Dijana Poplašen Orlovac

Poplašen Orlovac, Dijana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

175Prema mehanizmu nastanka, ozljede mišića mogu biti direktne i posredne. Direktne  ozljede mišića nastaju:  kao posljedica direktnog udarca• djelovanjem vanjske jake sile• snagom kontrakcije protiv pruženog otpora• pri velikim fizičkim naporima (napreza-• njem) iznad praga izdržljivosti (sport).Posredne ozljede nastaju: kao posljedica pokreta na koje čovjek nije • navikao (nagli i nekontrolirani pokreti s kontrakcijama koje mogu izazvati djelo-mičnu ili potpunu rupturu mišića), nasilnim pokretanjem zgloba u pasivnom • stanju, nakon djelovanja tupe sile na kontrahiran • mišić (udarac predmetom s oštrim rubom po mišiću koji je u položaju aktivne kon-trakcije izaziva rupturu mišića bez obzi-ra na jačinu udarca ako je mišić u stadiju maksimalne napetosti), nekontroliranom kontrakcijom snažnog • intenziteta različite skupine mišića  kao posljedica kontrakcije skupine antagoni-sta dok je samo jedan mišić u kontrakciji. UVODMišići zajedno s kostima čine sustav organa za kretanje i aktivni su pokretači našeg tijela. Po-dijeljeni su u mišićne skupine, a svaka od njih sastoji se od pojedinačnih mišićnih vlakana. Pre-ma smještaju dijele se na: a) skeletne b) srčane   c) visceralne mišiće. Prema mikroskopskoj građi mogu biti: a) poprečno-prugasti   b) glatki. Prema stupnju kontrole su:  a) voljni   b) nevoljni mišići. Položaj tijela pri radu ovisi o vrsti posla i uvjetima radnih prostora. Nefiziološki i prisilni položaj tijela pri radu (stojeći ili sjedeći, pognuti, čučeći, klečeći) iznimno su nepovoljni jer uzro-kuju statička naprezanja mišića. Kod nekih su za-nimanja nepovoljni položaji pri radu neizbježni, pa katkad mogu prouzročiti oštećenja, što ima za posljedicu oštećenje njihove funkcije. OZLJEDE MIŠIĆA NA RADNOM MJESTUSIGURNOST 53 (2) 175 - 177 (2011)176SIGURNOST 53 (2) 175 - 177 (2011)D. PoPlašen orlovac: Ozljede mišića na radnom mjestuOzljede mišića nastaju iznenada, a simpto-mi mogu biti subjektivni i objektivni. Vodeći subjektivni znak je bol, pokretljivost oštećenog ekstremiteta je minimalna, a u nekim slučajevi-ma pokret je apsolutno i neizvodiv. Kontrakcija mišića je praćena bolom i pokušaj svakog po-kreta izaziva bol. Hod i upotreba ozlijeđenog ekstremiteta su limitirani u ovisnosti o težini oz-ljede. Od objektivnih simptoma ozljeda mišića su stalna bolna osjetljivost na mjestu ozljede i ozlijeđeni precizno lokalizira ozlijeđeno mjesto. Na mjestu oštećenog mišića pojavljuje se otok koji se kasnije širi, nastaju prekidi, udubljenja i deformiteti na mjestu ozljeđivanja, a kontrakci-ja mišića je otežana ili neizvodiva. Hematom je siguran dijagnostički znak da se radi o kidanju mišićnih dijelova na mjestu ozljede, a kasnije i na udaljenijim mjestima. Najčešće ozlijeđeni mišići su: m. kvadriceps, m. rectus femoris, m. biceps femoris, m. graci-lis, m. adductor lognus, m. adductor magnus, m. tensor fascie late, m. semimembranosus, m. ga-strocnemius, m. biceps brachi i m. pectoralis.Slika 1.Ozljede mišića klasificiraju se na ove:kontuzija ili nagnječenje•  distenzija ili istegnuće  •  laceracija ili djelomično rastegnuće •  parcijalna ruptura ili djelomični razdor  •  ruptura completa ili potpuni razdor.  • U ovom prikazu bit će razmotreni slučajevi ozljeda mišića kao posljedica događaja nastali na radnim mjestima i u redovito radno vrijeme.PRIKAZ 1. SLUČAJA Žena starosti 35 godina, po zanimanju plesa-čica-pjevačica, s ukupnim radnim stažom od 14 godina. U dvorani, prilikom probe plesa u redo-vito radno vrijeme, plesala je u krug i pri isko-raku na desnu nogu čula je pucketanje i osjetila jaku bol i pečenje u listu desne noge. Zaposle-nica nije više mogla stati na nogu i odvezena je na hitni prijem u bolnicu. obavljena je potrebna dijagnostika te potvrđena dijagnoza rupture mi-šića desne potkoljenice.Komentar: Prikazan je slučaj zaposlenice ko-joj je dijagnosticiran razdor mišića desne potko-ljenice nakon traumatskog događaja na radnom mjestu. Iz medicinske dokumentacije razvid-no je da zaposlenica prije nesreće nije imala zdravstvenih problema s ozljedama mišića. Me-dicinska dokumentacija je kontinuirana. Način nastanka ozljede uz svu dijagnostičku obradu potvrdio je da je kod zaposlenice mogao nastati razdor mišića i priznata je ozljeda na radu.PRIKAZ 2. SLUČAJAMuškarac starosti 45 godine, po zanimanju inženjer medicinske radiologije, s ukupnim rad-nim stažom 19 godina. Za vrijeme obavljanja re-dovitih radnih zadataka pri pokušaju da obuhvati i podigne 4 kazete za snimanje pacijenata osje-tio je jaku bol u desnoj nadlaktici uz „prasak“ koji su čuli i drugi zaposlenici u blizini. Odmah je pregledan u hitnoj pomoći.  177SIGURNOST 53 (2) 175 - 177 (2011)D. PoPlašen orlovac: Ozljede mišića na radnom mjestuKomentar: U prikazanom slučaju posloda-vac i očevici potvrdili su da se događaj zbio za vrijeme redovitog rada i pri obavljanju redovitih radnih zadataka. Zatražena je detaljna izjava za-poslenika o načinu nastanka ozljede. Pregledom sve pristigle dokumentacije utvrđeno je da zapo-slenik nije imao ranije sličnih tegoba niti ozlje-da mišića. Obavljen je ultrazvuk koji je potvrdio rupturu distalne tetive dvoglavog mišića desne nadlaktice. Učinjeni pokreti su bili dovoljnog in-tenziteta da u normalnim fiziološkim i anatom-skim uvjetima uzrokuju razdor mišića i priznata je ozljeda na radu.PRIKAZ 3. SLUČAJAMuškarac starosti 57 godina, po zanimanju šumski radnik-sjekač, s ukupnim radim stažom od 20 godina. Na radnom mjestu, na nagnutom terenu, prilikom obaranja stabla i povlačenja na-glim pokretom krivo je stao i osjetio jaku bol, kao udarac bičem, u lijevoj potkoljenici. Zaposlenik je prevezen u hitnu pomoć gdje mu je pružena pomoć i obavljena sva potrebna dijagnostika.Komentar: U prikazanom slučaju poslodavac i očevici potvrdili su da se događaj zbio u re-dovito radno vrijeme i na način kako je opisao zaposlenik. obavljena je potrebna dijagnostika i potvrđena je djelomična ruptura medijalne glave mišića gastroknemijusa lijeve potkoljenice na ti-pičnom mjestu. Priznata je ozljeda na radu.ZAKLJUČAKStalnim i neprekinutim djelovanjem dugotraj-nog izvođenja istih pokreta, ponavljanja mikro-traumi na istom dijelu tijela tijekom duljeg razdo-blja, stalnih pritisaka i istezanja tijela, djelovanja težine radnog oruđa te nedostatka odgovarajućeg odmora, mogu nastati opterećenja kostiju, zglo-bova i mišića, kao i degenerativne bolesti njiho-vih struktura. U njihovoj pojavi i razvoju bitno značenje ima tjelesno stanje zaposlenog.Dijana Poplašen orlovac, dr. med., spec. med. rada i sportaHrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu,Zagreb

OZLJEDE MIŠIĆA NA RADNOM MJESTU

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia