Krešimir Krolo

Crossref

Revija za sociologiju

Gustavo S. Mesch, Ilan Talmud, Wired Youth: The Social World of Adolescence in the Information Age

Krolo, Krešimir

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

 261 Prikazi, Revija za sociologiju 41 (2011), 2: 259–264DOI: 10.5613/rzs.41.2.8Gustavo S. Mesch, Ilan TalmudWired Youth: The Social World of Adolescence in the Information AgeLondon – New York: Routledge, 2010, 176 str.Proučavanje oblika interakcije mladih putem medija (kako starih tako i novih) te razmatranje povezanosti takve inte-rakcije s emocionalnim, bihevioralnim i vrijednosnim promjenama, nisu novost u društvenim i humanističkim znanosti-ma. Podroban uvid u ostavštinu takvih istraživanja otkrio bi pozamašnu koli-činu studija s impresivnom količinom empirijskog materijala, ali i znatna razi-laženja i kontradikcije o naravi odnosa mladih i medija.Stanje je u tom području postalo još složenijim s usponom onoga što Castells naziva »informacijskim druš-tvom«. Njega, naime, među inim kul-turnim i društvenim transformacijama, prate i rapidne tehnološke inovacije i promjene, koje je iznimno teško slijediti adekvatnim teorijskim, metodološkim, a naposljetku i empirijski ovjerenim ma-terijalima. Gotovo da bi se moglo reći da, u »digitalnom okolišu«, svaka knjiga ili studija koja se pokušava baviti razli-čitim dimenzijama odnosa mladih i in-formacijsko-komunikacijske tehnologije postaje zastarjelom odmah po objavlji-vanju. No, bez obzira na problem ne-prestanog »gledanja u retrovizor« kad su u pitanju ovakve teme, publikacije koje pokušavaju teorijski i empirijski pridonijeti razumijevanju onoga što se događa u procesu medijskih socijaliza-cija mladih svakako je važan doprinos sociologiji i medijskim studijima.U odnosu na druga slična izdanja, knjiga Wired Youth: The Social World of Adolescence in the Information Age (u slobodnom prijevodu: U struju uklju čena mladost: društveni svijet adolescencije u informacijskom dobu) izraelskih pro-fesora i istraživača Gustava S. Mescha i Ilana Talmuda (obojice s Odsjeka za sociologiju i antropologiju Sveučilišta u Haifi) ističe se kvalitetom i dubinom za-hvata u tematiku. Sastavljena od temat-skih cjelina u kojima se iznose teorijske pretpostavke i polazišta, ali i rezultati empirijskih istraživanja, ova publikacija omogućuje jasno razumijevanje onoga što autori drže karakteristikama današ-nje »umrežene mladeži«. Zamišljena kao uvid u multidisciplinaran projekt koji je pokušao objediniti sociološke, antropo-loške i psihološke načine proučavanja komuniciranja mladih putem »online« medija, knjiga u svojoj ukupnosti poku-šava pružiti odgovore na složena pitanja o ishodima odnosa u koje su mladi me-dijski pozicionirani u odnosu na svoju društvenost.Publikacija je jasno strukturirana, a obrađena građa vrlo je pregledno iznese-na. U prvom poglavlju »The Information age, youth and social networks« (»Infor-macijsko doba, mladi i društvene mreže«) iznosi se kratak povijesni pregled razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologi-ja, kao i teorija koje su pokušavale pratiti utjecaj tog razvoja na svakodnevni život i društvene strukture. Autori tako navode postavke Castellsove i Van Dijkove teo-rije o umreženom društvu, a razmatraju i teorije autora koji su pokušali obuhvatiti druge dimenzije »informacijsko-komuni-kacijske revolucije« u suvremenom druš-tvu. Kao bitna poveznica strukturnih ka-Prikazi, Revija za sociologiju 41 (2011), 2: 259–264262rakteristika informacijskog doba i načina premošćivanja tradicionalnih društvenih institucija putem nove tehnologije, navo-di se i Wellmanov koncept »umreženog individualizma« (networked individual-ism). Oslanjajući se na teorije društvenih mreža, autori zaključuju da se putem informacijsko-komunikacijskih tehnolo-gija stvaraju »personalizirane mreže«: za razliku od prijašnjih mreža, u njih se mladi povezuju na osnovu zajedničkih interesa ili životnih stilova, izbjegavajući tako ograničenja zadana kolektivističkim identitetima i sponama. Vrijedi napome-nuti i nastojanje razgraničavanja inter-neta kao »kulture po sebi« i interneta kao »kulturnog artefakta«. Dok postavka »kulturne sa mostojnosti« vidi računalno posredovanu komunikaciju kao poseban društveni prostor uvjetovan vlastitim im-perativima i relativno odvojen od pravila fizičkoga društvenog svijeta, pristup in-ternetu kao »kulturnom artefaktu« takvu komunikaciju smatra neodvojivo pove-zanom s društvenim kontekstom. Prema tom gledištu, njezini se vezuju uz svo-jevrsnu »kulturnu prtljagu« koju korisni-ci nose sa sobom u virtualne prostore. Drugim riječima, prema tom gledištu, virtualna komunikacija je neautentična i lišena osobnosti, a dugoročna joj je posljedica odvajanje ljudi od njihova fi-zičkog i društvenog okoliša u stvarnom svijetu. Autori također suprotstavljaju pojmove »tehnološkog determinizma« i »društvene konstrukcije tehnologije« te razmatraju u kojem smislu mogu poslu-žiti razumijevanju odnosa mladih i novih medija. Svrha svih tih razmatranja jest približavanje metodološkom okviru koji bi mogao najpreciznije obuhvatiti kom-pleksnost »digitalnih« iskustava mladih.Drugo poglavlje, »The internet at home« (»Internet kod kuće«) dijelom govori o procesu koji je Roger Silversto-ne nazvao »udomaćenjem tehnologije« (domestification of technology). U ra-spravi se naglašava »dijalektička« narav procesa prilagodbe obitelji tehnologiji, ali i tehnologije obiteljskim obrascima življenja. Glavni izvor napetosti u obi-teljskim odnosima svakako predstavlja odluka o prostornom smještaju računala, pri čemu roditelji daju prednost zajed-ničkim sobama poput dnevnog boravka, dok adolescenti nastoje na privatnosti vlastitih spavaćih soba. Pregledom teo-rija koje se bave ulogom informacijsko-komunikacijske tehnologije u procesu obiteljskog razvoja, autori naglašavaju ambivalentnost odnosa u kojem se prela-maju napetosti između zaštite privatno-sti, prava na informiranje, ulaska u javni prostor mladih te nastojanja da se zadrži tradicionalni model obiteljskog utjecaja na socijalizaciju. Osim toga, razmatra-ju se mogući utjecaji novih medija na uspješno obavljanje školskih aktivnosti, kao i izloženost sadržajima koji mogu biti potencijalno štetni za razvoj u ado-lescentskoj dobi (nasilje, pornografija, seksualna, rasna, etnička i vjerska dis-kriminacija). Posebna je pozornost po-svećena mogućem utjecaju novih medija na obiteljsku komunikaciju. Smatra se, naime, da novi mediji mogu dovesti do smanjenja vremena provedenog s obitelji u korist individualno orijentiranih aktiv-nosti na mreži. Uz strah od smanjenja obiteljske komunikacije licem-u-lice, po-javljuje se i strah od izlaganja povjerlji-vih obiteljskih informacija o potrošačkim aktivnostima, koje se mogu evidentirati na različitim komercijalno usmjerenim internetskim stranicama. Izvori napeto-sti još su bolje razumljivi dovede li se klasična hijerarhija u obitelji u vezu sa stupnjevima medijske pismenosti mla- 263 Prikazi, Revija za sociologiju 41 (2011), 2: 259–264dih i roditelja. Visoka razina medijske pismenosti i tehnološke ekspertize mla-dih znatno slabi i narušava tradicionalni autoritet roditelja: mladi, naime, jedno-stavnije dolaze do podataka i lako krše postavljene im zabrane korištenja.Nakon rasprave o utjecajima ra-čunalno posredovane komunikacije na obiteljsku dinamiku, u trećem poglavlju, »Sociability and internet use« (»Druš-tvenost i upotreba interneta«), razmatra se utjecaj digitalnog okoliša na društve-nost mladih. Glavnina rasprave pritom se odvija oko koncepata tzv. »vremen-skog premještanja« (time displacement) i »pomaka aktivnosti« (activity displace-ment). Oni podrazumijevaju da vrijeme potrebno za obavljanje različitih aktiv-nosti »online« neizbježno oduzima vri-jeme potrebno za druženje licem-u-lice članovima obitelji, kao i vrijeme koje se prije koristilo za različite sportske i druge izvannastavne aktivnosti. Pregled relevantne literature s empirijskim poda-cima, koji se iznosi u ovom poglavlju, upućuje ipak na to da bi valjalo odbaciti krajnje pesimistične pretpostavke zamisli o »premještanju vremena«. Umjesto da vode otuđenju mladih, čini se sve više da novi mediji i boravak »online« po-mažu učvršćivanju postojećih društvenih veza i jačaju društvenost mladih, osobito u pogledu mogućnosti sve intenzivnije komunikacije s vršnjacima.U četvrtom poglavlju, s naslovom »Online relationship formation« (»Stva-ranje odnosa online«), nastoji se spo-znati kakve promjene računalno posre-dovana komunikacija donosi kad je riječ o uspostavljanju veza mladih s vršnja-cima ili drugim društvenim skupinama. Prije informacijsko-komunikacijske re-volucije, proces sklapanja poznanstava i uspostave društvenih mreža povezivao se s neposrednom prostornom blizinom. Iako tehnologija danas omogućuje pre-mošćivanje prostorne udaljenosti, brojna istraživanja navedena u knjizi pokazuju da mladi još uvijek veliku većinu svojih veza ostvaruju u najbližoj okolini. Tako-đer, pokazuje se da stanovite psihološke karakteristike poput introvertiranosti, ili ekstrovertiranosti, igraju ključnu ulogu u razvoju dinamike stvaranja društve-nih mreža. Najvažnijom se spoznajom čini da se računalno posredovanom ko-munikacijom razvijaju sve heterogenije društvene mreže, odnosno da se sma-njuje prethodno snažna rodna podjela u »offline« društvenim mrežama.Peto poglavlje, »ICT and existing social ties« (»Informacijsko-komunika-cijska tehnologija i postojeće društvene veze«), razmatra promjene koje »online« komunikacija prouzročuje na prethodno uspostavljene društvene mreže mladih u »offline« svijetu, bilo da je riječ o njiho-vu slabljenju ili pak učvršćivanju. Autori razmatraju dug niz različitih teorija koje su se bavile »online« komunikacijom, počevši od tehnološki determinističkih poput teorije nedostatka kontekstualnih naznaka (lack of contextual clues), teori-je ograničene društvene prisutnosti (lim-ited social presence), ili pak teorije me-dijskog obilja (media richness theory), pa sve do tehnološki nedeterminističkih uvjetnih modela poput teorije hiperper-sonaliziranosti (hyper-personal theory) te teorije društvenog identiteta i deindividu-alizacijskog modela (social identity and deindividualization model). Autori na koncu tvrde da empirijski materijal pove-zan sa spomenutim teorijama ne ostavlja previše prostora tvrdnjama o gubitku ko-munikacije licem-u-lice zbog korištenja računalno posredovane komunikacije. Zaključak je da među mladima postoji Prikazi, Revija za sociologiju 41 (2011), 2: 259–264264isprepletenost »offline« i »online« svije-ta te da komunikacija u jednom prostoru osnažuje mreže ostvarene u drugom.Šesto poglavlje, »The impact of ICT on social network structure« (»Utje-caj informacijsko-komunikacijske tehno-logije na strukturu društvenih mreža«), razmatra posljedice računalno posredo-vane komunikacije na sastav adolescent-skih društvenih veza, s posebnim osvr-tom na ulogu te vrste komunikacije pri akumuliranju povezujućeg (bonding) ili premošćujućega (bridging) društvenog kapitala. U ovom poglavlju raspravlja se također o utjecaju medijske pismenosti i digitalnog jaza (digital divide) na ishode korištenja računalno posredovane komu-nikacije. Rasprava se u i ovom pogledu usredotočuje na stvaranje i održavanje društvenih mreža mladih, sa zaključkom da internetske društvene mreže imaju pozitivan učinak na njihov društveni ka-pital, ali i s preporukom da se buduća istraživanja usmjere k praćenju dinamike rastućih »online« veza u odnosu na po-stojeće »offline« veze.Završno poglavlje, »Online com-munication and negative social ties« (»‘Online’ komunikacija i negativne društvene veze«), bavi se nepovolj-nim posljedicama »online« osnaživanja društvenih veza i društvenih mreža, u obliku onoga što se danas naziva kiber-tiraniziranjem (cyberbullying). Autori nude slojevit uvid u uzroke i modele razvoja ovakvog oblika zlostavljanja i uznemiravanja. Čimbenici koji poveća-vaju stupanj rizičnosti izlaganja kiberti-raniziranju kreću se u rasponu od indivi-dualnih karakteristika žrtve (nedostatak društvenih veza emocionalne potpore), preko faktora izloženosti (velika koli-čina vremena provedena na internetu i spremnost dijeljenja osobnih i intimnih informacija), do izbora vrste »online« aktivnosti (sudjelovanje u raspravama u »brbljaonicama«, na forumima; otvore-ni profil na društvenim mrežama). Na-posljetku, postoje i čimbenici vezani uz tehnološke karakteristike medija (anoni-mnost na internetu, smanjena inhibicija prilikom odluke o objavljivanju agre-sivnih komentara, veličina internetske publike). Možda se najzanimljiviji po-datak iznesen u ovom poglavlju odnosi na povezanost zlostavljanja u školi i zlostavljanja na internetu. Navodi se da je jedna studija u Kanadi pokazala da su »online« zlostavljanja nastavak onih koja su prije toga počela u školskim učionicama, hodnicima ili dvorištima.Ukupno gledajući, knjiga Wired Youth: The Social World of Adoles-cence in the Information Age iznimno je bogata i precizna studija o društveno kompleksnoj naravi iskustva računalno posredovanog komuniciranja mladih. Osobito su zanimljive rasprave o utje-caju takve komunikacije na društvene mreže. Iscrpan pregled raznovrsnih te-orija i solidne empirijske raznovrsno-sti osiguravaju nove uvide u dinamiku ovakvih odnosa. Istodobno, napori auto-ra pomažu srušiti predrasude koje se u javnom i akademskom prostoru katkad pojavljuju kad se raspravlja o utjecaju novoga medijskog okoliša na budućnost psihološkog i društvenog razvoja mla-dih. Na kraju, vrijedi napomenuti da, s obzirom na svoju preglednost i uteme-ljenost, ova knjiga može poslužiti i kao dobra podloga za osmišljavanje i pri-mjenu sličnih istraživanja u hrvatskome društvenom kontekstu.Krešimir KroloOdjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru

Gustavo S. Mesch, Ilan Talmud, Wired Youth: The Social World of Adolescence in the Information Age

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Crossref

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia