Saša Čvrljak

Čvrljak, Saša

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

99SIGURNOST 52 (1) 99 - 101 (2010)ZAŠTITA OKOLIŠA I REGIONALNI RAZVOJ, ISKUSTVA I PERSPEKTIVEKnjigu “Zaštita okoliša i regionalni razvoj: iskustva i perspektive“ izdao je Institut za među-narodne odnose uredništvom Sanje Tišme i Sa-nje Maleković. Knjiga je zbornik iznimno rele-vantnih akademski i javnopolitički orijentiranih radova na području održivog i regionalnog raz-voja. Sadrži radove 18 autora iz Hrvatske i Ru-sije, a većina tekstova donosi hrvatska iskustva u zaštiti okoliša i održivog razvoja podijeljenih na područja gospodarenja otpadom, upravljanja vodama, energetske politike, regionalnog razvo-ja, uključivanja javnosti u procese zaštite okoliša te kulturnog i ekološkog turizma. Svoj doprinos knjizi svojim prilozima dali su istraživači Instituta za međunarodne odnose, Instituta IGH, Hrvatske agencije za malo gos-podarstvo te Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije iz Zagreba. Također, dvije analize bave se ruskim iskustvima i izazovima održivog razvoja u cjelini i pojedinačno na primjeru grada Belgoroda kao ekološkog grada koji primjenju-je koncept održivog razvoja na lokalnoj razini. Potonja dva doprinosa čine prilozi istraživača s Akademije znanosti, društvenih tehnologija i lo-kalne samouprave iz Moskve te Instituta kulture iz Belgoroda. Knjiga je napisana na konzistentan način s jasnim internim logičnim slijedom. Na početku svakog poglavlja kritički se izlaže problem javne politike u odgovarajućem kontekstu pravne re-gulative i strateških dokumenata. Kritičku evalu-aciju zatim slijede preporuke javnih politika, što je ujedno i najveća dodana vrijednost knjige jer ona pruža sintezu analitičkog razmišljanja i pri-jedloga konkretnih mjera javnih politika.Prva tri članka, koja su napisali Tišma, Pavi-čić-Kaselj, Funduk, Balandin i Butković, bave se zaštitom okoliša u Hrvatskoj te iskustvima i na-porima Europske unije i Rusije na području odr-živog razvoja. Europska unija je usvojila EPI ili integraciju politike zaštite okoliša koja znači da bi sve razvojne politike EU-a, od najranije faze njihovog oblikovanja, trebale uključiti ekološ-ka pitanja kao svoj sastavni dio. Također, zbog pristupnog procesa, Hrvatska treba prihvatiti Unijino zakonodavstvo na području zaštite oko-liša i pojačati institucionalne i administrativne kapacitete da bi se bolje iskoristila financijska pomoć EU-a  na tom području. Strategija odr-živog razvoja Europske unije ima sedam ključ-nih područja, a do sada je najslabiji napredak zabilježen na području klimatskih promjena s umjerenim napretkom na upravljanju prirodnim resursima, javnog zdravstva i održivog prometa. Iznimno je važno dodatno povezati tu strategi-ju s Lisabonskom strategijom i osigurati njihovu jaču konvergenciju jer će se samo sinergijom tih dviju strategija postići željeni ciljevi. 100SIGURNOST 52 (1) 99 - 101 (2010)S. ČVRLJAK: Zaštita okoliša i ...kvalitetu ljudskog zdravlja i okoliša prije dono-šenja odgovarajućih mjera. Što se tiče energetske strategije, Hrvatska se želi više služiti iskorištava-njem obnovljivih izvora energije, smanjiti ener-getsku ovisnost te povećati regionalnu suradnju. Strateški ciljevi su stabilnost i sigurnost opskrbe, konkurentnost na energetskom tržištu i zaštita potrošača uz poštovanje visokih ekoloških stan-darda. Hrvatski izazovi su na tom putu nedovolj-na diverzifikacija resursa, nužnost investicija u postojeću infrastrukturu te slaba javna admini-stracija i regionalna energetska suradnja. Osim toga, Hrvatska treba razviti krizni mehanizam u slučaju prekida opskrbe i uskladiti energetsku strategiju s drugim državnim politikama. Tišma, Funduk i Šućur se u sljedeća dva po-glavlja fokusiraju na položaj javnosti u procesu donošenja odluka o okolišu i njezino informira-nje o okolišu. Glavni cilj uključivanja javnosti jest njezina aktivna uloga u oblikovanju politika u čemu je transparentnost cjelokupnog procesa nužan preduvjet. Što se tiče izvješćivanja javno-sti o zaštiti okoliša, iznosi se metodologija teme-ljena na DPSIR pristupu koju je razvila Europska agencija za okoliš, a primjenjuje i u procesu in-formiranja hrvatske javnosti o okolišu.Posljednja tri poglavlja autorica Tišme, Fun-duk, Jelinčić i Monastirskaye usredotočena su na ekološki i kulturni turizam s ruskim gradom Belgorodom kao uspješnim primjerom ekograda. Mogućnosti ekoturizma u Hrvatskoj nisu iskori-štene na zadovoljavajući način zbog infrastruk-turnih slabosti, lošeg upravljanja, nedovoljnog znanja i administrativnih barijera. Ipak, ekoturi-zam može omogućiti visoku razinu produktivno-sti ljudskih i prirodnih resursa uz očuvanje lokal-nog identiteta i kvalitete života. Također, kulturni menadžment, decentralizacija i javno-privatno partnerstvo mogu razviti kulturni turizam koji je sada još nerazvijen. Naposljetku, grad Belgorod ponuđen je kao primjer održivog grada s razvoj-nim modelom temeljenim na kvaliteti života, ekonomiji utemeljenoj na znanju te integraciji ekološke i društveno-ekonomske paradigme. Autori smatraju da je nadolazeće članstvo u EU snažan poticaj reformi u područjima regio-Maleković i Puljiz analiziraju hrvatski regio-nalni razvoj u sljedeća tri poglavlja. Kohezijska politika EU-a iskorištena je kao temeljno polazi-šte nove hrvatske regionalne politike koja treba više uključiti lokalne i regionalne aktere u proces oblikovanja i implementacije politika. Prijenos znanja i iskustava s razine EU-a treba pokrenuti inovacije, istraživanje i poduzetništvo. Stoga je nužno razviti institucionalne i administrativne kapacitete u svrhu prijenosa i postizanja nužne ekspertize. Glavni cilj je iskoristiti hrvatske regi-onalne potencijale i osigurati njihovu jaču siner-giju, postići konkurentnost te smanjiti regionalne razlike. Lokalni akteri trebaju posjedovati fiskalnu autonomiju i ovlast nad projektima te uspostaviti partnerstvo s drugim institucijama na temelju vi-šerazinskog modela upravljanja. Prednost ovog holističkog načela jest u integraciji različitih ra-zina i većoj učinkovitosti sustava, a naročito je važna uloga posvećena klasterima kao ključnim čvorištima poslovne zajednice, znanosti i javne uprave. Također, ističe se važnost regija „zna-nja“ (knowledge regions) i regija „koje uče“ (le-arning regions) kao područja koja promoviraju konkurentnost, a imaju ekonomski i znanstveni potencijal stvaranja regionalnih inovativnih su-stava. U zaključnom razmatranju analiziraju se alternativni indeksi regionalne konkurentnosti i regionalnog razvoja na primjeru razvijenosti hr-vatskih županija. Takav način mjerenja razvije-nosti je primjereniji nego klasičan način putem mjerenja BDP-a jer on uključuje različite druš-tveno-ekonomske elemente kojih nema u mjere-nju putem BDP-a.  Gracin, Farkaš, Tišma i Pavlus u naredna tri poglavlja analiziraju hrvatske strategije gospoda-renja otpadom, upravljanja vodama i zaštite pri-rode. Hrvatska želi integrirati sustav upravljanja otpadom, ustanoviti i razviti regionalne centre gospodarenja otpadom te sanirati visoko oneči-šćena područja. Za upravljanje vodama potreb-no je uložiti 53 milijarde kuna do 2038. godine da bi se pučanstvu osigurao pristup pitke vode. Poglavlja deset i jedanaest autorica Boromise i Šućur bave se hrvatskom energetskom strate-gijom i ulogom analitičke kemije u procesu za-štite okoliša kao znanstvenoj metodi koja  prati 101SIGURNOST 52 (1) 99 - 101 (2010)S. ČVRLJAK: Zaštita okoliša i ...ju zaštite okoliša i regionalnog razvoja u Hrvat-skoj. Željeni je cilj u Hrvatskoj osigurati održivi razvoj, potaknuti kompetitivnost, uspješno rea-lizirati regionalni razvojni potencijal i zaštititi prirodni okoliš. Osim toga, knjiga ima snažnu obrazovnu vrijednost jer širi znanje i podiže javnu svijest o temama koje do sada nisu bile prikladno znanstveno obrađene i čija vrijednost nije bila implementirana u javnim politikama. Knjiga se stoga preporučuje kreatorima javnih politika, javnim službenicima, poduzetnicima, znanstvenicima i aktivistima u nevladinom sek-toru kako bi se pripremili za pitanja koja će se uskoro naći u središtu javnih politika u Hrvatskoj i shodno tome prilagodili svoje ponašanje. Ovaj pionirski rad im može u mnogo čemu pomoći u toj zadaći. mr. pol. Saša Čvrljak, znanstveni novakInstitut za međunarodne odnose, Zagrebnalnog razvoja i zaštite okoliša. Ove dvije po-litike su višedimenzionalne te zahtijevaju ko-ordinaciju različitih dionika na horizontalnoj i vertikalnoj razini. Stoga je razvoj ljudskih resur-sa koji će osigurati transfer znanja i know-how faktora s EU razine ključan. Proces učenja mora se implementirati simultano na svim razinama vlasti, od nacionalne do lokalne i između razli-čitih sektora: akademske zajednice, poslovnih krugova i javne administracije. Samo će zajed-nički napori rezultirati sinergijom, a naročiti se napori moraju uložiti u fazi monitoringa jer ona omogućuje zadovoljavajuću evaluaciju politika i nužnu povratnu informaciju sa svrhom njezinih poboljšavanja. Knjiga predstavlja nezaobilazan doprinos istraživanju i kreiranju javnih politika na područ-

ZAŠTITA OKOLIŠA I REGIONALNI RAZVOJ, ISKUSTVA I PERSPEKTIVE

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia