Dijana Poplašen Orlovac

Poplašen Orlovac, Dijana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

75UVODTrzajna ozljeda vrata (eng. whiplash injury - pucanje bičem) nastaje pod utjecajem naglog zaustavljanja kretanja tijela. Glava zbog sile inercije ostaje na mjestu u odnosu na torzo, pri čemu nastaje hiperekstenzija (savijanje prema nazad) vrata, nakon čega glava poleti prema naprijed, što nazivamo hiperfleksijom. Čitav taj događaj traje manje od sekunde, a posljedice su mnogobrojne. Na taj način istežu se vratni miši-ći, žile i živci koji izlaze iz kralježničke moždi-ne, a ponekad nastaju i ozljede samih kralježa-ka, uključujući i diskove koji se nalaze između kralježaka.Trzajna ozljeda vrata najčešće se događa kao posljedica prometnih nesreća, i to kada u auto-mobil ozlijeđenog straga uleti drugi automobil i najčešće se radi o oštećenjima mekih tkiva. Osim prometnih nesreća, trzajna ozljeda vrata može nastati i kod brojnih sportova, kao što su jahanje, hokej, boks i drugi kontaktni borilački sportovi. Nakon što su doživjeli trzajnu ozljedu vrata, ozlijeđeni se žale na bolove u vratu, koji se mogu pojaviti odmah ili, što je češće, s odgodom od nekoliko sati ili dana, pa čak i tjedana. Osta-li simptomi su glavobolja, osjećaj ukočenosti u vratu i zatiljku, vrtoglavica, parestezije (osjećaj trnjenja ili probadanja) u rukama, bol u rame-nu, bol u leđima, poteškoće s gutanjem, kao i promuklost te smanjen opseg pokreta glave zbog ozljeda vratnih mišića. Velika većina ozlijeđenih nakon otprilike tri mjeseca u potpunosti ozdravi te im se simptomi ne vraćaju. U slučaju da simp-tomi ne nestanu nakon toga razdoblja, potrebno je ponoviti dijagnostičke pretrage i utvrditi koje su strukture oštećene. Kod nekih ostaju trajne po-sljedice, koje uključuju ograničenu pokretljivost vratne kralježnice, trajna suženja vidnog polja, osjećaj utrnulosti ruku i još neke neurološke is-pade. Za medicinsku dijagnostiku i vještačku procjenu važan je timski rad stručnjaka raznih grana. Veliki problem u vještačenju pojavljuje se kod osoba koje već imaju degenerativne pro-mjene ili su imali oštećenja vratne kralježnice od ranije. SIGURNOST 53 (1) 75 - 77 (2011)OŠTEĆENJA VRATNE KRALJEŽNICE KAO OZLJEDA NA RADU76SIGURNOST 53 (1) 75 - 77 (2011)D. POPlašeN ORlOVac: Oštećenja vratne kralježnice ...vratnog dijela kralježnice, a sve ostale tegobe su se povezale kao pogoršanje od već spomenutih prisutnih promjena. Kao ozljeda na radu poveza-na je samo dijagnoza nategnuća mišića vratnog dijela kralježnice.PRIKAZ 2. SLUČAJAMuškarac starosti 43 godine, po zanimanju profesionalni vojnik, s ukupnim radnim stažom 15  godina. Za vrijeme tjelovježbe udario je odbojkašku loptu te osjetio bol i zakočenost u desnoj ruci, ramenu i vratu. Javlja se specijalisti medicine rada i traži da mu se sadašnje zdrav-stvene tegobe povežu kao ozljeda na radu. Tra-žene dijagnoze su nategnuće i iščašenje vratne kralježnice i cervikobrahijalni sindrom.Komentar: U prikazanom slučaju posloda-vac i pravna služba HZZOZZR-a potvrdili su da se događaj zbio za vrijeme redovitog rada i pri obavljanju redovitih radnih zadataka. Zatražena je detaljna izjava zaposlenika o načinu nastanka ozljede. Pregledom sve pristigle dokumentaci-je utvrđeno je da zaposlenik već od ranije ima zdravstvene probleme s kralježnicom. Kako je iz medicinske dokumentacije bilo razvidno da zaposlenik ima degenerativne promjene, zaklju-čeno je da se prema mehanizmu nastanka ozlje-de i sile koja je djelovala tražene dijagnoze ne mogu povezati s predmetnim događajem. Uči-njeni pokreti nisu bili dovoljnog intenziteta da u normalnim fiziološkim i anatomskim uvjetima uzrokuju uputne dijagnoze. Ozljeda na radu nije priznata.PRIKAZ 3. SLUČAJAŽena starosti 55 godina, po zanimanju di-plomirani pravnik, s ukupnim radim stažom od 30 godina. Zaposlenica je na radnom mjestu u dvorani za sastanke prolazila iza stolca kolege koji je naglo gurnuo stolac prema straga te je ona zapela i pala na pod. Pri padu je zadobila udarac u glavu i vrat te prijelom bedrene kosti. Zaposle-nica je prevezena u bolnicu gdje je zadržana na liječenju, pri čemu je potvrđen i potres mozga.liječničko povjerenstvo Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu zaprimilo je velik broj prijava o ozljedi na radu s ovom uput-nom dijagnozom u protekle 3 godine. U većini slučajeva radilo se o prometnim nezgodama pri odlasku ili povratku s posla, a drugi dio se odno-sio na događaje na radnom mjestu gdje je me-hanizam nastanka ozljede odgovarao nastanku trzajne ozljede vrata. Najčešće se radilo o ošte-ćenjima mekih struktura vrata. Prema Pravilniku o postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu i profesionalne bolesti (N.N., br. 125/07.) ozljeda na radu neće se priznati kod atake kro-nične bolesti i zbog urođene ili stečene predis-pozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest. U ovom prikazu bit će razmotreni slučajevi događaja nastali na dolasku ili odlasku s posla i na radnom mjestu u redovito radno vrijeme gdje su nastala oštećenja struktura vratne kralježnice.PRIKAZ 1. SLUČAJA Žena starosti 28 godina, po zanimanju za-štitar, s ukupnim radnim stažom od 3 godine. Stradala kao suvozač u službenom automobilu u radno vrijeme putujući na redovitu provjeru vježbovnog gađanja. Iz zapisnika o očevidu bilo je razvidno da je u njihov automobil udario dru-gi automobil straga. Zaposlenica se odmah na-kon prometne nezgode javila na pregled hitnoj medicinskoj pomoći gdje se žalila na bolnost u vratu. Svi pokreti u vratu bili su izvodivi te nije bilo vidljivih ozljeda. RTG vratne kralježnice bio je uredan. Zaposlenica je dala podatak da je pri-je 6 godina imala prometnu nezgodu s ozljedom vratne kralježnice.Komentar: Prikazan je slučaj zaposlenice ko-joj je dijagnosticirano iščašenje i nategnuće cer-vikalne kralježnice nakon traumatskog događaja na radnom mjestu. Iz medicinske dokumentacije razvidno je da je prije nesreće zaposlenica ima-la zdravstvenih problema s vratnom kralježni-com. Medicinska  dokumentacija u kontinuitetu uz svu dijagnostičku obradu potvrdila je da je kod zaposlenice moglo nastati nategnuće mišića 77SIGURNOST 53 (1) 75 - 77 (2011)D. POPlašeN ORlOVac: Oštećenja vratne kralježnice ...zadovoljeni da bi se ovi poremećaji mogli pove-zati sa štetnim djelovanjem i priznati kao ozljeda na radu. Suvremeni način života gdje se sve više sjedi, i u kući, i na radnom mjestu, iziskuje da se kralježnica često drži u prisilnom položaju. Sve mlađi ljudi imaju bolove u vratnoj kralježnici, a čemu sigurno pogoduje rad s kompjutorima, dulje vožnje automobilima, gledanje televizije. Osim toga, dizanje i nošenje težih tereta, nagli pokreti vrata, izlaganje hladnoći, vlazi i vjetru, a danas sve veća i neracionalna upotreba klimat-skih uređaja, također, pogoduju razvoju bolnog i ukočenog vrata. Jedan su od posebnih uzroka tog stanja i trzajne ozljede vratne kralježnice koje, osim u prometu, nastaju i nakon padova, npr. na ledu, prilikom sportskih aktivnosti, pri tuči i sl. Bolni vrat najčešće nastaje zbog dege-nerativnih promjena vratne kralježnice u smislu promjena na diskusima, malim zglobovima, ali i zbog promjena na mekim tkivima kao što su ligamenti, mišići i tetive. Nije sporno da se kod zaposlenika određenih zanimanja češće javljaju bolni sindromi vratne kralježnice te su u nekih zanimanja bolesti vezane uz rad.Komentar: U prikazanom slučaju poslodavac je potvrdio da se događaj zbio u redovito radno vrijeme. Iz ranije medicinske dokumentacije bilo je razvidno da je zaposlenica već nekoliko puta imala zdravstvene tegobe s vratnom kralježni-com koje su i potvrđene daljnjom dijagnostič-kom obradom te potvrđene kronične i degene-rativne promjene. Bez obzira na ranija oštećenja vratne kralježnice, ipak je na opisani način mo-glo nastati nategnuće mišića vratne kralježnice i ozljeda je priznata kao ozljeda na radu.ZAKLJUČAKZadnje tri godine liječničko povjerenstvo za ozljede na radu u Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu zaprimilo je velik broj ozljeda s uputnom dijagnozom oštećenja struk-tura vratne kralježnice. Najčešći razlog nastanka velikog broja ozljeda bile su prometne nezgode na putu na posao ili s posla kući. Zbog velike učestalosti ovog sindroma u općoj populaciji po-trebno je poznavati sve kriterije koji moraju biti Dijana Poplašen Orlovac, dr. med., spec. med. rada i sportaHrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Zagreb

OŠTEĆENJA VRATNE KRALJEŽNICE KAO OZLJEDA NA RADU

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia