Josip Haramija

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Zaključci     173Zaključci trećeg međunarodnog znanstvenog stručnog skupa „HRVATSKO OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO I EUROPSKE INTEGRACIJE“  Šibenik, Solaris, Hotel Niko*** 29. 09 .- 01. 10. 2010. god.  Skupu je prisustvovalo 130 - 150 sudionika Dodijeljena su priznanja „ZLATNO SJEME“   • Zavodu za kukuruz Bc Instituta d.d. Zagreb:  u  kategoriji „NAJRAŠIRENIJI HIBRID KUKURUZA U REPUBLICI HRVATSKOJ u 2010. god. za hibrid Pajdaš •  Poljoprivrednom institutu Osijek u kategoriji „NAJRAŠIRENIJA SORTA SOJE U REPUBLICI HRVATSKOJ u 2010.god“ za sortu IKA • Stanku Krešiću, dipl. ing. agr. Za dugogodišnji doprinos razvoju sjemenarstva u Republici Hrvatskoj   Na skupu je prezentirano 37 znanstveno-stručnih izlaganja 119 autora i koautora. Uz većinu predstavnika iz Hrvatske na skupu su bili predstavnici iz Austrije i Slovenije koji su u svojim izlaganjima prezentirali iskustva u sektoru sjemenarstva i rasadničarstva kod njihovog ulaska u EU.   Na skupu su utvrđene slijedeće činjenice: • Prema prezentiranim iskustvima nakon ulaska u EU u Sloveniji se dogodio veliki pad u sektoru oplemenjivanja bilja i sjemenarstva • Hrvatska danas uvozi sjemena i sadnog materijala u vrijednosti 65 mil. USD dok izvozi do 15 mil. USD, deficit iznosi 50 mil. USD.  U izvozu prevladavaju žitarice osobito kukuruz dok se uvoze gotovo sve kulture • Iz vanjskotrgovinske bilance je vidljivo da je potpuno zanemarena domaća proizvodnja sjemena nekih vrsta poljoprivrednog bilja (sjemena krmnog bilja, sjemena suncokreta, sjemena šećerne repe, sjemena krumpira i sjemena svih povrtlarskih kultura) uvjetovala deficit  navedenih kultura  te supstituciju  proizvodnje  uvozom • Uvozom sjemena i sadnog materijala  stalno se pojavljuju bolesti i štetnici koji ranije nisu bili prisutni u RH • U 2009. godini 4.000 t sjemena kukuruza izvezeno je iz Hrvatske,  a 1.500 t se uvezlo • U 2002. godini udjel proizvedenog sjemena hibrida kukuruza domaćih selekcija bilo je 72%, a 2010. godine 41%  Zaključci     174• Zabrinjava najniža proizvodnja sjemenskog kukuruza u zadnjih 10 godina (2010. god. 3.000 ha, a u 2009.god je bilo 6.000 ha) • U Hrvatskoj (slično kao i u Austriji)  od uzorkovanih uzoraka na tržištu najslabije kvalitete bilo je sjeme povrća, krmnog bilja i soje • Uvoz sadnog materijala u 2009. godini iznosio je 37 mil USD, a izvoz 1,5 mil USD • Stagnacija rasadničarstva jer nema potpora za podizanje trajnih nasada (u 2010. godini 22 % manje loznih cijepova u proizvodnji, a još je 19 % druge godine u proizvodnji) • Povećava se udio certificiranog sadnog materijala (2006. god 2 %, 2010. god 20 %) • Ključni problem buduće proizvodnje certificiranog sadnog materijala autohtonih i drugih sorata potrebnih za hrvatsko vinogradarstvo i voćarstvo je održavanje matičnjaka visokih kategorija sadnog materijala (predosnovni i osnovni)   Na skupu su donijeti sljedeći zaključci: Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo • Ojačati i zaštititi hrvatsko oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo pred ulazak u EU. • Svoju neovisnost Hrvatska može zadržati osiguranjem vlastitog sjemena i sadnog materijala • Neophodna je potpora obaveznoj upotrebi certificiranog sjemena i sadnog materijala  • U EU nema izravnih potpora sjemenarstvu i rasadničarstvu, ali se treba izboriti za indirektne potpore sektoru sjemenarstva kroz: - sufinanciranje certifikacije sjemena i sadnog materijala  - izgradnju i opremanje objekata  - potporu uzdržnoj selekciji domaćih sorti  i ekopopulacija (povrća) kao osnove za revitalizaciju domaće sjemenske proizvodnje (kroz mjere ruralnog razvoja –kao potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja) • Međusobno uskladiti propise u području sjemenarstva i rasadničarstva • Pojačati nadzor i kontrolu uvoznog sjemena (sjemena povrća, krmnog bilja) • Pojačati nadzor sortnosti uvoznog sjemena i sadnog materijala  (vegetativne probe) • Smanjiti direktne troškove nadzora sjemenske proizvodnje na minimum kroz sufinanciranje rada Zavoda za sjemenarstvo • Pokrenuti i potaknuti ekološko sjemenarstvo • Utvrditi popis domaćih autohtonih sorti i ekopopulacija, napraviti njihov opis i upis na Listu čuvanih sorti Republike Hrvatske Zaključci     175• Pokrenuti aktivnosti na prikupljanju starih domaćih sorti i ekopopulacija povrća za trajnu pohranu u Nacionalnoj banci biljnih gena  • Potaknuti prilagodbu podtlačnih pneumatskih sijačica za sjetvu tretiranog sjemena insekticidima (od 1. 11. 2010. godine obavezna u EU)  Rasadničarstvo • Za unapređenje voćarstva i vinogradarstva nužno je povećati kvalitetu sadnog materijala što je moguće napraviti stručnom introdukcijom najnovijih svjetskih selekcija, kao i klonskom selekcijom autohtonih sorata • U Hrvatskoj treba pokrenuti veću proizvodnju sadnog materijala ukrasnog bilja jer se uvoze iznimno velike količine (više od 30 mil USD) • Kako klonsku selekciju provode znanstvene institucije potrebno je osigurati sredstva i subjekte koji će gospodariti s matičnim materijalom proisteklim iz ovog postupka   Predsjednik Hrvatskog agronomskog društva  Dr. sc. Josip Haramija, dipl. ing. agr. Zaključci     176  

Zaključci trećeg međunarodnog znanstvenog stručnog skupa „HRVATSKO OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO I EUROPSKE INTEGRACIJE“

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia