Poljoprivredna gospodarstva, koja postaju krupni proizvođači mlijeka, moraju nastojati da organiziraju sabiranje i transport mlijeka na suvremeni način. Za uspješno provođenje ovog zadatka potrebno je upoznati se s glavnim radnjama koje se sastoje od : 1. organizacije sabiranja mlijeka, 2. pripreme mlijeka za transport, 3. transporta mlijeka

Ante Petričić

Petričić, Ante

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Dr Ante Petričić, Zagreb Tehnološki fakul te t Organizacija sabiranja i transporta mlijeka s poljoprivrednih gospodarstava* Pol jopr iv redna gospodarstva, koja pos ta ju k r u p n i proizvođači mli jeka, mora ju nas to ja t i da organiziraju sabiranje i t r anspo r t ml i jeka n a savremeni način. Za uspješno provođenje ovog zada tka po t rebno je upoznat i se s g lav­n im r a d n j a m a koje se sastoje od : 1. organizaci je sabi ranja mlijeka, 2. p r i ­p r e m e ml i jeka za t ransport , 3. t r anspor t a ml i jeka . Organizaci ja sabi ranja mli jeka Sve mli jeko, koje se proizvede u pojedin im s ta jama ili na nekom pogo­nu, po t rebno j e sakupi t i u sabirno mjesto gdje će se p r i red i t i za t ranspor t . Za nas su in te resan tna 2 t ipa sabi rnih mjes ta : a) koja p r ima ju neohlađeno mli jeko te ga h lade b u n a r s k o m vodom ili r a sh lađenom vodom; b) koja p r ima ju vodom rashlađeno ml i jeko i h lade ga rash lađenom vodom. Pos tav l ja se pi tanje hoće li svaka staja, svaki pogon imat i svoje sabirno mjesto, hoćemo li ići na uređenje većeg bro ja mal ih sab i rn ih mjesta . N a : u ređ ivanje vel ikog broja sabi rnih mjes ta ma log kapac i te ta ne. ide se iz d v a razloga. Veliki broj sabirnih mjesta zna tno kompl ic i ra sab i ran je i o tp remu mli jeka u ml j eka ru . Nadal je uređivanje s av remen ih sab i rn ih mjes ta j e sku­po te bi to povećavalo t roškove proizvodnje mli jeka . Zbog toga se sabirno mjesto u ređu je za neko l iko obližnjih staja, do ko­j ih će se ml i j eko prebaci t i na jkrać im i na jb rž im p u t e m ručn im kolicima ili kol ima ( t raktorom). Međut im t reba napomenu t i , da se neće moći u j edno sabirno mjesto dovoziti mlijeko iz staja koje su dosta udal jene . U tom s lu­čaju p o t r e b n o je i za pojedinačne, uda l j ene staje, u red i t i posebno sabirno mjesto. Veličina sabirnog mjesta zavisit će o ukupno j proizvodnji ml i jeka koje sakuplja , a k reće se od nekoliko stot ina l i t a r a ml i jeka n a više. Za male kol i ­čine ml i jeka (ispod 200 — 300 1 dan) n i je r en tab i lno u ređ iva t i sab i rno mjesto. Kod lokacije sabirnog mjesta b i ra se t a k a v položaj, gdje ima dovoljna količina bakter io loški i kemijski čiste vode, ali nizak, v lažan te ren s visokim nivoom podzemne vode n i j e povoljan. P o t r e b n o j e os igura t i mogućnost p r i ­k l jučka na e lektr ični vod, pris tup ' n a t v rd i p u t i mogućnos t odvoda o tpadne vode. Mlijeko' se u sabi rnom mjestu, s akup i i ob rad i t e čeka na t r anspor t u ml jekaru . K a m i o n koji će mli jeko odvozit i u mljekaru, obiđe određeni broj sabi rn ih mjes ta n a svojoj relaciji sa koj ih pokupi , mli jeko. Važno j e da se us tanovi t a č a n vozni red sabi ranja tako, d a se ml i jeko o tp rema sa sabirnog mjesta u od ređeno vri jeme i da st iže t ačno p r e m a r a spo redu u ml jekaru . K a ­mioni s r azn ih relacija t r eba da st ižu u m l j e k a r u po tačno određenom voznom redu, š to znatno ' olakšava tehnološki proces. Sab i ran je se ljeti (kod većih količina mli jeka) obavlja 1 do 2 p u t a na dan, zimi 1 p u t a na dan. Uz v r lo h ig i jensku pro izvodnju mli jeka može se provodi t i z imsko sabiranje i svak i 'drugi dan . Mli jeko Ikrava cijepljenih *) Skraćeno predavanje sa Seminara za tehnologiju hlađenja i transporta mli­jeka, održanom 22. i 23. marta 1963. u Zagrebu, org. po Biro-o »Poljodobra«. ant ib io t ic ima po t r ebno je izdvojiti u posebne kante , a takvo se mlijeko n e miješa s ostal im ml i j ekom namijenjenim za ml j eka ru na jmanje 72 sa ta na ­k o n posljednjeg t r e t i r an ja k rava . P r i p r e m a ml i jeka za t r an spo r t J e d n a od ka rak t e r i s t i ka mli jeka kao sirovine je vel ika kvarl j ivost . Bo­ga to ugljikoihidrätima, mas t ima, bjelančevinama, mine ra ln im tva r ima ono je vr lo povol jna s red ina za razvoj mikroorganizama koji brzo mijenjaju njegov kemijski sas tav i svojstva. Sv rha je p r i m a r n e obrade ml i jeka da se spriječi razvoj i povećanje b r o ­j a mik roo rgan izama i n a taj način produži njegova trajnost . Najbolj ima se mogu s m a t r a t i oni postupci obrade, kojima se povećava trajnost mlijeka, a što man je mi jen ja njegov sastav i svojstva. U tu sv rhu možemo u p raks i pr imi jeni t i dva pos tupka : a) te rmičku obradu (pasterizaciju, sterilizaciju), b) h lađenje . Među me todama te rmičke obrade najčešće se u p raks i pr imijenjuje pa ­sterizacija mli jeka. I sp ravno provedenom paster izaci jom un i š tava ju se svi patogeni i p reko 99%> u k u p n i h mikroorganizama u mli jeku. Pored svojih prednost i paster izaci ja i m a i nedosta tke . Ona smanjuje h ran j ivu vr i jednost mlijeka, j e r dolazi do gub i t aka vi tamina, koagulaci je jednog dijela a lbu­mina i g lobul ina mli jeka, i p re laska dijela soli u netopivi oblik. Pored toga paster izaci ja mijenja i okus mli jeka i smanjuje njegova bakter ic idna svoj ­stva. Ove p romjene izazvane pasterizacijom su to veće što su p r imi jen jene više t e m p e r a t u r e i što je t ra janje te rmičke obrade dul je . Budući da pas ter izaci ja dovodi do spomenut ih p romjena u mlijeku, ne preporuča se n jena v i š ek ra tna pr imjena, što se kod nas m e đ u t i m često radi . K a d se ml i jeko j ednom pas ter iz i ra na sabirnom mjestu, drugi pu t u sabi ­ralištu, t reći p u t a u ml jekar i , i još četvr t i pu ta kod potrošača (koji ga r e ­dovno »prokuha«), izgubi zna tno n a kvali tet i . Iz ovoga slijedi d a - s e ne p r e ­poruča paster izaci ja ml i jeka na sabi rnom mjestu, osim u iznimnom slučaju. Hlađenjem se ne un i š t ava mikrof lora mlijeka ni t i dolaze do. nek ih većih promjena sas tava i svojs tava mlijeka. Niske t empe ra tu r e usporavaju razvoj mikroorgan izama i na ta j nač in povećavaju t rajnost mli jeka. Utjecaj n iskih t e m p e r a t u r a na ras t mikroorgan izama pokazuje ova tabela: Tempera tu ra d ržan ja ml i jeka Broj mikroorgan izama u 1 ccm (na p ločama nakon 24 sata) 0, 3,9 5,0 6,1 10,0 12,7 18 800 granica kr i t i čne t e m p e r a t u r e 180 000 450 000 1 400 000 000 25 000 000 000 2400 2500 2600 3100 11 600 16,1 20,0 30,0 35,0 (prema Davis-u) Iz tabele se vidi da na t empera tu r i iznad 12°C dolazi n o naglog poveća­nja broja mikroorganizama. P r e m a tome, pr i je t r anspo r t a po t rebno je ml i ­jeko ohladit i po mogućnost i ispod 12№C da se spri ječi razvoj mikroorgan i ­zama.. Budući da se u toku punjenja , sp remanja i t ranspor ta , t e pražnjenja cis terne i d r . mli jeko nešto, zagrije, po t r ebno ga je ohladi t i za nekoliko s tu­pnjeva niže, dakle, ispod 8°C. Najčešće se h lađen je obavlja na neko 4—6°C Ova se t e m p e r a t u r a n e može uzeti k a o s talna. Općenito se možemo d r ­žati pravi la : čim dulje v remena t ra je čuvanje i t r anspo r t ml i jeka to niže mora ju bit i t empera tu re hlađenja. Di lan jan navodi po t rebne t e m p e r a t u r e hlađenja ml i jeka uz razno t ra janje čuvanja ml i jeka (tabela ima samo ori-jentacioni karak te r ) . Čuvanje mlijeka (sati) Temperatura hlađenj a ec) 6 — 8 12 — 15 8 — 10 10 — 12 10 — 12 9 — 10 12 — 18 7 — 9 18 — 24 5 — 7 24 — 36 3 — 5 36 — 48 0 — 1 Danas se za povećanje t ra jnos t i ml i jeka često pr imi jenjuje »reshladni lanac« to jest neprekidno držanje ml i jeka na niskoj t e m p e r a t u r i od proizvo­đača, do potrošača. U toku svih procesa od proizvodnje do potrošnje (osim same pasterizacije pr i čemu se mlijeko naglo ugri je i za t im naglo hladi) m l i ­jeko se drži na t e m p e r a t u r a m a ispod 10°C. Po t rebno je upozorit i na to, da brzo. h lađenje ml i jeka i držanje na niskim t e m p e r a t u r a m a remet i biološku ravnotežu mli jeka. Obustavl ja se razvoj nor ­malne mikroflore mlijeka, bakter i ja mlj ečno kiselog vrenja , ali se i dalje razvijaju n e k e psihrofilne vrste , na p r imje r f luorescentne bakter i je , koje namnožene u vel ikom broju, mogu uzrokova t i kvaren je mli jeka. Iz toga sli­jedi da je i t ra jnost hlađenog mli jeka ograničena. Razvi tak mik roo rgan i ­zama kod nižih t empe ra tu r a je znatno usporen ali se neke v r s t e i dal je polagano razvijaju. Transpor t ml i jeka Transpor t mli jeka obavl ja se danas u k a n t a m a i c is ternama. Kante — Savremene k a n t e za mli jeko imaju ove k a r a k t e r i s t i k e : a) mater i ja l — K a n t e se iz rađuju od pokosi t renog željeznog lima, a lu­mini ja ili čelika, koji ne rđa. P rednos t a lumini j sk ih k a n t a j e što su lakše (od 40 1 oko 6 — 7. kg), nego od želj. l ima (cd 40 1 öko 11 kg). Kan t e od čel ika koji ne r đ a su skupe i zbog toga se malo kor is te . U novi je v r i j eme dijelovi k a n t a (poklopci) i cijele kan te manj ih dimenzi ja iz rađuju se i od plast ičnih masa ; b) zap remina i izvedba — K a n t e s e iz rađuju u r azn im vel ičinama. Za indust r i j sko ml jekars tvo najpr ik ladni je su zapreni ine od 25 do 40 l i ta ra . Veće k a n t e (40 1) sve više pot iskuju male kan te . Poklopc i . n a kan t i su pr ičvršćeni ili se skidaju. Poklopci koji se skidaju imaju p rednos t kod p ran ja k a n t i s t r o ­jem u ml jekar i . Oni se iz rađuju u više oblika: popu t škol jke s poprečnom r u ­čicom, r a v n i s d r škom kao kod glačala, i g l j iva poklopci. Bez obzira n a izvedbu osnovno je da dobro br tve , da se lako skidaju i da se lako peru. Kod izvedbe k a n t a naroči to je važno da su izrađene od jednog k o m a d a i da n e m a j u šavova n i t i uglova koji se teško čiste. Cis terne — Cis te rne za prijevoz mli jeka uvedene su u mljekars tvo pri je nek ih 50 godina u SAD. Sve većoj upot rebi cisterna pogodovala je izgradnja dobr ih pu tova koji vode gotovo do svakog gospodarstva, usavršavanje motor­n i h vozila, te p roš i r en j e nakupmog područja i pot reba dopreme mli jeka izi ve ­likih udal jenost i . ' Danas se za pr i jevoz mli jeka upot rebl javaju kamioni — cisterne i vagoni — cesterne s p r i čvršćen im i prenosnim cis ternama, zapremine od neko' 1500 do 15.000 1 mli jeka . . 1 •. . Kao ma te r i j a l za iz radu kamiona — cisterna upot reb l java se željezni l im i a lumini j . Najviše su u upot reb i izolirane cis terne s dvos t rukom sti jenkom, a izolaciju čini p luto , drvo, s t i ropor i sl., debljine oko 5—10 cm. Proizvođač m o r a kod izbora sredstava za t r anspor t mli jeka vodit i r ačuna o ovim činjenicama. Pr i jevoz manj ih količina mli jeka, nejednolične kva ­litete, pr i jevoz na k r a ć e udal jenost i obično se obavl ja k a n t a m a . Ako se sabiranje obavl ja s mnogo mjesta, od mal ih proizvođača, onda su pr ik ladni je kan te . Za pri jevoz većih količina mlijeka, jednolične kval i te te , na veće u d a ­ljenosti, u k ra j ev ima s d o b r i m cestama pr ik ladne su cis terne. Prednos t i cister­n a za pri jevoz ml i jeka su u boljem održavanju n i sk ih t e m p e r a t u r a u toku t ranspor ta , boljoj higijeni, manj im investicijama, uš tednj i r adne snage za pu ­njenje , p ražnjen je i p ran je kan ta , uštednji s redstava za p ran je , p ros tora za smještaj i dr. U izoliranoj c is terni kod srednj ih t empe ra tu r a z raka (20 do 25°C) poras t će t e m p e r a t u r a ml i jeka u toku nekoliko sati t r anspor ta vr lo neznatno . Za to isto vr i jeme t e m p e r a t u r a mli jeka u k a n t a m a izjednačit će se gotovo s t empe­r a tu rom okoline. Za smještaj oko 250 kan t a po 40 1 (10.000 T zapremine) u dva reda po t r ebno j e oko 1.4 m 2 prostora . Uslijed svega toga danas i kod nas cisterne za pr i jevoz ml i jeka pot iskuju kan te . Ima ml jeka ra na pol jopr ivred­n i m dobr ima npr . Belje, gdje se mli jeko prevozi isključivo, u kamion ima-c i s t emama. Inž. M. Đorđević, Novi Beograd Ins t i tu t za m l e k a r s t v o Obim i raspoređenost proizvodnje mleka kod nas kao osnov potrošnje U v o d Krajnj i cilj pro izvodnje mleka i mlečnih proizvoda, jes te potrošnja, koja se -manifestuje kao š i roka (individualna) i repirodukciona. Osnovu p o n u d e na t rž iš tu čini k v a n t u m pro izvodnje mleka, kao i njegova raspoređenos t u p o ­j ed in im reon ima zemlje. Količina i raspoređenost pro izvodnje m l e k a u od­nosu na mnoge d r u g e po l jop r iv redne proizvode, ima u tol iko veći ekonomsko-- tehnološki značaj , j e r ono preds tavl ja s i rovinu sa kojom se m o r a pažlj ivo, brzo i svakodnevno manipu l i ra t i . Mleko je kao složena ma te r i j a podložno b rz im p r o m e n a m a fizičke, hemijske i mikrobiološke p r i rode . U n o r m a l n i m (pr i rodnim) us lovima njegova održiv ost kao s i rovine spo­sobne za dalje t ehno loško t r e t i r an je t ra je od 3—12 časova, š to opet zavisi od 

Organizacija sabiranja i transporta mlijeka s poljoprivrednih gospodarstava

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia