleda da je važno da poslovođa zna za svoju s i ranu opt imalan pH. U nekoliko* s irana često je kroz dulje v r i j e m e kons t a t i r an eks t remno visok p H (nekih 5,4), a da su proizvodi bili dobr i i čak odlični. Ali ne smijemo smet­nu t i s u m a da je u ovim par t i j ama bilo sporadično kod pojedinih sireva pojave truleži . 

Pregled proizvodnje, otkupa i prerade mlijeka u Sloveniji god. 1963.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia