Dijana Poplašen Orlovac

Poplašen Orlovac, Dijana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

DUŠEVNI POREMEĆAJI I PROMJENE PONAŠANJA KAO OZLJEDA NA RADUSIGURNOST 52 (2) 201 - 203 (2010)Sve učestaliji oružani prepadi i nasilje na radnom mjestu postaju važan problem medicine rada. Radnici sve učestalije trpe znatna fizička i emocionalna oštećenja kao žrtve nasilja. Pre-ma Zakonu o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu (N.N., br. 85/06., čl. 6.) i Zako-nu o mirovinskom osiguranju (N.N., br. 102/98., čl. 37.) ozljedom na radu smatra se:ozljeda izazvana • neposrednim i kratkotraj-nim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, naglim promjenama položa-ja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma ako je takva ozljeda uzročno vezana uz obavljanje poslova na kojima radi; ozljeda nastala na redovitom putu do po-• sla i od posla, na službenom putu ili putu zbog obavljanja posla; ozljeda učenika i studenata na dodiplom-• skom studiju nastala za vrijeme praktične nastave, odnosno za vrijeme stručne prak-se kod poslodavca; ozljeda nanesena u svezi korištenja prava • na zdravstvenu zaštitu i prava na profesi-onalnu rehabilitaciju kada se prava ostva-ruju zbog ozljede na radu; ozljeda nastala u vezi s prethodnim utvr-• đivanjem zdravstvene sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno prigodom za-snivanja radnog odnosa; bolest osiguranika koja je nastala izravno i • isključivo kao posljedica nesretnog sluča-ja ili više sile za vrijeme rada. Ozljeda na radu ne priznaje  se prema Pra-vilniku o postupku utvrđivanja i priznavanja oz-ljede na radu i profesionalne bolesti (N.N., br. 125/07., čl. 3.):zbog skrivljenog, nesavjesnog ili neodgo-• vornog ponašanja na radnome mjestu, kod aktivnosti koje se ne mogu dovesti u • kontekst radno pravne aktivnosti, kod atake kronične bolesti, • zbog urođene ili stečene predispozicije • zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest. Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema MKB-10 Svjet-ske zdravstvene organizacije i Dijagnostičkom statističkom priručniku za duševne bolesti DSM-IV Američke psihijatrijske udruge, akutni stresni poremećaj je prolazni individualni poremećaj prilagodbe koji se javlja kao odgovor nakon izloženosti različitog stupnja na izniman fizički i duševan stres. Stresor, situacija ili događaj mo-raju biti prijeteće ili katastrofične  prirode koji bi vjerojatno uzrokovao značajne smetnje u gotovo 201202SIGURNOST 52 (2) 201 - 203 (2010)D. POPlAšeN ORlOVAc: Duševni poremećaji i promjene ...suprug bivše zaposlenice verbalno joj je prijetio i povlačio ju za rukav. Isti dan je pregledana u Ustanovi za hitnu medicinsku pomoć i dijagno-sticirana je akutna reakcija na stres. Nakon 4 dana javila se psihijatru sa simptomima verbali-ziranja stresogene situacije. Komentar: Prikazan je slučaj radnice kojoj je dijagnosticirana akutna reakcija na stres na-kon traumatskog događaja na radnom mjestu. Poslodavac je potvrdio da se događaj zbio u radno vrijeme, a daljnjom obradom iz izjave radnice i očevica razvidno je da je doživjela verbalni napad na radnom mjestu i da se radilo o sukobu privatne prirode. Zbog toga radnica može pokrenuti građansku parnicu. Iako se sve dogodilo na radnom mjestu, akutna reakcija se u ovom slučaju ne može smatrati ozljedom na radu.PRIKAZ 2. SLUČAJAMuškarac starosti 25 godina, po zanimanju vozač. U mjesecu srpnju na redovitoj dostavi robe  doživio je prometnu nezgodu u kojoj je zadobio prijelom potkoljenice jedne noge i po-vršinske ozljede podlaktice. U rujnu iste godine, dva mjeseca nakon prometne nezgode, javlja se psihijatru koji mu dijagnosticira opći anksiozni poremećaj sa simptomima uznemirenosti, na-petosti, nesigurnosti i nesanicom. Javlja se spe-cijalisti medicine rada i traži da mu se sadašnje psihičke tegobe povežu kao posljedica priznate ozljede na radu.Komentar: U prikazanom slučaju posloda-vac je potvrdio da se prometna nezgoda dogo-dila za vrijeme rada i pri obavljanju redovitih radnih zadataka. Pregledom sve pristigle doku-mentacije utvrđeno je da nije bila teška promet-na nezgoda, nije bilo niti drugih stradalih oso-ba. U ovom slučaju, iako se nezgoda dogodila u redovito radno vrijeme i za vrijeme obavlja-nja radnih zadataka, psihičke promjene se nisu mogle povezati s priznatom ozljedom na radu. Stresor nije bio dovoljno jak, a i radnik se javio s nekarakterističnim psihičkim simptomima dva mjeseca nakon nesretnog događaja.svake osobe. Na ovaj  poremećaj, prema posto-jećim podacima, mogu bitno utjecati socijalna podrška, obiteljska anamneza, djetinjstvo, osob-nost i postojeći duševni poremećaji. Ako je stresor bio osobito ekstreman, poremećaj se može javiti u osoba i bez predispozicijskih uvjeta.  Karakte-ristično je da se simptomi javljaju nakon traume, traju najmanje 2 dana i mogu biti prisutni do 4 tjedna nakon traumatskog događaja. Stoga i pri-vremena radna nesposobnost kao posljedica akut-ne reakcije na stres ne traje dulje od 4 tjedna. Ako su smetnje dugotrajnije, onda nisu više sastavni dio ovog poremećaja. Prema Zakonu o listi pro-fesionalnih bolesti (N.N., br. 162/98. i 107/07.), dugotrajnije prisutan i produžen psihički stres na radnom mjestu ne smatra se uzrokom profesional-ne bolesti nego se posljedična oštećenja zdravlja smatraju bolestima vezanim uz rad.Za postavljanje dijagnoze akutnog stresnog poremećaja utvrđeni su ovi kriteriji:stresor mora biti dovoljno jak da izazove • značajne smetnje u gotovo svake osobe (osoba je bila izložena izravno ili poten-cijalno bila ugrožena smrću, prisustvovala smrti druge osobe)simptomi se moraju javiti neposredno na-• kon događaja, a najdulje 1 dan (reakcija na događaj mora uključivati intenzivan strah, osjećaj bespomoćnosti, stalno proživlja-vanje traumatskog događaja, izbjegavanje poticaja vezanih uz traumu, osoba se ne sjeća detaljno svih pojedinosti, ubrzan rad srca, znojenje, crvenjenje)smetnje moraju trajati najmanje 2 dana i • biti prisutne do 4 tjednasmetnje moraju izazvati klinički značajne • smetnje u funkcioniranju.U ovom prikazu bit će razmotreni slučajevi duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja kao posljedica stresnog događaja nastali na rad-nim mjestima i u redovito radno vrijeme.PRIKAZ 1. SLUČAJA Žena starosti 35 godina, po zanimanju trgo-vac - voditelj trgovine, s ukupnim radnim stažom od 15 godina. Dok je radila na radnom mjestu, 203SIGURNOST 52 (2) 201 - 203 (2010)D. POPlAšeN ORlOVAc: Duševni poremećaji i promjene ...Zaključno treba istaknuti da je u Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu za-dnjih godina u porastu broj zahtjeva za priznava-nje ozljede na radu s duševnim poremećajem i poremećajem ponašanja, a povezan je s porastom oružanih pljački i prepada u Republici Hrvatskoj, kao i velikim brojem prometnih nezgoda u radno vrijeme ili na redovitom putu na posao i s posla. Najčešće postavljena  dijagnoza je akutna reakcija na stres, a  najviše su izloženi  radnici zaposleni na kiosku, benzinskim crpkama, pošti (na šalteru), u zaštitarskim tvrtkama te kladionicama gdje je i po-većan rizik i izloženost ovim stresnim situacijama. Pozornost bi trebalo skrenuti na važnost procjene opasnosti na ovim radnim mjestima i prepoznati upozoravajuće znakove. Trebalo bi istaknuti odgo-vornost i obveze poslodavca u sprečavanju nasilja i primjeni intervencijskih postupaka. Utvrđivanje radnih mjesta i zanimanja u kojima se češće do-gađaju nasilni prepadi, prilagodba radne okoline i poduka radnika o ponašanju u potencijalno nasil-nim situacijama trebali bi spriječiti nasilje na rad-nom mjestu i omogućiti sigurnost radnika. Preporuka je da se prepadi obznane, da se provedu programi potpore i liječenja, te omogu-ći zdravstveno prosvjećivanje i dobra suradnja službi koje se bore protiv nasilja.PRIKAZ 3. SLUČAJAŽena starosti 45 godina, po zanimanju proda-vačica na kiosku, s ukupnim radim stažom od 22 godine. Na radnom mjestu pretrpjela je oružani napad maskirane osobe. Radnica je zatražila li-ječničku pomoć neposredno nakon traumatskog događaja i bila je na redovitom psihijatrijskom tretmanu uz odgovarajuću terapiju. Komentar: U prikazanom slučaju posloda-vac je potvrdio da se događaj zbio u redovi-to radno vrijeme. Stresor je bio dovoljno jak, izravna ugroženost smrću ili ranjavanjem, da kod prosječno psihičke zdrave osobe izazo-ve značajne smetnje u gotovo svake osobe, a medicinska dokumentacija je bila u skladu s kriterijima za postavljanje dijagnoze. Psihičke promjene nastupile su kao posljedica ekstre-mno traumatskog stresora u događaju u kojem je osoba bila ugrožena smrću ili ranjavanjem, javili su se karakteristični simptomi određenog intenziteta i trajanja te su smetnje izazvale po-teškoće u socijalnom i  radnom funkcioniranju. Tegobe radnice prepoznate su kao akutna reak-cija na stres. Svi kriteriji navedeni u uvodnom dijelu teksta su zadovoljeni i u opisanom sluča-ju priznata je ozljeda na radu.Dijana Poplašen Orlovac, dr. med., spec. med. radaHrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Zagreb

DUŠEVNI POREMEĆAJI I PROMJENE PONAŠANJA KAO OZLJEDA NA RADU

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia